Reforma zdravstva u BiH na dugogodišnjem čekanju dok se bolesni gube "na putu pacijenata"

Reforma zdravstva u BiH na dugogodišnjem čekanju dok se bolesni gube "na putu pacijenata"

Bosna i Hercegovina uz Švicarsku jedina je država u Evropi i jedna od rijetkih država svijeta koja nema državno ministarstvo za zdravstvo.

Prema ustavnim rješenjima, zdravstvo u BiH je u punoj nadležnosti entiteta RS i Brčko distrikta BiH, te u podijeljenoj nadležnosti između entiteta Federacije BiH (FBiH) i njenih deset kantona. Zbog toga BiH ima 13 ministarstava zdravstva, jedno u entitetu RS, jedno u Brčko distriktu BiH, jedno u FBiH i po jedno u svakom od deset kantona u FBiH.

Ono što bolesnima predstavlja problem je to što su u našoj zemlji trenutno na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju – svaki entitet, kao i Brčko distrikt BiH, ima svoje zakone. To je rezultiralo različitom tretmanu pacijenata, različitom kvalitetu usluga budući da, između ostalog, neki kantoni imaju višestruko veće budžete od drugih.

Tako, "put pacijenta" koji se iz Srednjobosanskog (SBK) ili Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) mora liječiti na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) ili u Tuzli, Mostaru, veoma je zahtijevan, a s obzirom na to da su to većinom teži pacijenti, i dosta mukotrpan. Jer, za pacijenta koji ima dijagnozu neke teže bolesti ili je hitan slučaj najmanje što mu treba je "ganjanje" papira od Doma zdravlja, Hitne pomoći, pa do bolnice u kojoj se mora liječiti.

Onkološki pacijenti, čij broj je u porastu, svakodnevno se susreću s tim problemima.

Ako moraju na preglede nakon operacije gdje im je uklonjen karcinom, na previjanja idu u Dom zdravlja, a potom sedam dana nakon zahvata u Klinički centar. Ali, ono što im predstavlja problem jeste što domovi zdravlja u manjim sredinama dokumentaciju pacijenta šalju samo jednim danom u sedmici. Tako, ako je pacijentu zakazana kontrola u petak ili ponedjeljak, on ne može otići na nju jer potrebni papiru nisu dopremljeni iz bolnice.

Pored ovih problema pacijenti iz manjih sredina dosta usluga moraju i platiti, jer se sve ne refundira.

Da je apsurdna situacija u zdravstvu pokazuje i to što pacijenti u SBK moraju kupovati markice za liječenje koje koštaju 60 KM, dok u ZDK, da bi imali neke usluge besplatne, plaćaju markice po cijeni od 20 KM. Radi se o projektu, kako navode iz ZDK "Kupi markicu - ne plaćaj participaciju".

Osiguranici koji ne kupe markice, plaćat će participaciju koja za neke preglede iznosi više od stotinu maraka kao što je magnetna rezonanca, a dodatan nonsens je to što Zavod zdravstvenog osiguranja ZDK osigura svega 50.000 komada markica. Dakle, nedovoljno za sve pacijente iz ovog kantona koji broji oko 350.000 zdravstvenih osiguranika.

Zdravstvenim uslugama, zbog procedura, pacijenti su nezadovoljni u cijeloj BiH. I dok apeluju na vlast da zdravstvo im bude prioritet u radu, o reformi zdravstva niko ne misli. Niko je ne spominje kako bi se, ako ništa, tzv "put pacijenta" uredio.

Vlast se bavi samo kadrovskim križaljkama, te gledaju kako će svoje kadrove smjestiti i na rukovodeće funkcije u bolnicama, koje bi morale biti operisane od političkih kadrova. Možda bi se pozabavili reformama u oblasti zdravstva da je ona izravno označena kao jedan od uvjeta koje je potrebno ispuniti u procesu pridruživanja BiH Evropskoj uniji.

Kako to nije slučaj, ostaje da se bolesno zdravstvo izliječi, te da se pacijentima konačno pruži usluga kakvu zaslužuju.

Prema podacima, stopa izdvajanja za zdravstvo iz BDP-a u BiH iznosi 7,2 posto, i to 8,8 posto u FBiH i 5,5 posto u RS-u. To je približno jednaka stopa izdvajanja kad se usporedi sa zemljama bivše Jugoslavije, gdje Hrvatska izdvaja oko 7,5 posto, Crna Gora 6,8 posto, Slovenija 8,4 posto, Srbija osam posto. Stopa je približno jednaka kao i zemljama EU.

Tako, primjera radi, radnik čija je neto plaća 1.500 KM, mjesečno po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje izdvaja 301,93 KM. Godišnje je to 3.623,16 maraka, za 30 godina rada 108.694,80 KM, a za 40 godina 144.926,40 KM.

Poslodavci dodatno izdvajaju četiri posto na bruto iznos plaće svakog radnika, što je oko 96,62 KM mjesečno. Samo u Federaciji BiH 2022.godini je naplaćeno ukupno 1.741.821.764 KM doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Novca ima kako bi se se reforma provela. Samo je treba uraditi.

(A.N./Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti