Iftarski program na radiju BIR – Muhamed-ef. Velić: Vjernikova dobrota ima karakter terapije, ona popravlja čovjeka

U novom izdanju Iftarskog programa na radiju BIR, Muhamed-ef. Velić, imam Ferhadija džamije u Sarajevu, govorio je o vjernikovoj dobroti iz zanimljive perspektive, kazavši kako ona – vjernikova dobrota – nikada nije na gubitku.

Osnovna karakteristika, značenje vjernika, jeste dobrota. Kada kažemo vjernik, a takva je percepcija i kod ljudi, odmah mislimo da to mora biti dobar čovjek. Dakle, vjernik ne može biti loš čovjek. Ako je neko vjernik, po automatizmu mora biti dobar čovjek. Dobrota je njegova narav.

To je kur'ansko učenje, jer kroz Kur'an se ponavlja samo za Kur'an karakterisična maksima -  „oni koji vjeruju i čine dobra djela.“ Vjerovanje, kao brat blizanac ili sestra blizanka, prati činjenje dobrih djela. Ako bismo pitali koja je osnovna kur'anska poruka, u najkraćem bi to bilo – vjerovanje i biti dobar, činiti dobra djela.

Ako se ovo raspari, onda to nije potpuno kur'ansko učenje. Postoje nekada situacije, kazuje nam Muhamed-ef. Velić, kada nam se čini da je naivno biti dobar. Neko nam čini zlo, a mi kao vjernici ne možemo odgovoriti na zlu akciju, da imamo zlu reakciju. Vjernik ne može tako odgovoriti. Vjernik odgovara reaktivnim dobrom. Vjernik na svaku situaciju u životu odgovara dobrom, dobrim djelom, dobrim stavom i riječju.

Često preskačemo atribute, a oni su važni, podsjeća efendija Velić. Oni nam pokazuju kakvo je neko djelo – dobro ili loše. Tako je i najvažniji vjernikov atribut dobro, biti dobar. Da li se čini naivnim na zlo odgovoriti dobrim? Ne, i to je kur'anska mudrost. Allah nam kazuje da dobro i zlo nije isto, a u nastavku kazuje: „Na zlo dobrim odgovori.“ Šta će se onda dogoditi? Ako je među vama postojalo neko neprijateljstvo, vidjet ćeš da „će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati".

Ta dobrota vjernika ima karakter terapije, ona popravlja čovjeka, njihove odnose. Kaže jedan pjesnik: „Najkraći put između ljudskih srca je dobrota.“ Možemo doći na više načina, ali je najkraći put do ljudskoga srca da budeš dobar prema njemu.

Svaki čovjek kada je dobar, na putu je da postane vjernik. Ovo je posmatranje ovog pitanja iz drugog ugla i to su velika filozofska pitanja - da li se može biti moralno, ako čovjek nije u vjeri?! Biti dobar to je isto tako put prema vjeri. Ko god uradi dobro djelo, vidjet će ga. Sve to prolazi kroz lupu vjere. Nečija dobrota dobija na značenju i na značaju na mizanu vjere.

U Kur'anu su svi odgovori, tu počinju svi naši horizonti. U Suri Šura, 40. ajet, Allah dž.š. nam kaže: „Na zlo se može uzvratiti istom mjerom.“ Ovdje nije kraj ajeta. Međutim, Sejid Kutb kaže da za slabog čovjeka, kojem se zlo i nepravda čini, kraj ajeta je ovdje. Onaj ko trpi nepravdu, kome se nanosi zlo, njegovo je pravo da traži odmazdu i da traži poravnanje – da se na to zlo i nepravdu odgovori istom mjerom.

Ipak, Allah dž.š. nastavlja dalje u ovome ajetu: „A onaj ko oprosti i izmiri se, njega će Allah posebno nagraditi.“ Kur'an nam govori o dobroti koju ćemo plasirati tako što ćemo popraviti naše odnose – „islah“ – „zakrpiti“ naše odnose. Kako? Dobrim djelima i dobrotom.

Ako budemo insistirali da se na zlo uzvrati zlom, kada ćemo znati da smo postigli isti nivo? Treba biti oprezan, voditi računa.

Možemo uzvratiti istom mjerom, ali je veći stepen preći preko toga. Allah je sa strpljivima. Allah ne kaže u Kur'anu da je sa onima koji klanjaju, poste i idu na hadž. Allah je sa onima koji trpe nešto, a trpe zbog Allaha dž.š., jer su Njemu prepustili odluku.

(Tarik Dautović/Preporod.info)