Oduzeti vakufi: Skenderija i musalla - zgrada Predsjedništva
U ulici Skenderija Mustafa-beg, sin Skender-paše po kome je ulica dobila ime, izgradio je 1518. godine prvu potkupolnu džamiju u BiH. Džamiju je izgradio pored postojeće očeve tekije. (Današnji naziv ulice s desne strane Skenderije naziva se Tekija.) Uz džamiju je postojala i česma, naravno kasnije porušena, iznad koje je stajao kronogram (…) Dobrotvor gazi Iskrender-paša/ Doveo je vodu sa Soukbunara. Džamija je zajedno s mezarjem zauzimala prostor od 1.921m2. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije vlasti su skinule olovo s kupole, obećavši Sarajlijama i Islamskoj zajednici da će umjesto olova postaviti bakar. Kako vlast nikada nije postavila bakar, a Islamska zajednica nije imala sredstava za rekonstrukciju džamije, kupola se uslijed padavina srušila kao i džamija 1935. godine. Munara je ostala uspravna do 1960. godine kada je porušena da bi se na tom širem prostoru napravila današnji Sportsko-rekreativni centar Skenderija. Tako je, kako kaže autor Nijazija Koštović, na “lukav i prefidan način, porušena jedna od historijski najznačajnijih džamija u Sarajevu i čitavoj BiH“.
Džamija je bila smještena tačno na današnjoj poziciji Dvorane “Mirza Delibašić“ koju Islamska zajednica danas iznajmljuje za obavljanje bajram-namaza, s obzirom na njenu prostranost.
Musalla – Zgrada Predsjedništva
Malo je poznato da je zgrada današnjeg Predsjedništva izgrađena na vakufu Isa-bega, tačnije u sklopu musalle, koja se prostirala sve do Ali-pašine džamije. Danas se na mjestu Musalle nalazi park koji obuhvata i dio iza Ali-pašine džamije gdje je nekada bilo mezarje, također razrušeno.
