Institut "Ibn Sina" i Fondacija "Meyli" održali okrugli sto "Tradicija tumačenja Mesnevije i obilježavanja Šebi arusa u BiH"
U prostorijama Naučnoistraživačkog instituta "Ibn Sina" u Sarajevu, a u saradnji Instituta i Fondacije "Meyli", danas je održan okrugli sto "Tradicija tumačenja Mesnevije i obilježavanja Šebi arusa u BiH".
Učesnici su bili prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, mr. Sead Halilagić, prof. dr. Munir Drkić te dr. Mubina Moker.
Sead Halilagić, šejh Hadži Sinanove tekije u Sarajevu, govorio je o temi "Obilježavanje Šebi arusa u Sarajevu". Između ostalog je kazivao i o održavanju dersa iz Mesnevije za vrijeme komunizma, te je istakao da Hadži Mujaga Merhemić ni tada nije prestao sa dersom iz Mesnevije.
- Sarajevska šebiaruska akademija bila je sebeb da se posredstvom šejh Ahmed-ef. Mešića održi šebiaruska akademija u Tuzli - rekao je, te je dodao da je tarikat vezan za šerijat i da ne može bez njega opstati, te da kao takav pripada islamu.
Prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, izvršni direktor Fondacije "Meyli", govorio je o temi "Simbolika semaa i tradicija semaa u BiH".
Prvo je objasnio mevlevijsku nošnju, zašto se koristi, koja joj je svrha i simbolika, a potom i vrste mevlevijskih kapa.
- Pokret semaa simbol je kretanja Zemlje oko svoje ose. Da bi neko došao i prošao kroz sistem naobrazbe mora proći 1001 dan hizmeta. Semaa predstavlja savladavanje svoga ega, predstavljanje sebe utapanje u svjetlo božansko, te se svaki korak čini s izgovorom Allahovog imena Allah - istakao je šejh Hadžimejlić.
O temi "Predavanja Mesnevije u Mostaru prema vakufnami Derviš-paše Bajezidagića iz 1602. godine" govorio je prof. dr. Munir Drkić, profesor na Katedri za perzijski jezik i književnost Odsjeka za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Istakao je da su kroz navedenu vakufnamu utvrđeni opći uvjeti za tumačenje Mesnevije poput sljedećih: plata muderrisa bila je 10 dirhema čime je htio da institucionalizira predavanja iz Mesnevije, predavanja su održavana četiri puta sedmično u četrima džamijama u Mostaru, a glavni cilj je bio da se predavanja iz Mesnevije drže "za malo i veliko", tj. za elitu i sve ostale ljude.
Posljednja je izlagala dr. Mubina Moker, uposlenica Naučnoistraživačkog instituta "Ibn Sina", a tema njenog izlaganja je bila "Mesnevija - duhovni toponim bosanskog čovjeka".
Tokom izlaganja stavila je akcenat na tumačenje Mesnevije u Tuzli, koje se prvo realiziralo u Jalskoj džamiji, a potom u Šarenoj džamiji u Tuzli. Nakon Majdanske tekije u Tuzli, katedra - ders Mesnevije je ponovo vraćen u džamiju, jer se na taj način više ljudi moglo upoznati s Mesnevijom.
- Sačuvan je kontinuitet tumačenja Mesnevije u Tuzli. Katedrom Mesnevije šejh Ahmeda-ef. Mešića baštini se njegovo duhovno nasljeđe. Mesnevija je djelo koje je u potpunosti utemeljeno i na Kur'anu i na hadisu Allahovog Poslanika - istakla je dr. Moker.
U kulturnom dijelu programa učestvovali su interpretator poezije Mustafa Šehić, a uz naj ga je pratio Ekrem Kahriman.
Programu je prisustvovao muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović, te predstavnici medija, kulturnog i javnog života.
Skupom je moderirala Enisa Grabus.
(Preporod.info)
