Biskup Palić je umjesto muftiju Dedovića trebao demantirati generala Soptu

Piše: Hasan Eminović

Mostarski biskup Petar Palić, prenijeli su mostarski mediji, u subotu 6. jula reagirao je na govor mostarskog muftije Salem-ef. Dedovića tokom svečanog programa na centralnoj manifestaciji "Putevima pobjede" kojom je Jedinstvena organizacija boraca (JOB) Grada Mostara obilježila 32. godišnjicu oslobođenja šireg gradskog prostora.

U govoru je muftija, između ostao kazao da krst na brdu Hum nije simbol kršćanstva i kršćanske etike nego politički, hegemonijski simbol samo jednog naroda.

Iz biskupove reakcije jasno se da primijetiti da nije reagirao na govor, nije čak ni na objavljeni tekst, već na interpretaciju određenih političkih faktora.

Pažljivim čitanjem tog teksta uočljiv je kontekst muftijnog osvrta na ustavno-pravni i politički status Grada Mostara i njegove jasne preporuke o sekularizaciji javnih površina i javnih ustanova, kao i izričito insistiranje na jednakopravnosti naroda i građana utemeljenog na vladavini prava i ljudskih sloboda.

Nadalje, muftija je poruku ovakve vrste uputio političkim strankama pred nadolazeće lokalne izbore, jasno naglasivši da je politički pluralizam koristan, nasuprot jednostranačju i totalitarizmu. U tom smislu ih je pokušao ohrabriti da jačaju državotvornu svijest da izgrađuju simbole države i patriotizma i da ni u kom slučaju ne ističu vjerske simbole kao dominantne u javnom prostoru.

Muftija, dakle, nije govorio o krstu kao simbolu kršćanstva, već o krstu na Humu o kojem brojni Mostarci, bez razlike na vjeroispovijest, nacionalnost i druga društvena usmjerenja s podozrenjem govore, s obzirom na to da ih na taj lokalitet podsjećaju stravični zločini počinjeni tokom rata u Mostaru.

U komentarima na tu vijest, na društvenim mrežama i napisali su kako su snajperisti i artiljerija HV-a i HVO, upravo su s tog brda ubili na desetine civila, staraca, starica, žena i djece. S njega su u gumama kotrljali eksploziv na cijela naselja i stoga bilo kakav simbol na tom brdu ljudima, koji su prošli te strašne patnje, smeta, prokomentirali su brojni pojedinci na društvenim mrežama. Biskupova podsjećanja da je križ zajednički simbol svih kršćana, neovisno jesu li oni katolici, pravoslavci ili protestanti, ljudima koji su doživjeli strašne traume s tih ratnih pozicija samo dodatno donose bolna sjećanja. Ta činjenica je potpuno zanemarena u biskupovoj reakciji, kao da se te 1993. i 1994. godine ništa nije dešavala u Mostaru.

Na kraju, biskup naglašava kako govor protiv vjerskog simbola znači isključivost i kako predstavlja uvredu svima onima kojima taj simbol predstavlja vrednotu, a potom se pozvao na "vrijednosti demokratskog društva, kakvo je i europsko, čemu teži i Bosna i Hercegovina", istaknuvši da se u tom smislu "mora biti spremno i na kritiku svoga djelovanja i svega što on predstavlja, uključujući i samu vjersku zajednicu."

Ova opća načela istaknuta u biskupovoj reakciji poznavaoce prilika u Hercegovini samo dodatno podsjećaju na protivustavno postavljene vjerske simbole u javnim ustanovama, na javnim površinama, na jednostrano proslavljanje katoličkih svetaca u javnim institucijama kao što su vatrogasne službe, pošte... jer, demokratska društva počivaju na dogovoru, dijalogu i kompromisima.

A kompromisa, kako to u septembru prošle godine reče sam biskup za katolički radio Domradio, u BiH ne može biti nigdje osim u Mostaru.

- S kim biste vodili dijalog u Sarajevu? Da, postoji katolički nadbiskup i pravoslavni biskup, ali u Sarajevu danas živi više od 95 posto muslimana. S kim biste htjeli voditi dijalog u Banjoj Luci, kad je ondje više od 95 posto Srba? Mi u Mostaru jedini smo grad u Bosni i Hercegovini koji danas funkcionira međukulturno i međuvjerski. Ima nas otprilike 48 posto katolika Hrvata, 44 posto muslimana Bošnjaka i 3 do 4 posto pravoslavnih Srba - izjavio je biskup Palić.

Mostarcima i nije baš jasno na osnovu čega je biskup na međunarodnom kongresu zaklade "Renovabis" koja podržava dijalog među kršćanima na evropskom istoku i zapadu, iznio takve tvrdnje kad cijeli Mostar godinama svjedoči da međureligijski dijalog i saradnja na nivou najvećih vjerskih velikodostojnika u ovom gradu uopće ne funkcionira, jer to nije u interesu Katoličkoj crkvi. Biskup Palić u svojoj reakciji na muftijin govor je prevido i izjave generala HVO-a Stanka Sopte izrečene prilikom otvorenja tornja kod franjevačke crkve. O čemu su pisali hrvatski mediji, a muftija u penziji Seid-ef. Smajkić često tih godina javno komentirao.

Naime tom prilikom Sopta je kazao: "Toranj je tu da vječno bdije nad Neretvom i tako čuva kršćanstvo od muslimana!".

Biskup Palić je, dakle, prije reakcije na interpretaciju vijesti o govoru muftije Dedovića trebao demantirati generala Soptu.

(Preporod.info)