Mathias Rohe u Sarajevu: Evropa je domovina muslimana

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu večeras je održano predavanje profesora Mathiasa Rohea o temi "Akomodacija islama i muslimana u Evropi i Njemačkoj".

Predavanje je dio serijala tribina "Evropa danas", koje organizira Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a održano je u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo.

Profesor Rohe je istaknuti stručnjak za pravo i islam u Evropi, a govorio je o položaju muslimanskih zajednica u Evropi, s posebnim osvrtom na primjer Njemačke.

Prije izlaganja profesora Rohea, glavni imam Medžlisa Sarajevo Abdulgafar-ef. Velić je istakao zadovoljstvo ranije organizovanim radnim sastankom sa sarajevskim imamima na kojem su imali priliku slušati profesora i s njim diskutovati. Na večerašnje predavanje iz Medžlisa su posebno pozvali omladinu.

Važnost teme glavni imam Velić prepoznaje u povezanosti globalnih događaja, a čije se posljedice posebno osjete i u Bosni i Hercegovini kao što je to bilo i s padom Berlinskog zida, te je u tom pogledu naglasio značaj praćenja takvih društveno-političkih kretanja.

Muslimani su dio identiteta Evrope

U uvodnom obraćanju Muhamed Jugo, stručni saradnik u Upravi za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta, podsjetio je na tri faze prisustva muslimana u Evropi i njihovog učešća u formiranju evropskog identiteta: višestoljetna muslimanska vlast u Endelusu, potom višestoljetno prisustvo i vlast Osmanskog carstva te migracije muslimana u evropske zemlje tokom 20. stoljeća.

- Izneseni historijski okvir nam govori da Evropa skoro pa ne pamti periode u kojima nije bilo vidljivog prisustva islama i muslimana na njenom tlu. Podsjećam da ni tradicionalni, matični muslimanski prostori nisu bili bez značajnijeg prisustva kršćana i jevreja - istakao je Jugo.

Potom, shodno i interesu Islamske zajednice, govorio je i o valovima migracija Bošnjaka muslimana kroz tri slučaja: jugoslovenska (nakon sporazuma Zapadne Njemačke i Jugoslavije o razmjeni radne snage 1968. godine), ratna (uslijed agresije na Bosnu i Hercegovinu) i političko-ekonomska (u fazi orijentacije, pri čemu zemlju najviše napuštaju mladi).

- Prethodno iznesena podjela dijaspore po vremenu i načinu emigracije ukazuje na njenu heterogenost. Prema izvještajima iz dijaspore može se uočiti da vrijeme provedeno u zemlji domaćinu igra važnu ulogu u odnosu kako prema domovini, tako i prema IZ. U narednom periodu neophodno je provesti stručna istraživanja i analize odnosa prema ovim fenomenima - kazao je Jugo.

Bošnjačka dijaspora i Islamska zajednica

Također, podsjetio je da se bošnjačka dijaspora najčešće organizira u džematima, a s obzirom na nedostatak kulturnih, ekonomskih i političkih asocijacija, IZ je pred izazovom da to nadomjesti, kao što je pred izazovima da u svoj rad uključi veći broj mladih i žena.

Uz to, istakao je i evropski kontekst u kojem jedan dio zemalja priznaje islam, a drugi dio ne, ali da većina zemalja priznaje pravo na slobodu vjere "što daje sasvim dovoljno prostora za organizaciju Islamske zajednice".

Na kraju je podsjetio na modele organizovanja muslimanskih zajednica u dijaspori, ističući da je za IZ karakterističan model kombinovanja historijsko-vjerske hijerarhijske tradicije pri kojem se uvažavaju potrebe zemlje domaćina.

Bogata muslimanska baština u Evropi

Prije svega, u svome govoru profesor Rohe je potvrdio činjenicu da su muslimani već stoljećima prisutni u Evropi, kazavši da je Evropa domovina muslimana te je podsjetio na benefite koje su svi Evropljani imali tokom trajanja muslimanske vlasti u Endelusu.

- Nažalost, mnogo ljudi to ne zna. Zbog toga je veoma važno da ih podsjećamo, jer je riječ o veoma bogatoj baštini - naglasio je Rohe.

U nastavku je profesor istakao važnost doprinosa koji Evropi daju muslimani Bosne i Hercegovine, potcrtavajući višestoljetno iskustvo islama kojeg žive. Pri tome je govorio i o značaju prijelomnog historijskog trenutka dolaskom austro-ugarske vlasti.

Sekularizam i otvorenost prema religiji

Govoreći o sekularizmu, istakao je da takva razdvojenost religije i države mora biti na nivou dopunjavanja, a ne isključivosti. Uz to je podsjetio da u većini evropskih država postoji otvorena religijska svijest, ali postoje i one države koje su na takvom nivou isključive prema religiji.

- Sekularna država mora istovjetno i neutralno tretirati sve religije. To je pretpostavka i za etabliranje muslimanskih organizacija unutar sekularne države. Mi u Evropi moramo uraditi sve da muslimani imaju svoja prava. U Njemačkoj se to čini sistemski, iako ne uvijek - istakao je.

Identitet i asimilacija

Govoreći o fenomenu migracija Rohe je napomenuo da se mora biti realističan.

- Zemlje iz kojih ljudi iseljavaju imaju i legitiman interes da održe veze s tim ljudima, a, s druge strane, postoji interes i da se ti ljudi asimiliraju. Ljudi ne smiju biti prisiljeni da napuste svoj identitet. To i jeste strah mnogo ljudi koji se iseljavaju. Takvi strahovi se moraju ozbiljno shvatiti. Zato je važno da zemlje održe što bliži kontakt s ljudima koji su iselili - kazao je Rohe.

Naglasio je da mora doći do susreta s ljudima koji se iseljavaju u evropske zemlje, te im se vrata moraju otvoriti, a za to, kako je istakao, postoje pravne pretpostavke.

- Zadatak je shvatiti i prihvatiti drugog i drugačijeg. Moramo čuti drugog, prije nego učinimo svoj korak. Mnogo je predrasuda, a mnogo ih potiče iz historije. Ne smijemo dopustiti da se historija zloupotrebljava - istakao je.

Zloupotreba straha od islama

Posebno je potcrtao da se u rad muslimanskih organizacija uključe i drugi ljudi, različitih profila i zanimanja. U tom pogledu je podsjetio i na ulogu imama koji često nose preveliki teret kroz organizaciju religijskog života, a uz to, naprimjer, i kroz rješavanje porodičnih konflikta unutar muslimanske zajednice.

- Centralna zadaća u Evropi je da se muslimanima otvore vrata i da se borimo protiv diskriminacije. Nemali je broj ljudi koji se boji islama. Ne znaju koliko je islam pluralistički. U anketi sprovedenoj u Austriji smo pitali ljude imaju li problema s muslimanima u svakodnevnici. Velika većina je odgovorila da nema, a kada su upitani o tome da li smatraju da će imati problema s muslimanima u budućnosti, dvije trećine je odgovorila "DA" - pojasnio je Rohe.

Naposljetku, istakao je da taj strah od islama desničari zloupotrebljavaju.

- Kroz vlastito djelovanje sam uvjeren da postoji svjesnost da se ljudska prava u demokratiji moraju poštovati i moramo to omogućiti svima koji žive na tlu Evrope - zaključio je Rohe.

Podsjetimo, profesor Rohe je u višednevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, što je bila prilika da se upozna i s radom različitih organa Islamske zajednice.

Večerašnjem predavanju je prisustvovao i niz predstavnika Rijaseta IZ.

Profesor Mathias Rohe je studirao pravo i islamske nauke u Tibingenu i Damasku. Predsjedavajući je Odsjeka za pravo na Univerzitetu Erlangen-Nürnberg i direktor Erlangenskog centra za islam i pravo u Evropi. Stalni je učesnik Njemačke islamske konferencije i međureligijskog dijaloga. Autor je brojnih publikacija o islamu u Njemačkoj i Evropi te modernom razvoju islamskog prava.

(Hasan Hasić/ Preporod.info)