Kada poplave otvore oči

Piše: Prof. dr. Đevad Šašić

 Agencija za vodno područje Jadranskog mora nekoliko sati prije nepogode koja je zadesila Jablanicu i druge gradove ( 03.oktobra 2024.) na svojoj internet stranici objavila je upozorenje na moguće poplave i odrone u nekoliko hercegovačkih gradova, među kojima je bila i Jablanica.

Da li  je iko pročitao ta upozorenja? I da li uopšte  postoji  sistem upozorenja?

Rukovođenje organom državne uprave predstavlja centralnu upravljačku djelatnost na nivou pojedinačne upravne organizacije, djelatnost od neposrednog utjecaja na efikasnost i efektivnost organizacije.

Neposredno rukovođenje i koordinacija radnog procesa, unutrašnja organizacija, predstavljanje i vođenje upravne organizacije, čine rukovodioca odgovornim za organizacijski uspjeh i ukupan rezultat rada.

Ove poplave u Bosni i Hercegovini su otkrile slabosti u organizaciji i reakciji lokalne uprave.  

Loše administrativno upravljanje pokazalo se kao ključni faktor institucionalne slabosti.

Situacija nas je podsjetila na značaj kriznog menadžmenta, odnosno brzih i dobro koordiniranih odgovora koji su ključni u takvim momentima.

Ono što se vidjelo na terenu ukazuje na veoma lošu koordinaciju resursa i komunikaciju s građanima gdje nisu postojale čak ni redovne press konferencije kako bi građani znali svaki dan aktuelno stanje i naredne korake koji su bili neophodni da se poduzmu.

Dobra organizacija u općinskim strukturama podrazumijevala bi unaprijed definisane planove i jasne odgovornosti svih službi. Efikasno upravljanje krizom zahtijeva pripremljene procedure i obučen kadar sposoban za brze reakcije.

Također, moderna općina trebala bi imati resurse za kontinuirano praćenje potencijalnih prijetnji i kanale za hitno obavještavanje javnosti.

Većina općina u Bosni i Hercegovini nema kapacitete za suočavanje sa većim prirodnim katastrofama, zato bi se morala posvetiti veća pažnja prema ovom problemu, i zbog same raspodjele sredstava od naknade na prirodne nesreće u iznosu od 0,5% na neto platu radnika.

Konkretno, općina Jablanica godišnje prikupi 60.000 KM, dok Općina Centar Sarajevo prikupi 3,5 miliona KM godišnje!

Nadalje, iako je bio urađen Elaborat o zaštiti stambenih objekata od kamenih gromada u naselju Zlate, koji je bio i uvršten u Strategiji razvoja općine za period 2021-2027 godina, te planirana sredstva od 120.000 KM, nikad se nije pristupilo zaštiti tog naselja koje je poslije Donje Jablanice pretrpjelo najveće štete na području općine Jablanica.

Kriza proizvodi različite odgovore vlade.

Ciljevi za unapređenja života građana i sigurnosti se postavljaju i dio su planskih dokumenata općina ali, nažalost, „papir sve trpi“. Stvarnost je nešto drugo.

Za aktiviranje kriznog menadžmenta u vanrednim i kriznim situacijama, neophodno je da se prethodno uspostave i oforme sistemi za upravljanje kriznim (vanrednim) situacijama i katastrofama, sa svojim specifičnim karakteristikama, a što u svijetu i razvijenim zemljama već odavno funkcionira uvođenjem i Sistema za preveniranje i odgovore na krizne situacije i nesreće putem međunarodnog standada ISO 22301.

Shodno navedenom, kao i u većem broju općina u BiH, moralo bi se pristupiti reinžinjeringu samog organa uprave u kontekstu preveniranja kriznih situacija i zaštite građana.

Reformom i unapređenjem organizacije lokalne uprave, općine i gradovi bi mogli spriječiti slične propuste u budućnosti i osigurati sigurnost svojih građana u kriznim situacijama.

Pored značaja horizontalne koordinacije općina sa relevantnim institucijama, veoma je važna vertikalna koordinacija sa kantonalnim, federalnim i državnim nivoom vlasti zbog podjele nadležnosti i jačanja koordinacije.

Poplave koju su nas zadesile morale bi biti pouka za buduće sinhronizovano djelovanje svih nivoa vlasti i naučene lekcije za budućnost građana Bosne i Hercegovine.

(Autor je profesor na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu)

(Preporod.info)