Šta je "crvena linija" ako nisu Ustav i Ustavni sud Bosne i Hercegovine?

Dok traju napadi na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, tako što se ne poštuju odluke i poziva na njegovu reorganizaciju od strane dijela političke zajednice u BiH, i to mahom iz RS, ovaj sud danas obilježava 60. godišnjicu otkako je konstituiran na osnovu Ustava iz 1964. godine.

Kasnijim Ustavom iz 1974. godine je zadržan, a nakon Dejtona Ustavni sud BiH je ustanovljen u maju 1997.godine.

Tome što se Ustavni sud BiH trenutno suočava s najvećom krizom od svog konstituisanja i nakon 28 godina postojanja prvenstveno su doprinijeli potezi predstavnika vlasti iz RS, koji ne poštuju rad ovog najzakonodavnijeg organa u našoj zemlji, tako što se negiraju njegove odluke, među kojima je i obilježavanje 9. januara kao "dana RS".

Oni, također, traže i odlazak stranih sudija, a do blokade rada Ustavnog suda BiH vlasti iz RS pokušale su dovesti i time što ne žele imenovati sudce iz RS koji nedostaju u radu.

Ustavni sud BiH je u pokušaju blokade na vanrednoj sjednici 19. juna prošle godine promijenio pravila koja mu sada omogućavaju da radi bez sudija iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, a nakon što je tamošnja zakonodavna vlast počela razvlačiti proces izbora sudija.

Stoga, danas na ovaj važan dan postavljamo pitanje, gdje je ta granica koju predsjednik RS Milorad Dodik i drugi srpski političari trebaju preći, ako to već nije udar na rad Ustavnog sud BiH čije odluke za njih "ne važe" u jednom dijelu države?

Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava, stava je da je ovakvim postupcima pređena "crvena linija".

- Ustav je jasno definisao organizaciju i nadležnost Ustavnog suda BiH. Crvena linija je pređena čim se odluke Ustavnog suda BiH ne izvršavaju, a po Ustavu je obaveza da se one izvršavaju. Tako da, ako figurativno govorimo o nekoj crvenoj liniji koja je granica između dozvoljenog i nedozvoljenog, ona je davno pređena. To se odnosi i na to ako Narodna skupština RS neće da izabere dvojicu sudija u Ustavni sud BiH, a to i Federacija odugovlači, onda oni koji su na čelu tih institucija onemogućavaju rad Ustavnog suda BiH, time što treba napomenuti da je to onemogućavanje verbalno i praktično sa strane RS -  navodi Pobrić.

Govoreći o važnost Ustavnog suda BiH, kazao je da je Ustavni sud jedna od najvažnijih institucija svake države.

Njegova osnovna funkcija je, ističe, da čuva Ustav, odnosno ispituje kontrolu ustavnosti zakona koje donose parlamenti, zakonodavno tijelo. Navodi da bi Tužilaštvo BiH trebalo da reaguje ukoliko se odluke Ustavnog suda BiH ne poštuju.

- Tužilaštvo BiH, s obzirom na to da se radi o krivičnom djelu neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH, mora reagovati jer gonjenje za krivično djelo i podizanje optužnica i istraga je u nadležnosti Tužilaštva. To je zakonska i ustavna obaveza glavnog tužioca. Ukoliko to ne uradi on može disciplinski odgovarati, jer Visoko sudsko i tužilačko vijeće može pokrenuti disciplinski postupak ako smatra da iz nekih razloga neće da obnaša svoj zadatak, kao i izreći mu disciplinsku mjeru koja može biti i ona najstrožija, a to je smjenjivanje s dužnosti - napominje Pobrić.

Reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef.Kavazović potcrtao je također važnost očuvanja i jačanje funkcionalne državnosti, navodeći da crvene linije ne smiju biti pređene. Reisul-ulema Kavazović je, naime, komentirisao mogućnosti donošenja zakona koji bi umnogome mogli odrediti budućnost naše zemlje, među kojima je zasigurno zakon o Ustavnom sudu BiH.

U nastavku Preporod.info donosi deset stavki o Ustavnom sudu BiH, a koje zapravo najbolje dokazuju od kolike je važnosti ova pravosudna ustanova.

1. Ustavni sud je sastavni dio ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. Sastoji se od devet članova, od kojih 4 bira Zastupnički dom FBiH, 2 Skupština RS-a, a 3 imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

2. Suci Ustavnog suda biraju se na temelju visokih moralnih kvaliteta i pravne stručnosti, čime se osigurava nepristranost. Početni mandat sudaca bio je pet godina, a kasniji su suci služili do dobi od 70 godina, promičući stabilnost i iskustvo na sudu.

3. Proces odabira sudaca koje imenuje predsjednik Evropskog suda može (ne mora) revidirati Parlamentarna skupština. Ustavni sud radi s većinom svojih članova koji čine kvorum i ima ovlasti uspostaviti vlastita pravila.

4. Ustavni sud ima nadležnost nad sporovima koji proizlaze iz Ustava, uključujući one između entiteta, između Bosne i Hercegovine i entiteta, te između institucija BiH.

5. Ustavni sud također ima žalbenu nadležnost nad predmetima koji se odnose na Ustav koji su bili predmet spora na nižim sudovima. Ocjenjuje usklađenost zakona s Ustavom, ECHR-om i zakonima BiH, uzimajući u obzir međunarodna pravna načela kada je to potrebno.

6. Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće.

7. Ustav ne zahtijeva određivanje dodatnih uloga ili funkcija Ustavnog suda kroz niže propise kao što su zakoni. Ovlasti i nadležnost Suda prvenstveno su definirane u samom Ustavu.

8. Ustav ne nameće obavezu Ustavnom sudu da ima "legitimnu" zastupljenost etničkih ili entiteta za konstituiranje kvoruma.

9. Niži nivoi vlasti ne mogu nametnuti ili donijeti odluke koje bi osporile ili dovele u pitanje obvezujuću i konačnu prirodu odluka Ustavnog suda.

10. Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine postoje posebne odredbe koje se odnose na napade na ustavni poredak i neizvršenje odluka Ustavnog suda BiH:"Napad na ustavni poredak (član 156 Krivičnog zakona): Ovaj članak propisuje da će se kazniti zatvorom ko god pokuša promijeniti ustavni poredak BiH ili srušiti njezine najviše institucije, uz upotrebu fizičke sile ili prijetnje tjelesnom silom, minimalno pet godina".

(A.N./Preporod.info)