Struka je složna oko zabrane korištenja mobitela u školama: To bi povećalo pažnju i smanjilo cyberbullying
Zabrana upotrebe mobilnih telefona u školama, prema mišljenju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, trebala bi biti regulisana podzakonskim aktima na nivou kantona i samih škola.
U Kantonu Sarajevo, prema dostupnim zvaničnim podacima, još uvijek nije uvedena opća zabrana korištenja mobitela u školama. Većina obrazovnih ustanova ovom pitanju pristupa parcijalno – u nekim školama zabrana se primjenjuje samo na određene razrede, dok je u drugim korištenje mobilnih telefona tokom nastave potpuno zabranjeno.
Svoj stav o ovom pitanju iznio je i Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH, kao i Kantonalni odbor KS, koji su od nadležnih institucija zatražili uvođenje potpune zabrane korištenja mobitela u školama.
Kako je navedeno, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja KS u više navrata je podnosio inicijativu za zabranu upotrebe mobilnih uređaja tokom trajanja redovne nastave, no do danas ta inicijativa nije realizovana.
– Koristimo priliku da podsjetimo kako su na početku školske godine osnovne škole u Zagrebu dobile preporuku Grada Zagreba da zabrane korištenje mobitela. Nakon te preporuke, stotinu osnovnih škola već je uvelo zabranu, dok ostale planiraju učiniti isto. Dana 27. oktobra 2025. godine provedena je anketa koja je pokazala pozitivne učinke – veći stepen socijalne interakcije među učenicima, kvalitetniju nastavu i bolje akademske rezultate, kao i smanjenje digitalnog nasilja među djecom. Prema navodima, većina učenika brzo se prilagodila novim pravilima, a nastavnici ističu da je školska atmosfera postala „bučnija, ali pozitivno“, jer su učenici više okrenuti jedni drugima, a ne ekranima – naglašavaju iz Sindikata.
Prema mišljenju psihologinje Amine Duraković-Karčić, dosljedna zabrana korištenja mobitela tokom boravka u školi može značajno doprinijeti poboljšanju školske klime.
– Istraživanja pokazuju da samo prisustvo mobilnog telefona okupira dio našeg mentalnog prostora, što smanjuje kognitivne kapacitete za druge zadatke. Čak i kada se osoba uspješno fokusira, napor potreban da odoli iskušenju provjeravanja telefona troši resurse radne memorije i umanjuje funkcionalnu inteligenciju. Jednostavnije rečeno – ljudi ne mogu obavljati više zadataka istovremeno – istakla je Duraković-Karčić.
Dodala je da su obavljanje više zadataka istovremeno i odolijevanje iskušenjima posebno teški za mlade ljude, čiji se mozak još uvijek formira i koji nisu dovoljno emocionalno zreli.
– Bez tih kognitivnih opterećenja djeca aktivnije učestvuju u nastavi i lakše usmjeravaju pažnju na sadržaj koji nastavnik izlaže te na zadatke pred sobom, što doprinosi mirnijoj i konstruktivnijoj atmosferi u učionici. Nadalje, prisustvo mobilnih telefona u učionici znači da se digitalna komunikacija odvija paralelno s nastavom, i to vrlo često bez ikakve kontrole odraslih – kazala je za Preporod.info Duraković-Karčić.
Naglasila je da se uklanjanjem telefona značajno smanjuje vjerovatnoća da će djeca impulsivno reagovati (npr. slanjem uvredljive poruke), snimati ili fotografisati druge učenike bez dozvole, isključivati ili ponižavati pojedince kroz grupne chatove u trenutku dok se nešto dešava, ili učestvovati u drugim oblicima cyber nasilja.
– Važno je naglasiti da ova mjera neće u potpunosti iskorijeniti cyber nasilje, ali ga može značajno smanjiti. Kada ne koriste mobilne telefone, djeca su prisutnija u stvarnom prostoru i međusobnim odnosima. Češće se uključuju u direktnu komunikaciju: gledaju jedni drugima u oči, slušaju sagovornika, spontano započinju razgovore, šale se, dogovaraju i raspravljaju licem u lice. Na taj način se lakše povezuju, jer učionica ponovo postaje mjesto zajedništva, a ne prostor u kojem su svi fizički zajedno, ali mentalno odvojeni u vlastitim digitalnim svjetovima – istakla je Duraković-Karčić.
U takvom okruženju raste empatija, smanjuje se socijalna izolacija i jača osjećaj pripadnosti, što predstavlja osnovne elemente pozitivne školske klime.
(Omer Kavazović/Preporod.info)
