Muftija Smajlović: Uspravno i dostojanstveno hoditi kroz život

Muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović izjavio je kako svaka pozicija u strukturi Islamske zajednice nosi sa sobom odgovornost te da savjesni muslimani, članovi Islamske zajednice, a pogotovo uposlenici, imaju obavezu na najbolji način predstavljati kvalitetu koju Islamska zajednica promovira u društvenoj strukturi.

Na prijedlog reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, odluka o imenovanju Ismail-ef. Smajlovića za muftiju banjalučkog potvrđena je na sjednici Sabora Islamske zajednice održanoj 23. decembra 2023. godine. Muftija banjalučki govorio je za Agenciju MINA o emanetu ove dužnosti, zadacima koji će se naći pred njim i kolektivom Muftijstva banjalučkog, kao i specifičnostima ovog muftijstva.

- Banjalučko muftijstvo ima svoje posebnosti s kojima se suočavamo kroz koordiniran rad svih sudionika - prije svih muslimani s područja muftiluka, a potom državni organi, nevladine organizacije i drugi koji se pojavljuju i uključuju u procese koji obezbjeđuju kvalitetniji društveni život.

Odluka reisul-uleme je emanet za sve nas koji smo se opredijelili biti u misiji Islamske zajednice na bilo kojem nivou organiziranja. Povjerenje reisul-uleme je dodatna snaga za kvalitetniju organizaciju vlastitog života i podršku za funkcionalnu odgovornost u sistemu Islamske zajednice -  izjavio je muftija Smajlović.

Govoreći o zadacima, kao i prioritetima djelovanja u predstojećem periodu, muftija je ocijenio da, prije svega, treba nastaviti rad s imamima u organizaciji vjerskih obreda u džematima, jer, "muslimani ovog područja to trebaju i oni nalaze svoj oslonac u džematu".

- Ugodne su vijesti kada džematlije pohvale odnos imama u rješavanju određenih potreba od najjednostavnijih porodičnih do smjernica za potpunije izvršenje propisanih dužnosti za muslimane. Da, tu se mora naći i jačanje organizacione strukture, rad organa od džematskih odbora do upravnih organa na svim nivoima koje obuhvata nadležnost Muftijstva. Još uvijek postoje različita rješenja za iste predmete i moguće je primijeniti standarde koji će nas učiniti efikasnijim i funkcinalnijim. Kako nam je obredna praksa jedinstvena i nema razlike tako treba primijeniti i u domenu administracije, vođenja članstva, korištenja i upravljanja imovinom, održavanja objekata i drugo - naveo je on.

Značajno područje rada čine aktivnosti žena u džematima i mladi, posebno pokretanjem Medrese koja je obogatila muftiluk dodatnom kvalitetom, dodao je muftija.

- Projekti u domenu promocije braka i porodice i mladih su puni entuzijazma i tu uvijek ima prostora za unapređenje i u sadržaju i u organizaciji. Naprimjer, više susreta i razgovora u formi tribina koji će pomoći u poboljšanju kvalitete porodičnog života i za odgovorno roditeljstvo i za buntovnu mladost koja traži sebe i hoće autoritete da bira za uzore. Islamski koncept to posjeduje i na nama je da to na primjeren način predstavimo kroz rad. Mladi u našem okruženju imaju energiju i pokazuju volju za rad, ali dolaze u dilemu kada trebaju birati poslove, opredijeliti se za vlastitu životnu putanju i tu roditeljima i mladima treba biti otvoren i pristupačan put - kazao je on.

Hrabre povratnike podržati sistemskim rješenjima

S muftijom Smajlovićem razgovarali smo i o mjestima povratka i povratnicima, poteškoćama i nevoljama s kojima se suočavaju, kao i odgovorima društva na ova pitanja.

Banjalučko muftijstvo je u cijelosti područje povratka, podsjetio je muftija, naglašavajući da je "bogato iskustvo ljudi koji se završetkom rata na različite načine pokušavaju vratiti svojoj imovini i okupiti porodicu na ognjištu".

- Trebalo je obnoviti kuće, imanja, džamije i, ono najkompleksnije, komšijske odnose! Taj proces još traje i, uprkos brojnim pritiscima, briga o imovini, porodici i džematu ima pozitivnu progresiju. U određenim džematima raste broj članova po evidenciji plaćanja - naveo je muftija.

U domenu podrške za bolji standard života povratnika nije prepoznat napredak, ocijenio je on.

- Određeni projekti u domenu privrede, proizvodni pogoni, otkup viška proizvoda, zaštita i afirmacija domaće proizvodnje svode se na slučajeve koji imaju trend pada do gašenja, a značajan broj je započet i prepušten zubu vremena. U Banjoj Luci imamo izgrađenu veliku halu koja dugo stoji 'prazna'! Ne znam zašto!? Moguće da su pojedinci bili nosioci projekta i kada entuzijazam splasne, istroši se pojedinac, projekat staje i gasi se! Nisu rađena sistemska rješenja i ona se još uvijek ne prepoznaju. I sada, ovih dana se gradi značajna investicija koja treba povratnicima ali mi se čini da je bazirana na entuzijazmu pojedinca. Hrabre povratnike treba podržati sistemskim rješenjima kroz kvalitetniju saradnju s onima koji tu žive! Privredni pogoni za proizvodnju, centri za učenje i građanska prava na području cijele države su prioriteti. O svakom od ovih se može pisati od elaborata do knjiga! Iskusnim i dobronamjernim je dovoljno i oni će razumjeti suštinu u ovo nekoliko kazanih rečenica - akcentirao je Ismail-ef. Smajlović.

Govoreći o izazovima koji se nalaze pred Islamskom zajednicom u manjem bosanskohercegovačkom entitetu RS, muftija je ocijenio da je "najveći izazov za sve migracija stanovništva".

- Svakim danom je manje rezidenata u džematima. Članstvo može i da raste, ali su nam safovi manji! Mladi odlaze, a stari umiru! To je realnost džemata u Bosni i Hercegovini, pa i područja banjalučkog muftiluka - naveo je on.

Kako dodaje, "ne treba zaobići, pored navedenog, odsustvo projekata za ekonomski razvoj, političku destrukciju kada lideri plaše narod netrpeljivostima i nemogućnosti zajedničkog života".

- Te sulude opservacije u vrijeme globalizacije dobijaju prostor u medijima više nego kulturni događaji obrazovnih ustanova, naučni skupovi, inovacije mladih, sportski uspjesi i drugo. Za svako od navedenih područja toliko je bilo događaja u 2023. godini da se može knjiga napisati, a kroz medije idu priče o političkim incidentima, ubistvima i drugim slučajevima koje proizvode nastrane osobe i tolerira ih neodgovorno rukovodstvo. U takvim društvenim prilikama vjerski autoriteti šire ruke prema čestitim osobama i pružaju podršku svakome ko traži rješenje u razboritosti, promociji vrijednosti morala i pravde.

Posebno mi zadovoljstvo čini kada vidim imame, svećenike i sveštenike koliko sarađuju s narodom! Državno rukovodstvo i drugi mogu i trebaju uraditi više - poručuje muftija.

Upozorava da bi "neki da nameću standarde življenja koji nisu primjereni za ljudski rod i u sukobu su sa prirodom ljudskog bića kakvog je Uzvišeni Tvorac podario najodabranijem stvorenju".

- Tu se ljudsko biće odupire pokušavajući očuvati čistotu, razboritost i kvalitetu uprkos jakim snagama destrukcije. Hoću da vjerujem kako čestite osobe rade i pokazuju snagu i umijeće za uspjeh uzimajući inspiraciju iz životnog okruženja. Naime, zabilježeno je kazivanje o orlu i vrani. Prirodoslovci nalaze pouku u činjenici kako se jedino vrana, koja je strvinar/lešinar, usudi napasti orla koji je simbol dostojanstva i ponosa u ptičijem svijetu. Da bi očuvao sve kvalitete orao se ne upušta u borbu s vranom nego ponosno raširi svoja krila i digne se u visine. Kada vrani, napasniku ponestane kisika koji je rijedak u visinama i otežava disanje, a to orlu ne predstavlja poteškoću jer se nalazi u prirodnom staništu, vrana gubi snagu i odustaje. Dakle, gubi bitku, a orao ostaje u svojoj prirodi s ponosom i dostojanstvom - kazao je muftija.

Smatra da je ovo vrijeme nastranih ponašanja naših savremenika koji se razmeću različitim kanalima komuniciranja i opterećuju javnost svojim nedozrelostima, kvalificirajući to elitizmom.

- Takva ponašanja ne samo da nisu za ljude, nego teško zaudaraju i kada se ostave u 'kontejner' za smeće. Strvinom se bave grabljivci - lešinari, a razborita osoba će se poput orla uzdići u prostranstvo vjere s prirodnom čistotom i razboritošću koja donosi mir, sigurnost i dobro. To je najmudrija odluka u suočenju s 'lešinarima' ljudskih vrijednosti. Oni su prijetnja sebi i drugom jer narušavaju prirodni poredak -  izjavio je muftija.

Dvije radosti u 2024. godini

Muftijstvo banjalučko će ove godine imati dvije radosti. Naime, Arnaudija džamija će otvoriti svoja vrata, a prva generacija Medrese "Reis Ibrahim-ef. Maglajlić" će završiti svoje školovanje.

Obnovom Arnaudija-džamije bit će završen proces obnove 16 porušenih banjalučkih džamija. S muftijom Smajlovićem smo razgovarali i o tome u kojoj fazi je njena obnova. 

- Dobro pitanje za osvježenje sumorne realnosti. Gradnja Arnaudije pokazuje širinu, a unutar džamijskog zdanja sadrži toplinu za ljudska srca. Arnaudija je jedna od tri znamenite banjalučke džamije koje imaju posebnu vrijednost. Ako 'preskočimo' period vladavine rušilačke svijesti koja je poravnala sve džamije u Banjoj Luci, s Arnaudijom možemo otvoriti svijetlu stranicu banjalučke ljepote koje ovdje ima u izobilju, od čiste vode rijeke Vrbasa, prirodnog zelenila, grada svjetlosti i drugih prirodnih ljepota u koje se ljudski rod treba i zagledati i ogledati jer bi to mogao biti pravac za ugodniji život - kazao je on.

Poručuje da su se u ponovnu gradnju Arnaudije "uvezivale vrijednosti čestitih građana Banje Luke koji su rasli uz njeno ponovno podizanje, državni organi koji su dali potrebne dokumente za gradnju, graditelji i vakifi koji su finansirali da muslimani ponovno osjete užitak ibadeta u ovoj Allahovoj kući".

- Arnaudija je dom za smiraj ljudskih duša kada se približavaju Uzvišenom Allahu. S radošću mogu kazati da je Arnaudija spremna za otvaranje. Predstoje određene radnje kako bi bilo sve spremno za 4. maj 2024. godine u okviru obilježavanja Dana džamija i džemata, odnosno Dana vakufa u Islamskoj zajednici - najavio je muftija banjalučki.

Kako je spomenuto, Banjalučka medresa će ove godine ispratiti prvu generaciju učenika. Medresa kao obrazovna ustanova se etablira i njeni učenici su se na primjeren način integrirali, smatra muftija.

- Banja Luka je nekada imala više (šest) medresa, desetine (42) džamija i drugih vjerskih objekata u kojima su muslimani nalazili smiraj za dušu i inspiraciju za ugodniji život. Obnovljen je rad banjalučke medrese pod nazivom Medresa 'Reis Ibrahim-ef. Maglajlić'. Ove godine ispraćamo prvu generaciju maturanata i to je prvorazredan događaj za sve Banjalučane. Radostan sam što je mladost medrese prihvaćena u Banjoj Luci i to je dodatno bogatstvo i ukras koji ohrabruje čestite osobe. Medresa kao obrazovna ustanova se etablira i njeni učenici su se na primjeren način integrirali, sada predstoji promocija stečenih znanja kroz studij i druge mogućnosti za svršenike, a rukovodstvo da otvori saradnju sa srodnim obrazovnim centrima u Banjoj Luci i šire. Mladi učenici, profesori i rukovodstvo imaju šta predstaviti. Našim maturantima treba poželjeti uspjeh i pružiti potrebnu podršku, a nastavnom osoblju i učenicima pružiti priliku za jaču i kvalitetniju promociju javnosti - kazao je muftija.

Naglasio je da je Medresa najbolji odgovor rukovodstva Islamske zajednice na potrebe Banje Luke, posebno mladih osoba i njihovih roditelja.

- Zato s posebnom pažnjom ističem kolege muftije, imame, rukovodstvo medžlisa, članova Islamske zajednice i brojne vakife/pomagače koji su učestvovali i podržali uspostavu i rad Medrese. Svakako, vrijedno pažnje je razumijevanje državnih organa, koji su dali potrebna odobrenja za rad, i građana Banje Luke koji su prihvatili učenike u svoje okrilje - naglasio je on.

Na kraju, svim uposlenicima, ali i članovima Islamske zajednice na prostoru Muftijstva uputio je poruku da trebaju "uspravno i dostojanstveno nastaviti svoj hod kroz život". 

(MINA)