Džemat Vukovije Donje: U hajru ne posustaju

Historija džemata

Razgovor s predsjednikom Džematskog odbora Sulejmanom Herićem upravo smo započeli s kraćim historijskim pregledom. Referišući se na 1533. godinu, kada se bilježi da su Vukovije imale trideset i jednu muslimansku i dvadeset i sedam kršćanskih kuća, ističe da je upravo ta godina u koju seže historija džemata. U nastavku je napomenuo da su, prema popisu iz 1879. godine, Vukovije, opština koja je pripadala kotaru Tuzla Donja, imale 848 stanovnika, a 1885. godine 988, pretežno muslimanske vjere. Prema popisu iz 1895. godine uočavaju se nazivi Vukovije Gornje i Vukovije Donje, koje s Tojšićima čine opštinu Vukovije. Prema popisu iz 2013. godine, Vukovije Donje broje 2.874 stanovnika, a 92,82% su Bošnjaci.

Prva džamija, drvene građe, je sagrađena 1874., a druga 1960. godine od tvrdog materijala, nešto većih dimenzija s kamenom munarom. Tada je pored džamije sagrađen i mekteb. Nakon dotrajalosti posljednje, od 1998. godine do 2003. godine je izgrađena današnja s novim mektebom pored nje. Aktivna su još četiri mekteba u džematu: Zenuni, Hodžić Brdo i Merjem te jedan zajednički u Džafićima sa susjednim džematom. Predsjednik Herić nas je podsjetio da se prije Drugog svjetskog rata religijski život u džematu odvijao odlično, posebno zahvaljujući porodici Mulahalilović, koja je dala nekoliko imama među kojima i hafiza Mehmeda. On je imamio u prvoj sagrađenoj džamiji, i to nakon što mu je nuđena dužnost kadije u Srebreničkom okrugu, s obzirom da je nakon Behram-begove medrese završio i Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu.

Nakon Drugog svjetskog rata, uslijed režimskih restrikcija u pogledu religijskih aktivnosti, Herić podsjeća da je došlo do uzurpacije i nacionalizacije vakufske imovine, a imami su potajno obavljali vjerske pouke. Među njima i Šaban Imamović. Kasnije je ta porodica dala i imama Omer-ef. Imamovića, koji je, prema Herićevim riječima, u džematu ostavio posebna utisak, zadržavši se duži period. Nakon njih su imamili Huso Ramić, Himzo Užičanin, Rasim Hamidović, Ferid Alibašić, Juso Butković, Mevludin Hamidović, te današnji mjesni imam efendija Enes Habibović.

^{Predsjednik Herić: Rad u džematu smatram najodgovornijim, najizazovnijim i najzahvalnijim - i to su moja ulaganja. Ne bih to dao ni za kakvo dobro na dunjaluku.}

Naslijeđe jedne generacije

- Danas su drugačiji uvjeti. Tehnologija je napredovala, ali i svijest naših džematlija, jer, kada se sjetim ‘98. godine kada smo krenuli u izgradnju nove džamije, bilo je teško rasporediti sve ljude koji su htjeli učestvovati u akciji. To nas drži do danas-dan, samo s drugim zadacima. Mi smo džamiju i centralni mekteb te munaru izgradili za pet godina s našim dobrovoljnim prilozima. Ta euforija i želja da poboljšamo uvjete je rezultirala time da smo već tada počeli graditi mekteb Zenuni, Hodžić Brdo, Merjem i jedan zajedniči mekteb sa susjednim džematom - istakao je on.

Osim džamije i centralnog mekteba, i ostali mesdžidi i mektebi su uređeni, ali pretežno aktivni za ramazan i tokom održavanja mektepske nastave.

Danas već rade na kapitalnom projektu izgradnje Islamskog poslovno edukacionog centra.

- Time želimo zaokružiti projekat generacije. Želimo stvoriti uvjete za opstanak u džematu i u svojoj vjeri te da imamo prostorije za mektepsku nastavu, multifunkcionalnu salu s bibliotekom gdje će se sakupljati džematlije, vakufski stan i dva-tri poslovna prostora. Tim će ova generacija ostaviti zadaću nasljednicima - da nađu načina, na čelu s ulemom, kako da motivišu mektepske polaznike zajedno s članovima džemata da se što više drže Zajednice - kazao nam je Herić.

^{Prostorije centralnog mekteba, a broje više od 160 polaznika}

Svjesni su činjenice da je riječ o jednom od najvećih džemata na širem području. Također, kaže da ne kriju želju da se aktivnosti u Odboru prihvate i mlađi ljudi. Trenutno džemat broji 1.224 člana, među kojima je oko 70 do 80% aktivnih. No, kako kaže, sve to ne znači da će džemat rasti, s obzirom na aktuelne migracije, mortalitet u porastu, manje je djece a time i manje porodica. Pored toga, napominje on, uvođenje novog pravilnika s jedinstvenom članarinom izazvalo je određene reakcije, pa i smanjenje broja članova. Odbor, svakako, prihvata uvođenje, ali s naglaskom da bi trebalo osigurati iste uslove usluga. Za primjer navodi komparaciju mektepskog posla imama njihovog džemata, kojeg obavlja sam, bez asistenta, podučavajući 160 djece u odnosu na mektepske poslove drugih imama s mnogo manje polaznika.

Transparentnošću se stiče povjerenje

U džematu je organizovan rad Aktiva žena, Aktiva vakifa, a plan je da se unaprijede aktivnosti s omladinom kroz Mrežu mladih, ali i aktivnosti s članovima iz dijaspore.

Komunikacija s dijasporom se, kako ističe predsjednik, ne treba odvijati tek na finansijskom planu, a značajan je broj članova iz dijaspore.

Općenito, u komunikaciji s džematlijama nemaju posebnih problema.

- Mi se trudimo da ono što pričamo, to i uradimo, a ono što uradimo da prezentujemo - da bude sve transparentno. Džematlije primjećuju transparentnost, a vidi se to prema reakcijama na izvještaje. Zahtijevamo da se sve razjasni u okvirima džemata. Time se stiče povjerenje - kaže on. Rad s novcem je najosjetljiviji, dodaje. Zato je i džematlijama uvijek preporučivao da za svaki uloženi novac traže priznanicu.

- Rad u džematu smatram najodgovornijim, najizazovnijim i najzahvalnijim - i to su moja ulaganja. Ne bih to dao ni za kakvo dobro na dunjaluku, a rado bih se povukao kada se pojave mladi ljudi - kazao nam je predsjednik Herić.

Svaka akcija nosi novu euforiju i energiju

Enes-ef. Habibović je u ovom džematu od septembra 2012. godine, kada je održao prvu hutbu. Tri godine je bio vjeroučitelj, a onda se prihvatio imamske misije. Svjestan je da se džemat i do njegovog dolaska uveliko razvio.

- To su bili snažni temelji u svim segmentima, ali uvijek treba težiti novim izazovima i akcijama - stava je efendija Habibović.

Dodaje da je zadovoljan stanjem u džematu, a prokomentarisao je i projekat izgradnje Centra.

- Svaka akcija nosi novu euforiju i energiju. Taj centar nam treba da unaprijedi religijski život i međuljudske odnose, ali treba nam donijeti i novac - kazao nam je naglašavajući koliko je važno stvarati i prilike za samoodržavanje džemata.

Posebno se osvrnuo na jasnu podijeljenost obaveza i odgovornosti u džematu.

- Mi smo u džematu strogo razgraničili obaveze. Finansije i infrastrukturu vodi Odbor, imam iznosi svoje mišljene, ali se bavi religijskim dijelom. Ne miješamo se jedni drugima u posao. Na taj način sam poprilično rahat - kazao nam je.

Osvrnuo se na zahtjevnost i izazove rada u džematu s ovim brojem članova. Prije svega ističe da ne zna kako je raditi u manjem džematu.

- Najzahtjevnije mi je u mektepskom pogledu. Imamo više od 160 polaznika. Računao sam: kada bih radio kompletan vikend, 48 sati, podijeljeno na svako dijete - koliko je to zaista minuta? Da li je to što treba svakom djetetu? - pita se efendija Habibović u kontekstu tog izazova s obzirom da nastavu izvodi bez asistenta.

Pored centralnog mekteba, održava nastavu na još tri punkta. Ipak, stiže. Postoje rezultati, a, kako veli, cilj je da se djeca nauče osnovama bez dodatnog opterećavanja.

^{Efendija Habibović: Finansije i infrastrukturu vodi Odbor, imam iznosi svoje mišljene, ali se bavi religijskim dijelom. Ne miješamo se jedni drugima u posao.}

Na tom tragu je iznio i svoj stav o mektepskim takmičenjima. Prvih godina po dolasku u džemat je osvajao i nekoliko prvih mjesta. Tada je shvatio, kako kaže, da "onaj ko priprema djecu za takmičenje, nema ostale djece."

- Pitao sam ljude jedan dan za vrijeme džume: Hoćete li praktičare ili takmičare? Kažu: Praktičare. Tada sam se manje opteretio i mene džemat apsolutno ne opterećuje takmičenjima. Više volim da mi desetero djece dođe u džamiju da klanja, negoli da osvojim prvo mjesto na nivou Rijaseta. Šta će mi polaznik s prvim mjestom, ako njegovo srce nije vezano za džamiju. Apsolutno se ne slažem s ovim konceptom takmičenja. Tamo se traži, očito, šta dijete ne zna, a ne šta zna - stava je Habibović.

Uočava da se na dnevnim namazima povećava broj ljudi, ali nije u potpunosti zadovoljan.

- Nas ima 3.000. Ako se džamija svela samo na hodžu i Odbor, ja sam prvi spreman da ne budem u toj džamiji, tražit ću drugi posao. Cilj mi je da se ova džamija ispuni. Sve dok ne bude tako, ja neću biti zadovoljan - kazao nam je.

Lakše naći novac, negoli ljude

U nastavku je izdvojio niz aktivnosti kojima su posvećeni, posebno za dobro mektepske djece kao što je takmičenje "I sevap i ćevap".

- Djeca bi dolazila u džamiju, mi bismo im pratili prisustvo, a deset najaktivnijih dijelilo je nagradu od 3.000 KM. Nekoliko takvih takmičenja je bilo. Održava se i mektepska biciklijada. Ruta je oko pet kiometara kroz džemat. Iz Biciklističkog kluba Kalesija kažu da je to najbrojnija dječija biciklijada na Kantonu. Nakon toga se djeca vrate ovdje i družimo se - pojasnio je.

Dodaje da sa starijim omladincima ima sportska druženja, ali i igra videoigre. Međutim, još uvijek im predstoji da intenziviraju rad u okvirima Mreže mladih.

Napomenuo je da je džemat do sada organizovao različite halke, među kojima se ističe halka sufare i Kur’ana, mada se održavala i halka tefsira, povijesti islama i fikha. Također, napomenuo je da je vrijeme pandemije koronavirusa itekako utjecalo na intenzitet odaziva ljudi u džamiju i na aktivnosti. S tim u vezi, prisjeća se i jednog od jacija-namaza kada je nabrojao pedeset i sedmero djece. Nakon pandemije je to veoma teško pokrenuti, kako ističe.

Pored ostalog, naglašava da s finansijama ne oskudijevaju. Sve akcije se završe u rekordnom roku. Pri tome čak moraju i odbijati određene priloge. U tom kontkestu i on uočava da je danas češći finasijski negoli fizički odziv džematlija.

- Mnogo lakše nađemo pare, negoli ljude - primjećuje.

Posebno je zahvalan i organizaciji EMMAUS na saradnji. Pomažu ih na različite načine, a i džemat učestvuje u podršci njima. Razgovor smo obavili u prostoru džematske biblioteke.

- Kada sam postao imam u džematu, često sam dolazio u situaciju da klanjam dženazu ljudima koji su voljeli knjigu i imali su ih puno. Kada bih otišao na žalost kod te porodice, kažu da su zapalili te knjige. Nisu znali šta će. Onda smo otvorili ovu biblioteku iz tog razloga; da sve porodice iz ovog i drugih džemata - ko god ne zna šta će s knjigom, bilo da je vjerskog ili drugog karaktera, dobrodošla je u našu biblioteku - ispričao nam je efendija Habibović.

Poneko da i prilog za kupovinu knjiga, a i duplikati se prodaju te kupe se nove. Kaže nam da nagovara džematlije da, umjesto ili uz čokoladice koje dijele nakon preseljenja nekoga na ahiret, dijele knjige.

Do sada je registrovano više od 1.300 naslova različitih žanrova za sve generacije.

Koristi umjetne inteligencije

U svome radu se značajno oslanja na digitalne tehnologije. Prije desetak godina je pokrenuo i web stranicu džemata raznolikog sadržaja, koja je djelovala pod domenom "ba". Nakon što je hakovana, promijenili su domenu u "org". To je sada čini manje vidljivijom na pretraživaču, ali je zadovoljan. Aktivna je i Facebook stranica s nekoliko hiljada pratilaca. Također, nedavno je pokrenuo i Viber grupu pod svojim imenom, koju pretežno prate džematlije. Služi mu za redovne džematske obavijesti ili poticajuće poruke.

Preporučuje i drugim imamima da se koriste modernom tehnologijom. Smatra da je od pomoći, pa i kada je riječ o korištenju modela umjetne inteligencije.

- Svaku hutbu koju sam napisao sam sačuvao, njih 431 s nadom da će, možda, nekome koristiti. Od pojave modela umjetne inteligencije svaku hutbu učitam, da je ona analizira, tražim preporuke. Nekada se ne složim, ali tražim ocjenu. Do sada nijedna nije imala ocjenu ispod osam - kaže on, ali i napominje da je umjetna inteligencija veoma opasna kada se ne zna koristiti.

Aktiv žena: Od učenja Kur’ana do humanitarnog rada

Efendija Habibović je susretljiv i Aktivu žena ovoga džemata, što smo se osvjedočili iz razgovora s njima. Na tome su mu itekako zahvalne. Aktiv djeluje organizovano već dvije godine.

Sadeta Imamović, potpredsjednica Aktiva, nas je detaljnije upoznala s njihovim aktivnostima.

Aktiv žena organizovano djeluje već dvije godine/Druže se, uče sufaru i Kur'an te učestvuju u nizu džematskih aktivnosti, a posebno se ponose humanitarnim angažmanom

- Počeli smo spontano, s grupom od pet-šest žena. S vremenom smo se proširili. Sada Aktiv broji dvadeset hanuma. Sve smo, maltene, aktivne. Družimo se, a prioritet nam je učenje Kur’ana. Džematski odbor nam je ustupio mektepski prostor, na čemu smo im zahvalni. Tu je i naš efendija Habibović, koji je naša najveća podrška i uz nas je uvijek. Druženja održavamo subotom navečer, učimo Kur’an. Najmanje dvije stranice proučimo. Petkom navečer održavamo halku. Sve naše članice koje uče, dođu, a koja ne umije, ona sluša - veli Imamović.

Također, i one su uvidjele da se danas odrasli lakše odluče na savladavanje sufare i učenje Kur’ana. U Aktivu ima i onih koje su prvu hatmu proučile 2014. godine. I ove godine se predale hatmu 5. januara.

Bave se i humanitarnim radom. Pomažu i obilaze bolesne. Uvijek su, kako vele, spremne da učestvuju u različitim aktivnostima. Posebno su zadovoljne aktivnostima obilaska starijih, bolesnih, posebno onih koji žive sami, kojima to, ustvari, predstavlja radost.

Među njima su žene različitih generacija: majke, nane, pranane. Među njima su hadžinice i buduće hadžinice. U džematu su nas dočekale i Ajša, Ismeta, Sabina, Nihada, Aida, Hata, Emina, Ajša, Hajrija te Aiša. Nekoliko njih je aktivno od samih početaka. Ima i onih koje će pokloniti svoju prvu hatmu u januaru. Druže se, uživaju, rade, a pozivaju i ostale žene da se uključe. U svoje aktivnosti planiraju i aktivnosti na nivou džemata. Uvijek su tu.

Njihovu predanost ponajbolje je ilustrovala Aida riječima da subotom, kada je druženje, kod kuće ne prima goste.

^{Huseinović: Očekujemo da u narednoj godini iskopamo temelje i da krenemo s izgradnjom Islamskog poslovno edukacionog centra.}

Ekspanzija nije stala

Među najstarijim članovima u Odboru je Jakub Huseinović, ali i s jednim od najdužih angažmana. Od prvih izbora 1998. je član. Od 2006. do 2010. je obavljao i dužnost predsjednika. Danas rukovodi Aktivom vakifa.

Prije svega ističe manjak interesovanja mlađih članova džemata da se preuzmu emaneta Odbora. To je bio razlog dodatnog angažmana starije generacije. Ali, kako veli, imaju tim, međusobno povjerenje i uspjeh te se nadaju da će ih zamijeniti mlađi nasljednici.

- Od 1998. godine svaki saziv Odbora je imao svoj projekt i svaki je doprinio. Od te godine nismo nimalo zastali. I dan-danas smo u ekspanziji - kaže Huseinović.

I Aktiv vakifa je nastao spontano, u druženju na iftaru s imamom i tadašnjim predsjednikom Odbora.

- Ideja je bila da se osnuje džematski fond, sakupljalo bi se po 10 KM mjesečno na pojedinačnom nivou, a bio bi otvoren za sve koji su željeli da se učlane prema mogućnostima. Osnovan je 2019. Zavidan broj se priključio, ali je koronavirus poremetio koncepciju rada i priloga. Hvala Bogu, povratili smo se ubrzo. Kada smo prikupili određena sredstva, razmišljali smo šta bi to bilo najkorisnije i najbolje te smo osmislili projekat Islamskog poslovno edukacionog centra, koji nam je veoma potreban zbog druženja, a time bismo i omladini osigurali mjesto okupljanja. Sakupljen je određen broj sredstava, i već godinu i po dana smo u procesu rješavanja građevinske dokumentacije. Hvala Bogu, očekujemo da u narednoj godini iskopamo temelje i da krenemo s izgradnjom - istakao je.

Dodaje da u interakciji s džematlijama postoji povjerenje, a projekti su obostrano prihvaćeni.

- I činjenica da je riječ o razvijenom području igra ulogu u razvoju džemata. Pratimo i druge s ciljem unapređenja. Osjećamo potrebu za takvim jednim projektom. Ljudi imaju razumijevanja, prate nas i podržavaju. Ako želimo, dobrim radom možemo doći do zajedničkog cilja. Neko će završiti projekat, ako ne mi - riječi su Huseinovića.

Gradnja IPEC-a je planirana u haremu džamije, a sadržavao bi: stan za mjesnog imama, poslovne prostore, prostoriju za cjelodnevni mekteb, biblioteku i multifunkcionalnu salu

Uz Preporod do smrti

Da se uvijek radilo svjedoči o džematlija Salih Imamović, kojeg smo, također, susreli na podne-namazu. U periodu od 2010. do 2014. je bio i predsjednik Odbora. I tada je mnogo urađeno. Samo za njegovog mandata uloženo je oko 240.000 KM u uređenje objekta, proširenje predulaza, te uređenje mezarja i džamijskog harema.

- Čast je voditi džemat. Velika čast, ali i velika odgovornost. Valja raditi u ime Boga - kaže Salih.

Džematlija Salih, nekadašnji predsjednik, jedan je od pronosilaca vrijednosti Preporoda, čiji je pretplatnik oko četrdeset godina

No, i poslije mandata predsjednika ostao je vezan za džemat. Pored svega što se da uočiti u ovom džematu u Salihovim riječima i zadovoljstvu se da uočiti najveći uspjeh džemata: zajedništvo.

Osim toga, upravo je Salih jedan od pronosilaca vrijednosti Preporoda, čiji je pretplatnik oko četrdeset godina.

- Donio sam odluku da ću biti pretplatnik Preporoda, ako Bog da, do smrti. Za mene Preporod mnogo znači. To je jedini naš muslimanski list. Uvijek nam treba biti u podsvijesti da ga moramo čuvati - poručuje Salih.

Džemat Vukovije Donje je od 1998. godine izgradio šest objekata. Ista generacija je na putu da podigne i sedmi, ovaj put poslovno edukacioni centar. Takvi projekti aktivni su, ustvari, na nivou medžlisa i, posebno, aktuelni posljednjih godina kada se uglavnom zaokružila izgradnja osnovne infrastrukture Zajednice. Najava skorašnjeg početka izgradnje takvog objekta u ovom džematu nakon svih spomenutih rezultata možda i ponajbolje govori ne samo o njihovim mogućnostima, već i o adekvatnoj viziji i odgovoru na zahtjeve vremena.

(Hasan Hasić/IIN Preporod)