Kratki prikaz izvještaja "Future of Jobs Report 2025" Svjetskog ekonomskog foruma

Izvještaj Future of Jobs Report 2025 objavljuje Svjetski ekonomski forum (WEF), sa sjedištem u Ženevi, Švicarska. Sastavlja se kao dio višegodišnjeg istraživačkog projekta koji prati promjene na globalnom tržištu rada, analizirajući utjecaj tehnoloških, ekonomskih, ekoloških i demografskih faktora.

Objavljen je u januaru 2025.godine na 224 stranice i sastoji se sastoji od pet glavnih dijelova, uz dodatne priloge. Publikacija je opsežan analitički dokument koji se temelji na anketi među preko 1.000 globalnih poslodavaca, obuhvatajući 22 industrijska sektora i 55 ekonomija, što je čini jednom od najrelevantnijih analiza budućnosti rada.

Izvještaj je struktuiran prema poglavljima:

Uvod: Globalni pejzaž tržišta rada u 2025.

• Pregled makroekonomskih trendova koji oblikuju tržište rada.
• Stanje zaposlenosti nakon pandemije COVID-19, inflacija i ekonomska neizvjesnost.

Faktori transformacije tržišta rada

• Utjecaj tehnoloških inovacija(AI, digitalizacija, robotika).
• Ekološki faktori: prelazak na održive izvore energije i zelena radna mjesta.
• Geopolitički i ekonomski faktori: ekonomska nestabilnost, geopolitičke napetosti.
• Demografske promjene: starenje populacije u razvijenim zemljama, rast radne snage u zemljama u razvoju.

Pregled poslova do 2030.

• Analiza rasta i nestajanja radnih mjesta.
• Najtraženije vještine i sektori s najvećim rastom.

Strategije za razvoj radne snage

• Preporuke za prekvalifikaciju i upskilling radnika.
• Inicijative poslodavaca i vlada za prilagođavanje tržištu rada.

Regionalni i industrijski uvidi

• Posebni podaci o promjenama u različitim regijama i ekonomijama.
• Detaljna analiza 22 industrijska sektora.

 Cilj izvještaja "Future of Jobs Report 2025" jeste pomoći vladama, kompanijama i radnicima da se pripreme za transformacije u zapošljavanju i potrebnim vještinama u periodu od 2025. do 2030. godine.

Izvještaj procjenjuje da će do 2030. godine biti stvoreno 170 miliona novih poslova, dok će istovremeno 92 miliona biti ugašeno zbog transformacija na tržištu rada. Ovo ističe potrebu za strategijama koje mogu olakšati prelazak radnika iz opadajućih u rastuće sektore.

Prema ovom zvještaju ključni trendovi koji će transformisati globalno tržište rada do 2030. godine su:

1. Tehnološke promjene

• Širenje digitalnog pristupa: Najtransformativniji trend, prema 60% poslodavaca.
• Umjetna inteligencija (AI) i obrada informacija: Očekuje se da AI i veliki podaci najviše utiču na poslovanje (86% poslodavaca).
• Robotika i automatizacija: 58% kompanija očekuje promjene zbog automatizacije, što će istovremeno smanjiti neka radna mjesta i otvoriti nova.
• Energija i distribucija: Napredak u energetskim tehnologijama (41%) uticaće na industrije širom svijeta

2. Ekonomska neizvjesnost

• Troškovi života: Drugi najvažniji trend, prema 50% poslodavaca.
• Globalna inflacija i usporavanje ekonomskog rasta: 42% poslodavaca smatra da će sporiji rast dovesti do smanjenja radnih mjesta.
• Povećana konkurencija za talente: Poslodavci će tražiti radnike s fleksibilnim i kreativnim vještinama

3. Klimatske promjene i zelena ekonomija

• Ublažavanje klimatskih promjena (47%)i prilagođavanje klimatskim promjenama (41%) značajno će uticati na tržište rada.
• Zelena radna mjesta: Inženjeri obnovljive energije, ekološki inženjeri i specijalisti za električna vozila među su najbrže rastućim profesijama.
• Ekološka svijest kao vještina: Po prvi put, ekološka pismenost ulazi u top 10 traženih vještina

4. Demografske promjene

• Starenje populacije u razvijenim zemljama: Povećana potražnja za zdravstvenim radnicima, socijalnim radnicima i edukatorima.
• Rast radno sposobne populacije u zemljama u razvoju: Očekuje se porast poslova u obrazovanju i tehnologiji.
• Usklađivanje talenata s novim potrebama tržišta: Potreba za prekvalifikacijom i povećanim ulaganjem u obrazovanje

5. Geopolitičke i ekonomske promjene

• Geoekonomska fragmentacija: 34% poslodavaca očekuje promjene zbog geopolitičkih napetosti, trgovinskih restrikcija i novih industrijskih politika.
• Rizici globalizacije: Ograničenja trgovine i ulaganja uticaće na poslovanje u većini sektora.
• Porast sajber bezbjednosti: Sigurnosni stručnjaci i analitičari za mrežnu sigurnost biće među najtraženijim profesionalcima

Ovi trendovi će oblikovati tržište rada u narednih pet godina, stvarajući istovremeno nove prilike i izazove za poslodavce i radnike.

- Tehnologija, demografske promjene i zelena tranzicija transformišu tržišta rada, povećavajući potražnju za tehnološkom stručnošću, ali i ključnim ljudskim vještinama poput saradnje i otpornosti. S obzirom na to da skoro 60% radnika treba prekvalifikaciju, hitna saradnja svih sektora je neophodna. Vlade, poslodavci i obrazovne institucije moraju zajedno razvijati programe obuke koji će omogućiti radnicima da se prilagode brzim promjenama u industriji. Naš cilj nije samo predvidjeti budućnost rada, već i osigurati da svi imaju pristup prilikama koje ona donosi - ističe Saadia Zahidi, izvršna direktorica Foruma na 4. strani ovog izvještaja

Prema izvještaju ključne i najtraženije vještine za budućnost uključuju:

1. Analitičko razmišljanje i inovacije - Sedam od deset kompanija smatraju ovu vještinu ključnom, posebno za rješavanje složenih problema i donošenje odluka
2. Otpornost, fleksibilnost i agilnost - Ove vještine su posebno važne zbog ekonomske nesigurnosti i potrebe za prilagođavanjem promjenama u radnim okruženjima
3. Liderske i socijalne vještine - Povezane s vođenjem timova, uticanjem na kolege i efektivnim komuniciranjem u dinamičnim okruženjima.
4. Tehnološka pismenost, AI i velike baze podataka - Povećana upotreba umjetne inteligencije, analize podataka i digitalizacije čini ove vještine esencijalnim za tehnološki napredak.
5. Kreativno razmišljanje - Potrebno je za inovacije, dizajniranje rješenja i razvijanje novih proizvoda i usluga.

Podaci pokazuju da će dvije petine postojećih vještina radne snage biti transformisane ili zastarjele do 2030. godine, što naglašava potrebu za osposobljavanjem radne snage kako bi se prilagodila promjenjivim potrebama tržišta rada te na učenje potpuno novih vještina kako bi se zaposleni mogli prebaciti na drugačije poslove ili industrije.

Implikacije za Bosni i Hercegovinu

Ovaj Izvještaj ima značajne implikacije za Bosnu i Hercegovinu (BiH), (iako se konkretne analize za BiH ne spominju  direktno u izvještaju).

Digitalna transformacija: Izvještaj naglašava širenje digitalnog pristupa i tehnološke pismenosti kao ključnih trendova. U BiH je digitalizacija rada još uvijek u ranoj fazi, što predstavlja i izazov i priliku. Potrebno je ulaganje u tehnološku infrastrukturu i edukaciju kako bi se omogućilo šire učešće u digitalnoj ekonomiji. Potrebno je povećati dostupnost kvalitetnog interneta, osigurati veće ulaganje u IT sektor i omogućiti prekvalifikaciju zaposlenih za digitalne vještine.

Demografski izazovi: Izvještaj ukazuje na starenje populacije u razvijenim zemljama, dok BiH također ima izražen problem s negativnim demografskim trendovima zbog odlaska mladih ljudi u inostranstvo. To ukazuje na rizik da bi BiH mogla ostati bez kvalifikovane radne snage, posebno u sektorima zdravstva, obrazovanja i IT-a. To nalaže potrebu za razvijanje strategije za zadržavanje mladih, poput stimulacija za povratak, poticanja poduzetništva i boljih uvjeta rada.

Sposobnost prilagođavanja vještinama: Izvještaj naglašava da će do 2030. godine 39% vještina biti zastarjelo ili transformisano. BiH trenutno ima izazove u obrazovnom sistemu koji nije usklađen s potrebama tržišta rada .Ako se ne unaprijedi obrazovni sistem i poveća ulaganja u kvalifikaciju i prekvalifikaciju, radnici će zaostajati u globalnoj konkurenciji. Ti je potrebno povezati obrazovne institucije s privatnim sektorom kako bi se bolje odgovorilo na potrebe tržišta rada.

Institucionalni izazovi:  Izvještaj ističe da je podrška vlada ključna za transformaciju tržišta rada. BiH se suočava s političkom i ekonomskom nestabilnošću, što može otežati provođenje potrebnih reformi.

Bosna i Hercegovina stoji pred značajnim izazovima, ali i prilikama u kontekstu globalnih promjena koje predviđa izvještaj. Ključni koraci uključuju unapređenje obrazovnog sistema i ulaganje u razvoj vještina.; fokus na digitalnu i zelenu tranziciju; razvoj strategija za zadržavanje i povratak mladih talenata: Stvaranje stabilnijeg političko-ekonomskog okruženja za privlačenje investicija.

Ako BiH uspješno iskoristi globalne trendove, može povećati konkurentnost i ostvariti održiv razvoj.

Izvještaj je ovdje dostupan za preuzimanje.

(Preporod.info)