Ključni američki izbor: Ko je za Trumpa a ko nije?

Piše: Mirnes Kovač

Aktuelni američki predsjednik Joe Biden je 21. jula okončao svoju kampanju za ponovni izbor nakon mnogobrojnih apela koji su stigli u prethodnim sedmicama iz njegove Demokratske stranke. Kao ključni razlog ovog unutarstranačkog revolta i zahtjeva za Bidenovo povlačenje ugledni članovi, aktivisti i donatori su navodili njegovu smanjenu mentalnu oštrinu i sposobnost da pobijedi Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u novembru.

Iako je Biden dugo vremena insistirao da će nastaviti, prevagnula je realna procjena i interes američke nacije, kako je to obrazložio u svom pismu kojim je obznanio povlačenje. Ova vijest, iako očekivana, ipak je izazvala ogromnu pažnju jer se utrka za čelnu pozicju najmoćnije sile današnjice tiče ne samo Sjedinjenih Američkih Država, već i cijelog svijeta. Konkretno u slučaju SAD-a, na velikom je ispitu budućnost ove zemlje, ali i demokratije generalno, imajući na umu ranije djelovanje, politike ali i najave bivšeg američkog predsjednika i aktualnog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.

Bidenova podrška kandidaturi potpredsjednice Harris

"Bila mi je najveća čast u životu služiti kao vaš predsjednik. I dok je moja namjera bila tražiti ponovni izbor, vjerujem da je u najboljem interesu moje stranke i države da se povučem i fokusiram isključivo na ispunjavanju dužnosti predsjednika do kraja mandata", napisao je Biden u saopćenju kojim je obznanio odustajanje od utrke.

Odmah nakon ovog saopćenja na društvenoj platformi X predsjednik Biden je podržao upravo svoju potpredsjednicu Kamalu Harris kao predsjedničkog kandidata. I doista, ako se ova kandidatura potvrdi na konvenciji Demokratske stranke u augustu, ovo će biti prvi put da jedna žena afroameričkog i južnoazijskog porijekla bude kandidatkinja za predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država.

Nedugo nakon ove Bidenove odluke, podršku potpredsjednici Harris kao novoj kandidatkinji Demokratske stranke dali su čelnici ove stranke u svih 50 američkih saveznih država. Podršku su joj uputili i bivši američki predsjednici iz reda Demokrata Bill Clinton i Barack Obama. Oglasili su se i veliki i mali donatori Demokrata koji su odmah stali na stranu potpredsjednice Harris. Veliki donatori koji su tražili da se Biden povuče, pohvalili su tu njegovu odluku.

"Uradit ću sve što je u mojoj moći da ujedinim Demokratsku stranku - i ujedinim našu naciju da pobijedim Donalda Trumpa i njegovu ekstremnu agendu Projekta 2025", izjavila je potpredsjednica Harris u saopćenju nakon Bidenovog povlačenja, pozdravivši Bidenov "nesebičan i patriotski čin" i dodavši da je "duboko zahvalna njegovom služenju naciji."

U međuvremenu je više od 700 stranačkih delegata, što je više od jedne trećine delegata potrebnih da bude i zvanično imenovana, reklo AP-u da planira da je podrži na izbornoj konvenciji od 19. do 22. augusta u Chicagu. Da bi dobila nominaciju Demokratske stranke potpredsjednica Harris će morati osigurati skoro dvije hiljade glasova, tačnije više od 1.976 glasova.

Kako god, očito da je preuzimanje utrke od strane potpredsjednice Harris poslalo snažan impuls donatorima jer je samo za prvih nekoliko dana od Bidenovog izlaska iz utrke prikupila preko 200 miliona dolara za kampanju. Iako su se u javnosti spominjala određena imena koja bi se mogla pojaviti kao kandidati za nominaciju, sada je jedino nominacija potpredsjednice Harris izvjesna. Ona će u narednom periodu morati poraditi na odabiru kredibilnog potpredsjedničkog kandidata, a posebno nakon što je Trump odabrao kontraverznog senatora iz države Ohio JD Vancea da bi pridobio tzv. MAGA Republikanace (Make America Great Again), što mu, zbog njegovih ranijih stavova, može donijeti više štete nego koristi. Pojavile su se čak špekulacije da bi Trump mogao odbaciti Vancea, ali su šanse za takav potez male. Ako Harris napravi dobar izbor kandidata za svog potpredsjednika to bi joj moglo donijeti odlučujuću prednost u utrci.

Vodeći američki analitičari i mediji su poprilično podijeljeni, ali većina ih naginje mišljenju da potpredsjednica Harris nakon povlačenja Bidena sada ima bolje šanse da pobijedi Trumpa. Na ove izbore se općenito gleda kao na provjeru ko je za Trumpa a ko nije. To će umnogome ovisiti o Trumpovom vođenju kampanje, konkretno, od njegove retorike. Kao argument ovome najbolje će poslužiti ankete u kojima je Trump značajno vodio do Bidenovog povlačenja, a posebno nakon njegovog katastrofalno lošeg nastupa u debati s Trumpom od 27. juna.

Naprimjer, prema Emerson College anketi sprovedenoj sredinom juna, Trump je protiv Bidena vodio sa tri boda razlike u Michiganu, dok je u Pennsylvaniji i Wisconsinu imao prednost od pet bodova. U saveznim državama Georgia i Arizona Trumpova prednost naspram Bidena je, prema ovim anketama, iznosila čak i više, za šest, odnosno, za sedam bodova. Sve su ovo odlučujuće ili promjenjive države (swing states) u kojima izbor demokratskog ili republikanskog kandidata može odlučiti ko će uči u Bijelu kuću, zbog specifičnog elektronskog načina zbrajanja glasova.

Neizvjesna i tijesna utrka

Ovu prednost zasigurno je pojačao nedavni pokušaj atentata na Trumpa tokom predizbornog skupa u Butleru, u Pennsylvaniji. Međutim, činjenica da je on prvi američki predsjednik koji je proglašen krivim za krivotvorenje dokumenata kako bi se prikrila isplata za ušutkavanje porno zvijezde uoči izbora 2016. godine, te da ga je dvanaestočlana porota proglasila krivim po svih 34 tačke optužnice i dalje je veliko opterećenje i prije presude čije je izricanje zakazano u septembru. Pored ovog nimalo bezazlenog statusa, njegova radikalna retorika koja je često ispunjena obmanama i lažima, te sve primjetniji osjećaj da u njegovoj borbi za ponovni povratak u Bijelu kuću ima značajna doza osvetničkog impulsa, mnoge zabrinjava jer dovodi u pitanje integriret demokratskog procesa i sami demokratski sistem koji je, podsjetit ćemo, u toku prošlog izbornog procesa prilikom Bidenove pobjede bio pred izazovom da doživi potpuni kolaps.

Ipak, posljednje ankete koje je uradio Fox News, koji je tradiconalno naklonjen Republikancima, između 22. i 24. jula ove godine pokazuju da je Bidenovim odustajanjem i istupom potpredsjednice Harris kao potencijalnog demokratskog kandidata došlo do značajnih promjena u korist Demokrata. Prema ovoj anketi Fox Newsa bivši predsjednik Donald Trump i potpredsjednica Kamala Harris izjednačeni su sa po 49 procenata podrške u ključnim promjenjivim državama Michiganu i Pennsylvaniji. U Wisconsinu Trump i dalje vodi naspram Harris za jedan bod (48% / 47% s 5% neodlučnih), a u Georgiji za dva boda (48% / 46% sa 7% neodlučnih), dok je njegova prednost u Arizoni i dalje velika za pet bodova (49% / 44% sa 7% neodlučnih). Dakle, pobjednika će po svemu sudeći odrediti upravo ovi mali postoci u ovom relativno malom broju odlučujućih država, čija će promjena (swing) u korist Demokrata ili Republikanaca odrediti budućeg domaćina Bijele kuće. Štaviše, ankete koje je objavio Bloomberg pokazuju da je Harris poništila Trumpovo vodstvo širom sedam ključnih država i sada je u vodstvu u Arizoni, Michiganu, Nevadi i Wisconsinu, dok je, prema Bloombergu, stanje izjednačeno u Georgiji, a i dalje je Trump u prednosti u Pensylvaniji i Sjevernoj Karolini.

Sve ukazuje da će ovo biti veoma ali je sada već sigurno da je predsjednik Biden napravio dobar potez što se povukao i podržao potpredsjednicu Harris. Dobri poznavaoci izbornih utrka ukazuju da će Trump imati bolje šanse ukoliko ne bude puno pričao, odnosno, ukoliko se uspije sačuvati od svojih radikalnih izjava i nepredvidivih poteza.

Jer, predsjednik Biden je svojim činom povlačenja ipak učvrstio svoje naslijeđe i kredibilitet Demokrata - tj. da su Sjedinjene Američke Države kao slobodno društvo i vodeća demokratija svijeta daleko važnije od bilo koje lične ambicije. Ipak, ne treba zaboraviti da je upravo Biden skinuo Trumpa s vlasti 2020. godine, te progurao teške zakone, te uspio konsolidovati stanje i uspješno izvesti državu iz pandemije. Svi se sjećaju tih prilično haotičnih dešavanja u Washingtonu D.C., ali i ranijeg ekscentričnog ponašanja Trumpa tokom pandemijske krize koja je odnijela preko milion života u Americi. Biden je učinio sve što su Demokratska stranka i Amerika od njega mogle tražiti.

Američki izbori i Bosna i Hercegovina

Kada je u pitanju predsjednik Biden i njegov politički stav i odnos prema Bosni i Hercegovini, treba ostati zabilježeno da je našu zemlju zdušno podržavao kao senator, potpredsjednik (u dva mandata predsjednika Baracka Obame) te konačno kao predsjednik od 2020. godine. Inače, Joseph Robinette Biden Jr., kako mu glasi puno ime, veoma je zanimljiva politička ličnost. U početku svoje karijere bio je premlad da bude senator, a sada, na njenom zalasku je prestar da bi mogao osvojiti drugi predsjednički mandat. Kada je davne 1972. godine osvojio mandat senatora morao je sačekati dva mjeseca da napuni 30 godina, što je bila minimalna starosna granica i ostat će upamćen kao jedan od najmlađih američkih senatora ikada. Tokom tri decenije senatorske karijere dva puta se bezuspješno utrkivao za Bijelu kuću, prvi put 1988., te 2008. kada ga je porazio senator iz Ilinoisa Barack Obama. Ipak, predsjednik Obama ga je uzeo za svog potrepdsjednika u oba mandata.

Unatoč ovom bogatom političkom iskustvu i naslijeđu, Bidena će svijet upamtiti i po izraženom cionizmu i slijepoj podršci Izraelu. Strašno krvoproliće u Gazi, a posebno nesrazmjeran broj civilnih žrtava i opasnost od širenja konflikta na Bliskom istoku, ukoliko ne budu zaustavljeni do kraja njegovog predsjedničkog mandata, mogli bi doista postati crna mrlja i trajno narušiti njegovu dugogodišnju političku karijeru. Vrijednosti Sjedinjenih Američkih Država kao vodeće liberalne demokratije ozbiljno su narušeni jednom krajnje ucjenjenom i nekontroliranom podrškom režimu Benjamina Netanyahua i njegovom, sve izvjesnije, genocidnom ratu u Gazi, s obzirom da je Međunarodni sud pravde u predmetu koji je pokrenula Južnoafrička republika već utvrdio da je Izrael "vjerovatno" počinio djela koja krše Konvenciju o genocidu.

Danas gotovo nestvarno djeluju govori senatora Bidena - koji nije kalkulirao kada je bezrezervno podržavao pravo bosanskih muslimana na samoodbranu, te zahtijevao da se ukine embargo ili intervenira kako bi se spasio narod koji je od 1992. do 1995. godine bio pred fizičkim uništenjem - kada se uporede s današnjim Bidenom koji upućuje mlake apele Izraelu da prestane s bjesomučnim pomorom Palestinaca. Međutim, bez obzira na ovu krizu američke politike, zabrinjavajuće je da među bosanskom političkom elitom ne postoji dovoljno razboritosti i trezvenosti koje zahtijevaju specifični geopolitički položaj naše domovine.

I dok se bosanski političari svakodevno časte optužbama i vode ratove saopćenjima preko društvenih mreža i medija, niko se nije sjetio da iskaže zahvalnost predsjedniku Bidenu za njegovu decenijsku ustrajnu podršku Bosni i Hercegovini. To dovoljno pokazuje našu političku svijest o važnim ljudima i važnim političkim centrima koji su bili na strani Bosne i Hercegovine kada je bilo najteže. Ovakva politička nedoraslost se nažalost osjeti na svim poljima međunarodnog djelovanja naše države, a posebno u državama s kojima su naše savezništvo i odnosi od strateškog interesa.

Bosanski političari bi, ako ništa, trebali pratiti državničke poteze Republike Kosovo i njenih lidera - poput premijera Albina Kurtija koji se nedugo nakon Bidenovog povlačenja oglasio porukom zahvalnosti prema ovom čovjeku i njegovoj politici koja je učinila mnogo za mir, sigurnost i prosperitet Kosova - jer za Bosnu i Hercegovinu je sigurno učinio više!

Strateški državni bosanski pristup

Dakako, lakše je mahati tuđim zastavama i umišljati da ćemo mi ovdje, koji smo izloženi ozbiljnim egzistencijalnim prijetnjama, riješiti decenijske bjelosvjetske probleme, a koje ne uspijevaju riješiti ni oni koji su moćniji, brojniji i čija je to obaveza! Ostaje mnogo upitnika nad našom sumornom političkom svakodnevicom u kojoj je bavljenje politikom tek unosan biznis koji donosi izdašne prihode i privilegije, a ne istinski osjećaj i predanost domovini, njenoj dobrobiti i budućnosti. Zato se u Bosni i Hercegovini nikada i ne mogu dešavati odustajanja od političkih utrka kao u Sjedinjenim Američkim Državama kada to okolnosti i realne procjene nalažu. Povlačenje predsjednika Bidena mogla bi biti velika lekcija za naše političare koji se zaklinju u patriotizam, naciju i vjeru.

Politička nezrelost i nesmotrenost u ovakvom okruženju može ponovno dovesti u pitanje naš opstanak. Ovakva se politička dezorijentiranost sve više osjeti i među našom dijasporalnom zajednicom. Konkretno, u Sjedinjenim Američkim Državama, prema podacima do kojih dolazimo, veći je broj naših ljudi koji su za Trumpa, iako bi, realno njegov povratak u Bijelu kuću mogao značajno promijeniti ionako kompliciranu situaciju na Zapdnom Balkanu, a pogotovo u Bosni i Hercegovini. Zbog svega ovog na bosanskoj političkoj sceni je hitno potrebna jedna otrježnjujuća i koordinirajuća akcija koja će premostiti dnevnopolitička stranačka sukobljavanja, možda po uzoru na nedavnu koja je uspjela iznijeti Rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skuštini UN-a.

Ta inicijativa mora nadići uskostranačke svađe i prepucavanja i ponuditi strateški državni bosanski pristup kada je u pitanju izbalansiran i konstruktivan odnos sa snagama koje odlučuju u Americi, ne samo u Bijeloj kući, već i u Kongresu i na ključnim pozicijama u State Departmentu. Zbog čega ovo treba stalno ponavljati? Sjedinjene Američke Države su imale ključnu ulogu u zaustavljanju rata, postizanju održivog mira i sigurnosti Bosne i Hercegovine. To je i dalje najveća ekonomija na svijetu, država s najjačom vojskom, s najboljim univerzitetima i nabrojnijim tehnološkim inovacijama. Zbog svega toga se na SAD ne može gledati kroz prizmu balkanskih političkih dinamika.

Američke glasače ne interesira primarno vanjska politika ili konkretno naš region Balkana, bitnija su im pitanja reproduktivnih prava žena, ekonomija, cijene životnih namirnica, benzina i električne energije, potom problemi inflacije i imigranata itd. Ali, sve to ne znači da nama nisu važni ovi izbori, kao što su nam važna i savezništva koja nas bitno geostrateški određuju ili imaju izravnog utjecaja u najmoćnijim svjetskim centrima. Stoga, dok čekamo da se neki od naših političara zahvali Bidenu kao što je to učinio kosovski premijer Kurti, ova važna utrka i događanja na američkoj sceni nam ostaje za razmišljanje o našem vlastitom odnosu prema izborima, političarima i političkim strankama - jednom riječju prema budućnosti naše domovine.

(IIN Preporod)