Stupa na snagu: Zakon o zaštiti ličnih podataka otvorio put ka referendumima u RS-u i otcjepljenju?!

Zakon o zaštiti ličnih podataka, koji je usvojen prvo u Zastupničkom domu a potom, prošle sedmice, i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, otvora vrata da legalno bude proveden referendum o otcjepljenju u manjem bosanskohercgovačkom entitetu RS.

Naime, na prijedlog SNSD-ovog ministra Staše Košarca, ubačena je sporna odredba koja nije postojala ranije u zakonu koji je predložilo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, već je ubačena na sjednici Vijeća ministara BiH!

- Javni i nadležni organi entiteta i Brčko distrikta dužni su, uz poštovanje odredbi ovog zakona, ustupiti lične podatke iz svojih evidencija ovlaštenom kontroloru podataka, u svrhu prethodnog izjašnjavanja građana koji imaju biračko pravo o pitanjima za koje je, posebnim propisima, omogućeno to pravo - navodi se u spornoj odredbi Zakona o zaštiti ličnih podataka.

Kako je za Preporod.info kazao Midhat Čaušević, zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, suština je da će sada javni i nadležni organi entiteta i Brčko distrikta biti dužni da dostavljaju ovlaštenim kontrolorima podataka podatke iz svojih evidencija, u svrhu izjašnjavanja građana koji imaju biračko pravo.

- Sporni tekst je "ubačen" i usvojen na sjednici Vijeća ministara BiH na prijedlog ministra Košarca. Komisija koja je radila i usaglašavala zakon s predstavnicima Evropske komisije nije bila upoznata s naknadno "ubačenim" amandmanom. U ime Kluba SDA tražili smo da se pomenuti amandman briše. Jer, prije nego se Ustavno-pravna komisija izjasni o amandmanima, potrebno je da svoj stav o amandmanima da i Direkcija za evropske integracije (DEI), koji su jasno kazali u svom mišljenju da stav (5) nije usklađen s pravnom tečevinom Evropske unije, narušava usklađenost s pravnom tečevinom Evropske unije. I pored ove činjenice, na koju sam ukazao i na samoj sjednici Parlamenta u sklopu rasprave, Ustavno-pravna komisija je odbila da se ovaj amandman briše i na taj način je ovaj amandman postao sastavni dio zakona - kazao je za naš portal Čaušević.

Podsjeća da je na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, koja je organizirana kako bi predstavnici entiteta RS u državnom Parlamentu objasnili suštinu dva zakona, o zaštiti ličnih podataka i o graničnoj kontroli, između ostalog, ministar unutrašnjih poslova RS-a Siniša Karan konstatirao da su predstavnici RS-a u Vijeću ministara BiH uspjeli uvrstiti u zakon spomenuti stav, te da im je to veoma bitno iz razloga što na taj način mogu legalnim putem dobiti spiskove, tačnije biračke spiskove, od nadležnih, s ciljem pokretanja izjašnjavanja građana o pitanjima kao što je referendum.

Dodao je da su "dosad imali problem jer nisu imali zakonski osnov da traže od, naprimjer, Centralne izborne komisije BiH, da im dostavi birački spisak, a ako bi to radili bez saglasnosti CIK-a, imao bi svaki pojedinac pravo da ih tuži i krivično bi mogli odgovarati zbog zloupotrebe ličnih podataka".

- To je bila primjedba da je moguće sutra da RS raspiše referendum, a da nam neko ospori svoje lične podatke. Kad smo vodili referendum o 9. januaru, imali smo nekoliko tužbi na Sudu BiH i Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) da smo zloupotrijebili njihove lične podatke, kada je riječ o referendumu - rekao je tada Karan.

S obzirom na to da u zakonu piše da su javni i nadležni organi entiteta i Brčko distrikta dužni, a ne spominju se institucije BiH, Čaušević je pojasnio.

- Piše "javni i". To je pravna kamuflaža. Jer nisu odvojili zarezom pa napisali javni, nadležni organi entiteta i Brčko distrikta ili javni, odnosno nadležni... – dodao je Čaušević.

Iako se radi o jednom od zakona važnih za evropski put BiH, Ramiz Salkić, zastupnik u NSRS-a, kazao je da ovakav zakon nije smio biti usvojen.

- Na evropskom putu Bosne i Hercegovine niko nema pravo donositi zakone koji mogu stvarati pretpostavke slabljenja njene cjelovitosti u budućnosti. Posljednji zakoni koji su usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH a koji se tretiraju kao evropski, snažno pozicioniraju vidljivost entiteta RS na tom putu, pa i više od toga, kroz mogućnost obilježavanja djela Bosne i Hercegovine koji se označava kao entitet RS u graničnom pojasu, kako to do sada nije bilo zakonom uređeno i stvaranje zakonskih pretpostavki da se centralni birački spisak koristi za potrebe eventualnog referenduma o statusu entiteta RS u Bosni i Hercegovini - kazao je Salkić.

On smatra da oba ova rješenja mogu, u perspektivi, slabiti poziciju BiH, posebno ako se ima u vidu trajna i neskrivena separatistička namjera aktuelne vlasti u RS-u.

Salkić je potvrdio da je Karan na posebnoj sjednici NSRS-a "rekao da je sada moguće, na nekom budućem referendumu, u skladu s ovim zakonom koristiti centralni birački spisak, što ranije nije bilo moguće".

- Ako imamo u vidu da su Karanu uvedene sankcije od SAD-a, kao članu grupe za osmišljavanje plana za osamostaljenje entiteta RS, onda je jasno koje su sve opasnosti po Bosnu i Hercegovinu i njenu cjelovitost u spomenutom zakonskom rješenju - kazao je Salkić.

Potcrtava da su poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH imali dovoljno vremena, od održavanja posebne sjednice NSRS-a i Karanove izjave, da utiču na izmjene spomenutog zakonskog rješenja.

- Oni to nisu uradili što otvara dilemu i stvara sumnju u krajnju namjeru poslanika Trojke koji su podržali ova zakonska rješenja - kaže Salkić.

Na sjednici Doma naroda "ZA" su glasali delegati iz SNSD-a, stranke čiji su zastupnici u Zastupničkom domu bili protiv ovog zakona, zatim delegati HDZ-a, HDZ-a 1990, Trojke (NiP), Za nove generacije, PDP-a i SDS-a.

Suzdržana su bila tri delegata iz SDA i Stranke za BiH, a protiv delegat iz DF-a. 

(Aminom Nuhanović/Preporod.info)