Zašto IZ ne kupuje afričke kurbane

Ove godine je povećan broj organizacija i pojedinaca koji prodaju kurbane po nižim cijenama uz napomenu da će biti žrtvovani negdje u Africi i Aziji te podijeljeni siromašnima.

Plaćene reklame se neprestano vrte. Neke prikazuju i bosanske pašnjake i prelijepe kurbani čime se stvara dojam da će takvi biti žrtvovani, a ne oni koje ne vide često ni organizatori kamoli oni koji uplaćuju kurbane van Bosne.

Dok neke organizacije imaju višegodišnju međunarodnu reputaciju u pomaganju siromašnima u svijetu, aktivnosti nekih drugi se intenziviraju pred Kurban-bajram.

Uglavnom, muslimani iz Bosne uplate kurban po nižoj cijeni od tržišne u Bosni nekom pojedincu i organizaciji da to učine negdje van Bosne, ne interesirajući se da li će kurban biti zaista žrtvovan, ispravno skladišten da bi došao na konačnu destinaciju kao npr. u pustinjske predjele Afrike ili Siriju i Palestinu, i kakav je ustinu taj kurban s tako niskom cijenom, s obzirom da postoje i "afrička sorta" ovaca koje su vrlo sitne za naše poimanje kurbana.

Neki se odlučuju za ovaj vid uplate kurbana na račune organizacija i pojedinaca, jer smatraju da nema dovoljno siromašnih u Bosni i tako se stvara jedan svojevrsni paradoks: kada se treba dati institucionalno sadekatul-fitr pojedinci govore se da treba lično odnijeti siromašnima novac ili hranu, pozivajući se na vrijeme Poslanika, a.s., jer je u Bosni puno siromašnih, a onda kada se približi Kurban-bajram, onda više siromašnih nema, već je potrebno kupiti kurbane vani i podijeliti ih siromašnima u Africi.

Ovo žrtvovanje kurbana van Bosne je umnogome utjecalo i na tradiciju žrtvovanja kurbana u okrilju porodice, što je sunnet, i dijeljenja bližnjima, a što je naročito negativna pojava i s obzirom na današnje visoke cijene mesa kada je mnogim domaćinstvima, koje se i ne smatraju siromašnima, teško osigurati redovno konzumiranje mesa, a da o ustanovama koje se brinu o socijalno ugroženim i osjetljivim kategorijama stanovništva i ne govorimo.

Naravno, dobročinstvo ne poznaje granice i to omogućava vjernicima da čine dobro širom svijeta nadajući se Božijoj nagradi.

Ono što se uči od mektepskih dana jeste da je prilikom činjenja dobročinstva najvažnija namjera, stoga i u ovom kontekstu osoba koja se nada da će neko u njegovo ime zaklati kurban u Africi ili Saudijskoj Arabiji računa na nagradu, jer vjeruje da bi tako mogao pomoći nekome. Razlog ne bi smio biti materijalne prirode, odnosno da izvrši svoju obavezu po znatno nižoj cijeni.

Za razliku od ovih organizacija i pojedinaca Islamska zajednica u BiH je pokrenula akciju klanja kurbana kako bi omogućila vjernicima da izvrše ovu obavezu ako nemaju tehničkih mogućnosti, uz stalnu preporuku da je, ipak, najbolje da vjernici sami kupe kurban od domaćih stočara i žrtvuju ga u okrilju svoje porodice.

Ovom akcijom Islamska zajednica nastoji pomoći javne kuhinje i druge ustanove koje se bave brigom za socijalno ugrožene i osjetljive kategorije stanovništva, od studentskih i domova za stare do domova za nezbrinutu djecu i povratnika.

Zapravo, kurbansko meso se dijeli u preko 70 ustanova i organizacija koje se brinu o različitim osjetljivim kategorijama stanovništva.

Također, Islamska zajednica i prerađuje kurbansko meso pa se različiti mesni proizvodi mogu koristiti na više načina tokom cijele godine, što se pokazalo posebno značajnim prilikom priliva migranata koji su se hranili upravo ovim kurbanskim mesom, što je posvjedočilo i rukovodstvo Crvenog križa.

Pored toga, Islamska zajednica nastoji ovim projektom osnažiti povratnike i naše građane koji se bave stočarstvom čime se razvija ekonomija naše zemlje koja na taj način neće postati ovisnik o stočnom fondu iz Srbije i Mađarske.

Da li bi kurbani koje kupuje Islamska zajednica od naših ljudi mogli biti jeftiniji? Da, ako bi isto počela kupovati afričke ovce i zanemariti sve ove gore razloge zbog kojih je i započela akciju. Da li bi se to moglo dogoditi?

Možda, i to ako naši ljudi s namjerom da "jeftinije prođu" nastave masovno kupovati kurbane van Bosne kada će se u potpunosti uništiti domaći stočni fond, odnosno kada se više ne bude imalo od koga kupiti kurban.

(IIN Preporod)