Fazlić: One koji znaju gdje su posmrtni ostaci žrtava pozivamo da progovore i ne žive više u košmaru

Proces pronalaska posmrtnih ostataka žrtava koje su ubijene za vrijeme agresije u Bosni i Hercegovini ni 30 godina poslije nije priveden kraju.

Kako vrijeme odmiče, ovo pitanje postaje sve bolnije za porodice kojima je jedina želja na ovom svijetu da pronađu kosti svojih najmilijih, ali i sve teže za nadležne koji ulažu maksimalne napore da se pronađu žrtve.

O razlozima zašto je to tako, uz osvrt na rad Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, za Preporod.info govorila je stručni saradnik za odnose s javnošću Instituta Emza Fazlić.

Na početku razgovora kaže da su u prethodnoj, 2023. godini, ekshumirani posmrtni ostaci 60 žrtava proteklog rata, te izvršeno ukupno 89 ekshumacija i devet asanacija terena.

- Asanacije terena svjedoče zapravo o tome da i danas, toliko godina nakon rata, nastavljamo da pronalazimo posmrtne ostatke žrtava na površini zemlje. Tokom prošle godine 89 ekshumiranih žrtava je identificirano i tako im je vraćeno dostojanstvo, njihovo ime i prezime. Proces identifikacija žrtava, odnosno posmrtnih ostataka jeste kontinuirani proces i on se dakako nastavlja i u narednom periodu - kaže Fazlić.

No, navodi da je proces traženja nestalih ušao u jednu složenu fazu kada je sve teže doći do tečnih i relevantnih informacija o lokacijama grobnica.

- Vrijeme je učinilo svoje i teren se u ove tri decenije mnogo promijenio, ali sigurni smo da postoje ljudi koji te informacije imaju i koji su bili svjedoci ili učesnici zločina. Međutim, oni, uprkos protoku vremena, odlučuju da šute i žive sa tom noćnom morom koju nose sa sobom iz dana u dan. Iako su istražitelji Instituta konstantno na terenu, rad ne daje željene rezultate, pa tako u 89 realiziranih ekshumacija imamo svega 60 ekshumiranih posmrtnih ostataka. Dakle, u velikom broju slučajeva izvršene ekshumacije nisu rezultirale pronalaskom posmrtnih ostataka - ističe Fazlić.

Podsjeća da se u 12 mrtvačnica u našoj zemlji nalazi se veliki broj neidentificiranih žrtava.

- Jedan broj do sada nismo uspjeli identificirati niti putem DNK analize. Dakle, nije bilo podudaranja rezultata dobijenih izuzimanjem koštanih uzoraka sa krvlju porodica nestalih osoba. S druge strane, veliki broj žrtava jeste identificiran i putem DNK metode, ali porodice još uvijek nisu pristupile onoj zvaničnoj identifikaciji. To je za nas potpuno razumljivo kada imamo u vidu da u mnogim slučajevima je zapravo pronađena jedna, dvije ili svega nekoliko kostiju od ukupno 207 kostiju koliko ih zapravo ima jedna odrasla osoba - kazala je Fazlić.

Ovom prilikom pozvala je porodice da pristupe i zvaničnoj identifikaciji i ukopu posmrtnih ostataka njihovih najmilijih.

- Institut je svakako garant da će svi oni posmrtni ostaci koji se naknadno pronađu i identificiraju svakako biti pridodani ranije ukopanim posmrtnim ostacima. Ipak, razumijemo koliko je taj proces reekshumacija težak i bolan za porodice tako da sve prepuštamo njihovoj odluci i momentu kada oni budu spremni da posmrtne ostatke konačno spuste u zemlju - dodala je Fazlić.

Naglasila je da se u velikom broju neidentificiranih posmrtnih ostataka, zapravo, kriju greške koje su počinjene prilikom identifikacija klasičnom metodom, odnosno identifikacija koje su vršene na osnovu prepoznavanja, a ne DNK metodom.

- Upravo zbog toga, upućujemo apel na sve one porodice koje su svoje najmilije identifikovali na ovaj način, da daju krv kako bi se ti identiteti provjerili i kako bi bili sigurni da je identifikovana prava osoba - pojašnjava Fazlić.

U mrtvačnicama, navodi, se nalazi skoro 2.700 posmrtnih ostatka koji nisu identificirani, a oko 1.600 posmrtnih ostataka su NN nepoznate osobe koje nije bilo moguće do sada identificirati, uprkos činjenici da je u odnosu na njih izolovan DNK profil.

- Iz ovih posmrtnih ostataka jeste izolovan DNK profil, ali podudaranja s uzorcima krvi porodica nestalih osoba do sada nije bilo. Preostali slučajevi se odnose na posmrtne ostatke žrtava koje jesu identifikovane uz pomoć DNK profila, ali porodice iz različitih razloga nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji i okončanju procesa identifikacije. U ovim slučajevima u određenom broju s radi i o reekshumacijama, odnosno žrtvama koje su ranije identificirane i ukopane, ali su njihovi posmrtni ostaci pronađeni i identificirani u godinama nakon njihovog ukopa što zapravo znači da imamo stotine slučajeva u kojima onim ranije ukopanim dodajemo iznova njihove kosti naknadno pronađene. Posmrtni ostaci će se čuvati sve dok postoji potreba za tim, odnosno, dok porodice se ne odluče na ukop. Dakle, vrijeme pohranjivanja nije određeno – kaže Fazlić.

Ističe da je nemoguće kazati koliko će vremena trebati da se posmrtni ostaci svih žrtava pronađu, naročito kada se ima u vidu okolnosti u kojima se odvija ovaj proces koji je uistinu otežan u svakom mogućem smislu.

- S druge strane svima je jasno da se svi posmrtni ostaci vjerovatno neće pronaći jer su mnoge žrtve skončale u rijekama, jezerima, jamama, smetljištima, mnogi posmrtni ostaci su i izgorjeli u vatri... Vjerujemo da je to manji broj i da će se većina nestalih pronaći, ali teško je precizirati koliko će vremena za to biti potrebno - poručila je Fazlić.

Na upit kako dolaze do informacija o mjestima grobnica, te da li postoje osobe koje znaju da se negdje nalaze grobnice a neće da kažu, Falić je podsjetila da prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, članu 231.a, je navedeno da će se onaj ko zna gdje se nalazi mjesto masovne grobnice, pa to ne prijavi, kazniti kaznom zatvora do tri godine.

- Mi se nadamo da će pravosudni organi svakako imati u vidu ovu zakonsku odredbu te se na nju pozivati u svim sudskim postupcima odnosno predmetima ratnog zločina, i u skladu sa tim kazniti one koje zasigurno znaju gdje se nalaze posmrtni ostaci ali ne žele o tome da govore ali i da omoguće određene olakšavajuće okolnosti za one koji takve informacije daju. One koji znaju, koji imaju informacije o tome gdje se nalaze posmrtni ostaci žrtava koje još uvijek tražimo pozivamo da progovore, da otkriju lokacije grobnica, da budu ljudi i da oslobode se košmara u kojem zasigurno žive čuvajući jednu takvu informaciju za sebe. Pozivamo ih da olakšaju i sebi jer će samo tako i njihova budućnost biti moguća, samo izlaskom istine na vidjelo. Porodicama nestalih osoba u našem svakodnevnom obraćanju govorimo da mi od traženja nestalih osoba nećemo odustati i da ćemo ovaj proces dovesti do kraja kako bi oni dobili posmrtne ostatke svojih najmilijih - kaže Fazlić.

Pohvalila je saradnju Instituta s Tužilaštvom BiH, kazavši da i tu "ima prostora za saradnju i unaprijeđene procesa i ubrzanje barem njegovih administrativnih dijelova, a sve sa jednim zajedničkim ciljem, da porodice nestalih osoba konačno ostvare svoje elementarno ljudsko pravo da znaju šta se dogodilo njihovim najmilijim, da dobiju njihove posmrtne ostatke i dostojanstveno ih sahrane".

(A.N./Preporod.info)