Zaborav matice: Ko zatvara vrata u Sarajevu ili se ipak sama zatvaraju?

O vezama muslimana u regionu u Sandžaku smo razgovarali s muslimanima čiji je rad vezan za oblasti kulture, obrazovanja, privrede, politike i medija. Mnogi su istakli važnu ulogu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u spajanju ljudi, ali i upozorili da je riječ o entuzijazmu pojedinaca i sporadičnim strukovnim vezama kao što su susreti određenih književnika, edukacije imama i slično.

U tom pogledu pitanje je koliko sebe Bosna vidi kao maticu, ako se nezainteresirano odnosi prema Sandžaku, te da li se uopšte želi tako vidjeti. Također, pitanje je ko bi trebao stvarati te veze u ime Bosne kada je politička situacija uveliko složena, a institucionalna saradnja se svodi na prijateljske sastanke i poznanstva pojedinih političara i aktivista. Svi se slažu da je, pored kulturnih veza koje su uveliko ugrožene, jer sve je manje susreta s ciljem povezivanja ljudi, za budućnost dobrih veza važan ljudski resurs koji se gubi uslijed ekonomskih kretanja, ali i privredni u koji bi trebalo ulagati u vidu turističkih i trgovinskih ponuda.

Ono što su svi sagovornici istaklo jeste pojava da mladi u regionu sve manje prepoznaju jedni druge, odnosno pitanje koliko se zbog maćehinskog odnosa Bosne prema Sandžaku, zbog neupućenosti na gradove u regionu kao što je Sarajevo, Prizren, Skoplje itd., ali i zbog drugih savremenih trendova mladi okreću Beogradu i drugim većim centrima u Evropi? Veliki potencijal su i medrese za uspostavljanje veza među mlađim generacijama, ali je pitanje koliko se medrese iz Bosne zanimaju za Novi Pazar i općenito Sandžak.

Kada jedan sagovornik upozorava da vrata u Sarajevu nisu dovoljno otvorena za muslimane Sandžaka, ostaje teško pitanje: da li ih neko svjesno i namjerno zatvara ili se sama zatvaraju pod utjecajem efekata vjekovnih kolonijalnih politika te pod pritiskom razvijenih autodestruktivnih tendencija koje proizvode nedostatak otpornosti i volje za samoizgradnjom stabilnog društvenog tkiva.

Duhovni centar u Sarajevu, a administrativni u Novom Pazaru

Bošnjačko nacionalno vijeće se bavi obrazovanjem, kulturom, službenom upotrebom jezika i pisma, informisanjem na maternjem jeziku i predstavlja najvažniju instituciju ovog karaktera za Bošnjake u Srbiji. S tim u vezi, važna sagovornica bila nam je predsjednica Misala Pramenković. Prema njenim riječima čini se skoro redovna negativna praksa da se rad, kada se dođe na čelo institucije bilo kojeg karaktera, svede na nivo nekih ličnih, partijskih interesa, usko stranačkog djelovanja. Dozvoljeno je promovirati stranačke ideje prije izbora, ali kada se dođe na odgovornu funkciju ona bi trebala biti na usluzi svih građana, kako u politici tako i na nivou nacionalnih institucija.

- To je ono s čim mi polazimo. U tom pravcu BNV želi djelovati u Srbiji, ali biti okrenuto i prema drugim adresama u prvom redu Bosni. Ovo je kuća i glas svih Bošnjaka i Bošnjakinja - kazala je Pramenković koja na naše pitanje o povezanosti muslimana u regiji odgovara: "Ako govorimo o muslimanima mislim da jesu. Povezanost je jaka na duhovnom više nego na nacionalnom nivou, što je svakako dobro. Naša vjera nas upućuje na povezanost. Kada je riječ o nacionalnoj odrednici tu je poželjna ta povezanost, ali u praksi je nemamo. Ako govorimo o Bošnjacima, rekla bih da nam tu nedostaje povezanost. Tu konkretno mislim na našu maticu Bosnu i Hercegovinu, Bošnjake u Bosni i Bošnjake u državama na prostoru bivše Jugoslavije, u kojima uglavnom predstavljaju nacionalnu manjinu. Ta povezanost prevashodno s maticom, ali i povezanost unutar manjih organizacija od suštinskog je značaja."

Na naše pitanje koliko su povezani kroz vjerske institucije, Pramenković kaže: "Najčvršća veza i povezanost kojoj se može zavidjeti između jeste kroz Islamsku zajednicu u BiH. To je veza koja je ostala čvrsta bez obzira na turbulentna vremena i pokušaje podjele muslimana kroz institucije u Srbiji. Mi smo ostali stameni i čvrsti da nam je duhovni centar u Sarajevu, a administrativni centar u Novom Pazaru. Kada se govori o muslimanima koje okuplja Islamska zajednica u Srbiji, Bošnjaci čine najvećim dijelom taj korpus članova, a druga po brojnosti grupacija jesu Romi. Oni sebe vide u okviru Mešihata i u tom smislu Mešihat ima zadivljujuće rezultate u pogledu organizacije vjerskog života Roma u Srbiji. Znate za generalni problem inkluzije Roma u društveni život, ali Mešihat je postigao velike rezultate. Ima i Albanaca i drugih nacionalnih grupa na različitim nivoima Mešihata i ne postoji nikakva prepreka za konstruktivno djelovanje, jačanje institucija i institucionalno povezivanje. Muslimani se trebaju povezivati čvršće na institucionalnom nivou, ali smatram da je važno poštivati hijerarhiju, prije svega Rijaset - što je garant opstanka muslimana ovdje i garant opstanka islama koji je paradigma ili model za muslimane širom Evrope."

Sličnog je stava i Alma Sofić, novinarka Sandžak TV, koja nam je kazala da iako muslimani "imaju Islamsku zajednicu koja ih povezuje, i Mešihat na čelu s muftijom Dudićem koji na ovom području brine o potrebama muslimana neovisno o njihovom etničkom porijeklu - svi trebaju više ujedinjenosti u zajedničkim stremljenjima, željama i djelovanju", posebno naglasivši koliko je u tom smislu važno prepoznavanje i davanje podrške za potrebe muslimana koji žive u gradovima poput Nove Varoši ili Priboja.

Postoji tiši ili bučniji vid diskriminacije

O općim problemima s kojima se susreću muslimani, Pramenković je kazala da je to kršenje ljudskih prava.

- U Bosni, u Srbiji i u zemljama u okruženju postoji tiši ili bučniji vid diskriminacije. Ako govorimo o muslimanima, neovisno kojoj naciji pripadaju, treba vjerskim zajednicama omogućiti s nivoa države jednaka prava, ravnopravan status. To je pokazatelj demokratije u jednom društvu. Ljudska prava, u pogledu manjinskih naroda i zajednica, najbolji su pokazatelj koliko se ona poštuju. U Srbiji, u odnosu na devedesete godine, ima pomaka, ali ima i naše odgovornosti, jer kada ste manjina morate biti prodorniji, ne smijete biti pasivni. Političke strukture koje dolaze iz muslimanskog naroda moraju znati koji je značaj vjerskih zajednica, jer danas bez političke moći vi ne možete mnogo ostvariti. Mi smo se u to najbolje uvjerili. Kada smo iskoračili u politiku mnogo toga se promijenilo. Muslimani moraju biti progresivniji u pogledu obrazovanja, smjelosti da uzimaju važne pozicije u institucijama, biti ravnopravni a bit ćemo ravnopravni ako uložimo možda duplo više truda nego neko ko dolazi iz većinskog naroda - kazala je Pramenković i podsjetila na pokušaj puča i uzurpaciju institucija kada se formirala paralelna vjerska institucija i do danas nije postignuto potpuno jedinstvo.

Jedinstvo Islamske zajednice je važno pitanje i vjerski predstavnici su najpozvaniji da rade na vraćanju tog jedinstva. S druge strane, sve političke partije u kojima sudjeluju muslimani moraju biti konstruktivan faktor u tom pogledu, jer je tada upravo iz političkih struktura i napravljeno nejedinstvo. Kako je Pramenković zaključila: nemoguće je eliminirati političku volju za vraćanjem jedinstva. Naša posjeta je bila u vrijeme kada se na tome počelo konkretno i konstruktivno raditi.

- Mi smo skoro potpisali sporazum sa Strankom demokratske akcije u kojem se, između ostaloga, precizirala obaveza rada i doprinosa vraćanju jedinstva Islamske zajednice. Na sjednici BNV-a svi su politički akteri spomenuli da je jedan od prioriteta vraćanje jedinstva. Potrebna je uključenost i države, ali i međunarodnih faktora koji itekako imaju utjecaja na ove procese, a mislim na Dijanet Republike Turske. Mi smo u tom jednom članu potcrtali da je duhovni centar u Sarajevu, da će se uz podršku Rijaseta IZ u BiH i Dijaneta to jedinstvo i vratiti - istakla je Pramenković.

Na kraju, Pramenković je dodala da bismo trebali uzeti za primjer stav drugih nacionalnih i vjerskih grupa prema pitanjima i institucijama koje se ne dovode u pitanje, dok je to kod muslimana često problem. Kada je riječ o Bošnjacima kao većinskom muslimanskom stanovništvu primjetan je ponekad nezavidan odnos, kao naprimjer odnos matice prema Sandžaku ili obratno.

Mi se trudimo uspostaviti te veze, ali iz Bosne je potrebna inicijativa

Promjene u Bošnjačkom nacionalnom vijeću podržali su različiti politički subjekti. To nam je potvrdio i Nihat Biševac, gradonačelnik Novog Pazara.

- Politička situacija u Novom Pazaru je bolja nego što je bila. Izbori za Bošnjačko vijeće su prošli bez ikakvih problema, bez ikakvih prozivanja. Vidi se napredak. Jedan problem koji je ostao i koji će se, nadam, se riješiti jeste ta podjela Islamske zajednice. To nas ovdje sve boli, ali vidim najave da se ide ka pomirenju. Ljudi su pomiješani, rodbinski, prijateljski i mora doći do pomirenja. Na početku je bilo baš teško, ljudi nisu htjeli ići na dženaze jedni drugima, ali danas je situacija relaksiranija. To treba da se riješi unutar institucija. Ne treba im nikakav tutor, ali prijatelji trebaju. Duhovno nam je Bosna i Islamska zajednica u BiH bliska, s Turskom imamo historijsku vezu i trebala bi postojati dobra namjera za pomirenje. Jedva čekam da sjednu i razgovaraju na tom putu - kazao je Biševac, koji smatra da je najveći izazov cijelog Novog Pazara i Sandžaka kako zadržati omladinu. Smatra da je zbog toga važno ulagati u obrazovanje, a veliki potencijal je IT sektor. Stalnim ulaganjem Novi Pazar poslije Beograda, Novog Sada i Niša postaje razvojni centar u IT sektoru.

- Nadamo se da ćemo uskoro imati tehnološki park u kojem će raditi sigurno hiljadu ljudi. Vidimo potencijal i u arhitekturi i imamo naše ljude iz dijaspore koji su napravili arhitektonske urede ovdje i zapošljavaju oko 50 mladih arhitekata. Oni otvaraju i druge fabrike iz kojih se proizvodi izvoze za inozemstvo. Tako zadržavamo mlade ljude koji mogu biti nosioci pozitivnih promjena. Nemojte zaboraviti da smo pripadali kategoriji nerazvijenih regija. Sve ove projekte ne možemo realizirati bez podrške države - pojasnio je Biševac koji je bio začuđen kakva slika se kreira o Sandžaku i Novom Pazaru, koja se polahko mijenja. Tome je doprinijela i nedavna vakcinacija kad su novinari i mnogi drugi po prvi put došli u Novi Pazar.

- Svi su idući put došli i doveli porodice. U nekim neformalnim razgovorima svi su mislili da je Pazar neka mala varoš, dok nisu vidjeli grad, upoznali se s kulturom, tradicijom, ljudima i uz to novinari su prenijeli sliku ovog grada. Sada je sve više turista iz Bosne – nikada ih nije bilo kao ove godine. Bio sam začuđen da je i iz Bosne bila ta neka upitna predstava o Sandžaku. Sarajevo i Novi Pazar su bratski gradovi. Treba nam veća povezanost s Bosnom. Tu treba biti više prostora. Što se tiče nas – mi smo otvoreni, ali nije dovoljno od strane Sarajeva prema nama. Potrebna nam je institucionalna povezanost. Mi se trudimo uspostaviti te veze, dolazila nam je gradonačelnica Sarajeva, ali bih volio više da iz Bosne imamo inicijativu. Nije bitno iz koje smo stranke, ko je gradonačelnik, ko drži vijeće. Naša vrata su uvijek otvorena za sve i voljeli bismo da su i tamo otvorena vrata za nas. Imamo mi ličnih veza i susreta, ali trebamo se učiti izgrađivati institucionalne veze. Ne smiju veze da ovise o ljudima i politici - zaključio je Biševac.

Više nego ikad mladi iz Novog Pazara odlaze u Beograd

Amela Bajrović je na čelu Free media, odnosno multimedijalnog internet-portala koji izvještava o događajima u Novom Pazaru, Sandžaku, jugozapadnoj, ali i Srbiji u cjelini, te inostranstvu. Razgovarali smo s njom upravo o slici koja se kreira o Sandžaku, koju je Biševac spomenuo, ali i o muslimanima.

- Trebalo bi istražiti kako je Sandžak predstavljen u bosanskim medijima. Također ne znamo da li ovo što čitamo u našim medijima je zaista ono što se tamo dešava. Mislim da se nema kompletna slika, nedovoljno se o tome piše prvenstveno jer su ljudi okupirani svojom zajednicom i mediji se tako bave lokalnim problemima, iako ima medija koji tretiraju teme o Bosni i Bošnjacima u Bosni ili na Kosovu. Jedan od najvećih problema Bošnjaka u Sandžaku jeste razjedinjenost. Cijela politička situacija u Srbiji i regiji trebala bi ih probuditi, da im otvori oči, da se prevaziđu neke razlike, da budu jedni uz druge. Naravno, sada je mnogo bolja situacija nego ranije - kazala je Amela, koja nam je potvrdila da je došlo do povećanja broja turista u Novom Pazaru.

- Imala sam priliku razgovarati s nekima i ljudi su pozitivno iznenađeni. Imali su velike predrasude, da li zbog toga što su upoznali neke Sandžaklije koji možda nisu bili pravi predstavnici ovog naroda ili nečega drugog ne znam”, kazala je Amela. Ova sagovornica nam je otvoreno kazala da se mladi okreću sve više Beogradu umjesto Sarajevu. “Činjenica je da zadnjih godina više nego ikad prije mladi iz Novog Pazara odlaze na studij u Beograd, a i oni koji ovdje završe fakultete odlaze u Beograd da žive i rade. Iz svoje najuže familije imam barem četvero ili petero mladih ljudi koji su otišli za Beograd. Dolazi nova mlada generacija ljudi koje mi ne poznajemo dovoljno, njihova interesovanja su različita. Njih ne zanimaju ni mediji, ne čitaju vijesti, ne zanimaju ih teme kojima se mi bavimo, do te mjere da ih ne zanima ni kultura ni tradicija. Njima nisu jasne ni podjele koje postoje, čak ne žele ni da pričaju o nekakvim problemima - zaključila je Amela.

U razgovoru s novinarkom Almom Sofić dotakli smo se i pitanja odnosa mlađih generacija. Istakla je važnost djelovanja Mešihata IZ u Sandžaku, ali je naglasila da se osjeti potreba uključivanja i nekih drugih institucija: "Mi našu djecu šaljemo po evropskim zemljama. Lijepo je to. Ali što mi ne spojimo na neki način našu djecu, naše školarce? Naše studente? Ovdje imaju dva fakulteta i jedan univerzitet. Mi moramo početi da pričamo našu životnu priču - da nam se ne ponavlja naša vrlo bolna historija."

Koliko mlade generacije osjećaju i šta imaju od Bosne

I rektor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru prof. dr. Suad Bećirović, po profesiji ekonomista, nam je kazao da zaista studenti imaju priliku upoznavati se i učiti više o onome što ih spaja, ali da treba uzeti u obzir kako nove generacije drukčije gledaju na međusobne veze.

- Treba nam taj autoput koji bi spajao Bosnu i Srbiju. Sve je više poduzetnika koji se opredjeljuju za Crnu Goru, ka centralnoj Srbiji radi lakšeg kretanja ljudi i robe. Bez efikasnije infrastrukture i olakšavajućih komunikacija nema ekonomskog razvoja. Ono što kao Fakultet želimo jeste da se više umrežavamo s visokoškolskim ustanovama iz Bosne i Hercegovine. Starije generacije koje pamte agresiju na Bosnu i Hercegovinu su emotivno vezane za Bosnu, ali mlađe generacije zaboravljaju ili nemaju tih veza i kreće se ka jednom općem jedinstvu da se sve što je bilo zaboravi. Potrebno je osvježavati tu vezu Bosne i Sandžaka, obnavljati taj most prije svega kod mladih generacija. Jedan prost pokazatelj su prvenstva i utakmice. Gleda se za koju se zemlju navija. Kada pitam mlade jesu li gledali utakmicu Bosne, jednostavno ne prate kao prije - kazao je dr. Bećirović i iznio svoj subjektivni osjećaj da je jača veza između Bošnjaka u dijaspori i Bošnjaka u ovim krajevima nego Bošnjaka u ovom regionu.

- Te veze, prema mom mišljenju, polahko blijede. Bošnjaci u Sandžaku imaju jaku Islamsku zajednicu, Univerzitet, svoje institucije i mnogo im je lakše nego recimo Bošnjacima u Sjevernoj Makedoniji ili na Kosovu koji su nerijetko između dvije vatre, jer u svojoj zemlji s jednima dijele sličnost u jeziku, a s drugima u vjeri - kazao je dr. Bećirović. Bošnjaci iz drugih država dolaze studirati na Univerzitetu u Novom Pazaru koji djeluje već dvadeset godina i ima, između ostaloga, i studij bosanskog jezika i književnosti. Zahvaljujući ovom studiju danas u Srbiji u osnovnoj i srednjoj školi postoji mogućnost nastave na bosanskom jeziku. Bilo je dosta studenata s Kosova, ali se na Kosovu srednjoškolski sistem promijenio što je utjecalo na dolazak studenata u Novi Pazar.

(Cijeli tekst dostupan u IIN Preporod)