Negiranje genocida: Tužilaštvo BiH potpuno zakazalo

Nema medija u našoj zemlji koji nije objavio izvještaj sa jučerašnje sjednice Narodne skupštine RS (NSRS) na kojoj su jednoglasno srpski političari usvojili zaključke kojima se negira genocid u Srebrenici.

Prethodno su obavljena i obraćanja u kojima se niko nije ustezao da kaže kako u Srebrenici se nije desio genocid. U tome se najviše istakao Milorad Dodik, predsjednik RS koji je za govornicom licitirao brojem ubijenih Srebreničana, negirajući međunarodno utvrđene činjenice.

- Možete li mi naći ijednog Srebreničana koji je stradao u samoj Srebrenici. Stradali su vojnici koji su se probijali, to je vojnički posao. Naravno, bilo je i civila koji su bili tu s njima pa su i oni stradali - dodao je Dodik.

Preporod.info nakon javnog negiranja genocida i to u institucijama, obratilo se Tužilaštvu BiH, od kojih smo tražili da se oglase po pitanju jučerašnjih izjava Dodika, na što su za naš portal kazali da "Tužilaštvo BiH i agencije za provođenje zakona prate pojave u javnosti i medijima koje bi mogle sadržavati elemente kaznenih djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH".

S obzirom na naše pitanje zašto nema reakcija Tužilaštva, jer ovo nije prvi put da Dodik i pojedinci negiraju genocide, a da Tužilaštvo ne poduzima ništa po ovom pitanju, čak i po pitanju krivičnih prijava koje su podnesene za negiranje genocida, kazali su "da u posljednjih nekoliko dana, nisu zaprimili informaciju ili izvještaj neke policijske agencije, niti konkretne prijave od fizičkih ili pravnih osoba, o događajima koje navodite".

Iz Tužilaštva BiH podsjetili su da je od 2021. godine u kod njih evidentirano oko 100 predmeta koji se odnose na kazneno djelo iz Člana 145 a. KZ-a BiH - Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

- U nekim predmetima su donesene naredbe o neprovođenju istrage, a neki predmeti su u fazi istrage ili prijave. Gotovo nijedan predmet nije formiran na temelju zaprimljenog izvještaja o učinjenom krivičnom djelu, dostavljenom od strane policijskog organa, s dokazima, iskazima svjedoka i svim što je potrebno. Najčešće su prijave podnosili građani protiv drugih građana i to zbog objava i komentara na te objave na društvenim mrežama i internet prostoru, građani i nevladine organizacije i udruženja protiv izjava određenih političara u medijima i javnom prostoru itd. Dakle, poseban problem u radu tužilaca predstavlja činjenica da prijave nisu zaprimljene od strane nadležnih policijskih agencija za provođenje zakona, koje imaju potrebna znanja da u radnjama prijavljenih prepoznaju elemente krivičnog djela i da za te radnje prikupe dokaze koji to potkrepljuju. Na ovom mjestu ne želimo da se stekne utisak kako se na prijavi ne može raditi samo zato što je podnesena od strane građana ili drugih organizacija, podvlačimo samo činjenicu da policijske i sigurnosne agencije imaju više profesionalnog znanja o navedenoj tematici  - kazao je Boris Grubešić iz Tužilaštva BiH.

Napominje da je veći broj prijava podnesen putem elektronske pošte (e-maila) i da značajan broj podnositelja prijava nije pokazao spremnost na dalju saradnju, naročito kada je riječ o anonimnim prijavama što je prilično čest slučaj.

- Svi predmeti su u radu i kako se budu donosile tužilačke odluke javnost će biti informisana – navodi Grubešić.

Dodaje pak, da je primjetno, da se nakon uvođenja izmjena zakona i početka rada Tužilaštva BiH na ovim predmetima, govor mržnje i negiranje zločina u medijima kao i internet prostoru, značajno smanjio.

- Sa druge strane, u prethodnom periodu Tužilaštvo BiH podiglo je tri optužnice zbog kaznenog djela Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz Člana 145 a., a Sud BiH je u jednom predmetu odbio potvrditi optužnicu. Podignute su i potvrđene optužnice u predmetima, koji se odnose na vrijeđanje žrtava stradanja osam djece u Vitezu 1993. godine., a u drugom predmetu veličanje i podržavanje osobe osuđene u MKSJ za ratne zločine, u Bratuncu, 10. marta prošle godine. U oba predmeta počeo je glavni pretres. U predmetu Sladojević i dr. (pripadnici Ravnogorskog pokreta) donesena je prva osuđujuća presuda, koja je krajem prošle godine postala pravosnažna i nadamo se da će biti korisna za utvrđivanje buduće sudske prakse u ovoj oblasti - kaže Grubešić.

Naglašava da zbog velikog interesovanja javnosti, medija, analitičara, akademske i stručne javnosti za predmete koji se odnose na Član 145a. Krivičnog zakona BiH (Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti), naročito u dijelu stavka 3. koji zabranjuje javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaje opravdanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina, a radi što veće transparentnosti prema javnosti, Tužilaštvo BiH je uvelo praksu da na zvaničnoj web stranici objavljuje optužnice i negativne tužilačke odluke (u anonimiziranom obliku), sa obrazloženjima postupajućih tužilaca. Na ovaj način javnost ima bolji uvid u procesuiranje navedenih predmeta, kao i razloge donošenja tužilačkih odluka.

Ako već sigurnosne agencije u BiH nisu pratile sjednicu NSRS, ili jučerašnji miting u Banjoj Luci, barem cijeli svijet je svjedočio razvijenim zastavama s likom svjetski poznatog krvoloka, presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, dok se istovremeno s bine pokušavao minimizirati njegov srebrenički "poduhvat" koji je Međunarodni krivični sud u Hagu proglasio genocidom.

Krivični zakon BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida I veličanje ratnih zločinaca jasan je. Dakle, svima je jasno šta je po srijedi i čije se djelovanje čeka kako bi se prekršiocima zakona stalo u kraj.

(A.N./Preporod.info)