Dr. Mirnes Kovač u Ljubljani: ZAVNOBiH je temelj savremene bosanske državnosti
U okviru obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana 25. novembra 2025. godine održan je razgovor s dr. Mirnesom Kovačom na temu “Državnost BiH i izazovi multipolarnog svijeta – 30 godina nakon Dejtona”, koji je vodio Nevres Mustafić.
U uvodnom dijelu naglašeno je da se bosanskohercegovačka državnost ne može razumjeti bez poznavanja njenog dugog kontinuiteta – od srednjovjekovne Bosne, preko osmanskog i austrougarskog perioda, do ključnih odluka ZAVNOBiH-a.
ZAVNOBiH kao temelj savremene državnosti
Govoreći o političkom i historijskom značaju Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, dr. Kovač je istaknuo da je riječ o prelomnom trenutku u kojem je nakon gotovo pet stoljeća ponovo potvrđena državnost Bosne i Hercegovine. Podsjetio je na doprinos Hasana Brkića, Avde Hume, Sulejmana Filipovića i drugih, čiji je angažman u Narodnooslobodilačkom pokretu bio ključan za legitimitet odluka iz 1943. godine.
Osvrćući se na Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, dr. Kovač je naglasio donošenje Deklaracije o pravima građana BiH koja je garantovala slobodu vjeroispovijesti, slobodu udruživanja, ličnu i imovinsku sigurnost, ravnopravnost žena i muškaraca i opće biračko pravo. Posebno je izdvojio masovnu podršku muslimanske inteligencije, koja je dala snažan politički oslonac ideji jedinstvene i nedjeljive Bosne i Hercegovine.
Govoreći o periodu nakon 1945. godine, dr. Kovač je podsjetio na doprinos Huseina Đoze i Hilme Ćemerlića u očuvanju identiteta muslimana, naglašavajući da se nepriznavanje muslimana kao naroda sve do 1971. godine može smatrati jednom od najvećih nedosljednosti tadašnjeg jugoslovenskog poretka. Spomenuo je i ulogu porodice Pozderac u kasnijem oblikovanju društvenog položaja muslimana.
Savremeni kontekst i izazovi multipolarnog svijeta
Govoreći o političkim previranjima početkom 1990-ih, dr. Kovač je istaknuo da je osporavanje državnosti Bosne i Hercegovine bilo direktno suprotstavljanje odlukama ZAVNOBiH-a. Podsjetio je da je Badinterova komisija potvrdila pravo republika na međunarodno priznanje u avnojevskim granicama, te da su referendum iz 1992. godine i međunarodna verifikacija otvorili put prijemu Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije, uz važnu ulogu ministra vanjskih poslova Harisa Silajdžića.
Osvrnuo se i na vanjsku politiku Republike Bosne i Hercegovine tokom 1990-ih, naglasivši da su diplomatski napori, podrška međunarodnih aktera i odnos Sjedinjenih Američkih Država prema bosanskoj krizi bili presudni za politički opstanak države.
U završnom dijelu razgovora dr. Kovač je istaknuo da multipolarni svijet donosi nove izazove, te naglasio važnost jačanja međunarodnopravnog položaja Bosne i Hercegovine i izgradnje stabilnog institucionalnog okvira zasnovanog na principima ZAVNOBiH-a.
(Preporod.info)
