Historičar Jasmin Medić: Korigovati odnos prema vlastitoj prošlosti
Mnogi bh. političari su upali u zamku izbjegavanja tema ratnih zločina i vraćanja u prošlost, a u pregovorima s drugom stranom nikada ne pokreću takva pitanja - rekao je historičar dr. Jasmin Medić iz Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu u emisiji Info magazin Radija BIR.
Komentarišući najave o još jednom obilježavanju neustavnog praznika u entitetu RS, govorio je o značaju 9. januara, te kako ga treba razumijevati.
- Mi imamo jedan potpuno pogrešan odnos prema vlastitoj prošlosti. Mislimo da se to ne treba koristiti kao oružje, a s druge strane imamo ljude koji revizionističkim pristupom ponovo aktualiziraju priču i o Drugom svjetskom ratu, mada su i sami rođeni znatno poslije tog rata. Ipak to koriste u političkom diskursu. Ovdje se postavlja pitanje koliko su bh. političari uopšte upoznati s razmjerama zločina počinjenim u Bosni i Hercegovini - pita, između ostalog, dr. Medić.
Upozorio je da se ne možemo nadati ničemu boljem dokle god je prisutan tako pasivan odnos prema historijskim temama.
- Imam osjećaj da po pitanju tog narativa sve više idemo u defanzivu. Rezultat toga jeste da u zapadnoj Evropi srpska nacionalistička politika ima sve više prijatelja - upozorio je historičar dr. Medić.
Komentarišući najave o obilježavanju neustavnog praznika 9. januara u entitetu RS rekao je da bi to trebalo biti problematizirano, bez obzira na lokaciju održavanja.
- U FBiH sada neće biti nikakvih ozbiljnih reakcija na to obilježavanje, naročito zato što je najavljeno obilježavanje u Banjaluci. To je naš pogrešan pristup zato što je i Istočno Sarajevo isto kao i Banja Luka dio Bosne i Hercegovine. Bez obzira u kojem dijelu Bosne i Hercegovine se taj dan obilježava on treba da bude problematiziran - navodi Medić.
Ukazao je da je neophodno na naučnim osnovama objasniti sam nastanak Republike Srpske i šta je taj deveti januar.
- Sam deveti januar nije ni po čemu naročito značajan. Već od osamdesetih godina provođene su intezivne pripreme na stvaranju te tvorevine zapadno od rijeke Drine. Od razoružavanja teritorijalnih odbrana jugoslovenskih republika, do značajnog angažmana književnika, demografa i orijentalista u problematiziranju islama. Naročito zbog činjenice da su Bošnjaci bili većina u Bosni i Hercegovini a Albanci na Kosovu - kaže Medić.
Podsjetio je da je najprije problematiziran islam kao vjeroispovijest, nakon toga i broj muslimana. te se, uz pomoć demografa tražio model kako da ne dođe do toga da BiH ima apsolutnu većinu bošnjačkog stanovništva. Prema tadašnjim demografskim projekcijama očekivalo se da do 2021. godine 65% stanovništva BiH čine Bošnjaci.
- Da bi to spriječili krenuli su u regionalizaciju kroz formiranje tzv. srpskih autonomnih oblasti, iz čega je poslije toga nastala Republika srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Prema tome, proglašenje Republike Srpske nije bilo spontana reakcija nego plod višegodišnjih priprema - pojasnio je Medić.
Napominje da su današnje prilike u tom entitetu dosta drugačije od populističkog prikaza koji mediji iz Banjaluke nastoje servirati.
- Sve to mi djeluje kao 'tigar od papira'. Ima jako puno ljudi kojima je dosta te priče. Oni vide da je to pucanj u prazno i da nema potrebe da se izloliraju od FBiH kada u mnogim slučajevima od nje zavise. Međutim, kada bi mediji dali više prostora takvim ljudima oni bi tamo bili proglašeni izdajnicima, što znači da ta mašinerija ne bi dozvolila da postignu značajan izborni rezultat na sljedećim izborima - smatra Medić.
Podsjetio je da se ne smije upadati u zamke populizama i ne smije zaboraviti da su Banjaluka, Prijedor, Bosanski Novi, Nevesinje, Kalinovik i ostali gradovi u tome entietu takođe Bosna i Hercegovina, i to prije nego entitet RS.
- Moramo imati strategiju pomoću koje se treba vratiti to što pripada i nama. Ne samo nama nego i nama. Dakle, ova država pripada svim njenim građanima i to treba da bude platforma budućnosti - zaključio je dr. Jasmin Medić iz Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.
(Preporod.info)
