Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori: Bošnjaci moraju biti svjesni svoje kulture

Suljo Mustafić, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, poručio je da je u kulturi temelj bošnjačkog identiteta, a u jeziku duhovno pamćenje.

U razgovoru za Preporod.info Mustafić je govorio o nedavno provedenom popisu stanovništva u Crnoj Gori, statusu Bošnjaka u Crnoj Gori, bošnjačkoj kulturi, kao i vezama među Bošnjacima regiona.

Kako je kazao, ovaj popis stanovništva jedna je od najznačajnijih aktivnosti u protekloj godini, ali i deceniji.

-  Prije nego što je popis počeo, Bošnjačko vijeće i druge bošnjačke organizacije u Crnoj Gori, ali i druge manjinske organizacije, su uspjele da sa Vladom dogovore uvjete koji omogućavaju slobodno izjašnjavanje ljudi i uvjete kontrole, da proces bude transparentan, praćen od strane komisije i drugih, te da u obradi tih podataka to bude tehnički upodobljeno da se može kontrolisati. Bilo nam je važno da se ljudi slobodno izjasne, prije svega, bez obzira bili oni Bošnjaci ili drugi, da to bude u demokratskoj atmosferi, i da bude bez tenzija. Bilo je jako važno da se oni koji se uistinu osjećaju Bošnjacima, iskažu. Ono što nas raduje jeste činjenica da su ljudi ovu aktivnost shvatili ozbiljno, da su i oni koji su se privremeno nalazili van Crne Gore zbog potreba posla, širom dijaspore, došli u Crnu Goru da se popišu - kazao je on.

Navodi da su očekivanja da će broj Bošnjaka u odnosu na prethodni popis (8,6 posto), na ovom popisu biti veći. Zvanični rezultati će tek uslijediti.

- Bošnjaci žive u cijeloj Crnoj Gori, imamo 11 opština u kojima Bošnjaci žive, od Barana, do Rožaja i Plava.

Vrlo je važno da se bošnjački narod u Crnoj Gori osjeća slobodno, da gradi svoje institucije, da ima svoje političke predstavnike, da ima svoje predstavnike u institucijama vlasti. Naravno, niko ne želi da to bude na uštrb kompetencija, referenci, stručnosti, apsolutno to treba uvažiti.

Predugo su institucije u Crnoj Gori bile bez Bošnjaka, to je bio simboličan broj do obnove nezavisnosti, a nakon obnove nezavisnosti broj Bošnjaka u institucijama je sve veći, trendovi su vidljiviji. Bošnjačko vijeće okuplja sve Bošnjake, bez obzira na političke i druge razlike, i nastoji artikulisati interese u tom pravcu - naglasio je Mustafić.

Ističe da su Bošnjaci važan činilac pozitivnih procesa u Crnoj Gori, da ovu zemlju osjećaju svojom, ali i da održavaju veze sa Bošnjacima regiona.

- Naše prirodne veze sa našim sunarodnjacima u regionu, sa našim narodom u Bosni i Hercegovini, su logične, one su porodične, tradicionalne, mi smo jedan narod. Važno nam je i da govorimo bosanskim jezikom, to je naš maternji jezik. U tom smislu smo organizirali brojne skupove, tribine, u čemu smo imali značajnu podršku od drugih organizacija. Decenije koje su iza nas su učinile, nažalost, da su Bošnjaci narod koji je sklon utapanju u neke druge, veće interese, ne samo u Crnoj Gori, nego i na prostoru bivše Jugoslavije.

Nadam se da su decenije iza nas značile period samoosvješćivanja Bošnjaka - izjavio je on.

Posebno je naglasio da Bošnjaci moraju biti svjesni svoje kulture, te da na nju moraju biti ponosni.

- Naša kultura obuhvata veliko naslijeđe, za nju su se otimali susjedi. Bošnjaci to rasuto biserje polahko skupljaju, vraćaju u svoj nacionalni korpus. Mi ne želimo nikoga ugroziti, naša kultura živi u odnosima sa drugim kulturama koje su prisutne, ali želimo da ono što je naše naslijeđe bude identificirano u kulturnoj riznici, kulturnoj raznolikosti, kao bošnjačko naslijeđe. Koliko je naših pisaca, umjetnika, slikara, muzičara, u proteklim vijekovima ušlo u antologije drugih naroda, koliko je našeg naslijeđa bilo anonimno ili koje je pod nečijim drugim imenom postalo poznato u svijetu. Da ne govorimo o Hasanaginici, drugim biserima naše književnosti, našim graditeljima, … Važno je da bivamo toga svjesni, da to naslijeđe valoriziramo, predstavljamo Evropi i svijetu.

Mi se nemamo čega stidjeti, naša ukupna povijest je povijest graditeljstva, umjetnosti, kulture, duhovne izgradnje. Nikada nikoga nismo ugrožavali, naprotiv, uvijek smo od našeg davali drugima, i smatramo da nas upravo to naslijeđe obavezuje da ga čuvamo - poručio je, između ostalog, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.

Ukazao je i na neke povijesne činjenice na koje su, kako kaže, Bošnjaci u Crnoj Gori posebno ponosni.

- Prvi spomen bosanskog jezika je iz Kotora iz 14. stoljeća, naš veliki alhamijado pjesnik Salih Gašević napravio je Mevlud na bosanskom jeziku u Kolašinu, za potrebe tamošnjeg stanovništva koji kaže nama mevlud bosanski napiši. Ponosni smo na Avdu Međedovića, preko kojeg je riješeno homersko pitanje, dilema koja je postojala preko dva milenija, a to je da li je neko mogao stvoriti takvu poeziju i duge epove kao što su Ilijada i Odiseja. Istraživači koji su upoznali i snimili Međedovića, shvatili da neko može i više od toga. Njegova Ženidba Smailagić Mehe je veća od Ilijade i Odiseje zajedno, ima preko 13.000 stihova.

To su sve velikani naše baštine i na sve to moramo biti ponosni, moramo to valorizirati kroz naše institucije, a za to je potrebno a kroz zajedničke aktivnosti bošnjačkih organizacija i udruženja, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i drugih zemalja u regionu, radimo na tome, da brinemo o tome - smatra on.

Poručuje da kultura i jezik trebaju biti prioriteti djelovanja svih bošnjačkih organizacija.

- Isto je potrebno prenositi i na mlađe generacije, koje su pod utjecajem raznih supkultura, medija, koji ne ostavljaju mnogo prostora za govor o naslijeđu. Moramo naći modalitet da dopremo do njih, da brinemo o tome kako našoj djeci prenijeti svo ovo znanje i kako kod njih izgraditi bošnjački identitet. Mi smo evropski narod, imamo evropske vrijednosti utemeljene u našem biću, mi to svjedočimo, živimo stoljećima - kazao je on.

Ocijenio je važnom i saradnju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sa zajednicama u regionu.

- Važno je da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i druge islamske zajednice u regionu sarađuju, da promoviraju nacionalni identitet. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Islamska zajednica u Crnoj Gori tijesno sarađuju, dobro sarađuju, i vjerujemo da ta saradnja može biti unaprijeđena u budućnosti - zaključio je Mustafić.

(Preporod.info)