Muftija Hasanović: Svi zajedno moramo usmjeriti pažnju na pozitivnu integraciju

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija akademik Aziz Hasanović govorio je za Nacional.hr o integraciji dijela doseljenika koji pripadaju muslimanskoj populaciji u Hrvatskoj i izazovima koje donose ti trendovi u Evropi i svijetu.

Naime, Zagreb i drugi hrvatski gradovi svjedoče kontinuiranom porastu broja stranih radnika. Iako je najviše dozvola za privremeni rad i boravak izdano državljanima dvije zemlje bivše Jugoslavije, istinsku promjenu u percepciji čine radnici s Dalekog istoka i iz sjeverne Afrike.

Muftija naglašava kako migracije nisu ništa novo, nego fenomen koji se može pratiti kroz cijelu povijest, posebno kada su potaknute ratovima i elementarnim nepogodama na koje ljudi ne mogu utjecati, ali ističe kako je pravo na izbor mjesta življenja jedno od temeljnih ljudskih prava.

- Odvojeno bih tretirao nezakonite migracije od radnika koji dolaze po pozivu raznih poduzeća koja im osiguravaju boravak i posao u Republici Hrvatskoj. Nezakonite migracije su višeslojni problem u Hrvatskoj i cijeloj Evropi. Zadaća svih vlada jeste osigurati sigurnost svojih građana. Na tom tragu nastaju zajedničke imigracijske politike kojima se regulira ova problematika. Republika Hrvatska poseže sve više za radnom snagom iz zemalja s prisutnim kulturološkim razlikama kako bi zadovoljila tržište rada.

Svi zajedno moramo usmjeriti pažnju na pozitivnu integraciju novih susjeda. Nije dovoljno imati samo smještaj u kojem će boraviti i mjesto gdje će raditi. Čovjek je društveno i duhovno biće, trebaju mu prateći sadržaji kojima će jačati i profilirati svoju duhovnu i društvenu dimenziju - poručio je muftija.

Iskustva stečena trogodišnjom saradnjom MUP-a i nevladine organizacije "Centra za kulturu dijaloga" (CKD) kroz program integracije "Novi susjedi" pokazuju da je potrebno proširiti rad sa svim stranim državljanima, a ne samo s onima koji su dobili međunarodnu zaštitu, smatra zagrebački muftija.

- Na nacionalnoj razini nužno je utvrditi strategiju integracije novih susjeda koje bi provodile određene vladine i nevladine institucije. Ako se to ne uradi na vrijeme, pregazit će nas valovi novih migranata koji se neće biti u stanju integrirati u društvo sami. Takav pristup stvara paralelna društva, što se pokazalo kao veliki problem u zapadnoj Evropi - istaknuo je Hasanović.

Muftija Hasanović u svojim obraćanjima, hutbama, nastoji prenijeti jasnu poruku islama, pritom često upozorava vjernike na opasnosti od zastranjenja u tumačenju Kur’ana, ali i poziva muslimane da ostanu ponosni i ustrajni u svojoj vjeri, unatoč islamofobiji koja sve više prijeti dijelovima Evrope.

- Prednost je što je arapski jezik molitveni jezik u cijelom svijetu, pa tako svaki musliman može participirati u molitvi u bilo kojem dijelu svijeta. Problem nam je prenošenje poruka koje izričemo na hrvatskom jeziku, jer mnogi ih ne razumiju. Trenutno provodimo istraživanje na koji način bismo mogli poslati dodatnu poruku, pored hrvatskog jezika. Struktura prisutnih je zaista šarolika i svi ne znaju engleski, arapski, turski ili bilo koji drugi zajednički jezik.

Naš novi izazov je adekvatno odgovoriti na njega - naglasio je muftija Hasanović.

Muftija ocjenjuje kako trenutni prostorni kapaciteti molitvenih prostora u većini hrvatskih gradova zadovoljavaju potrebe, no dodaje kako je na nekoliko mjesta stanje zaista otežano, pa se džuma, na primjer u Poreču, obavlja u dva-tri navrata. U nekim gradovima, kao što je slučaj Pule, koriste se pak dvorišta ispred džamija kako bi se obavio namaz.

- To nas tjera da gradimo nove objekte kako bismo zadovoljili sve potrebe. U saradnji s lokalnim vlastima nailazimo na razumijevanje i saradnju u cilju ispunjenja procedura pri dobijanju potrebne dokumentacije.

To je dobra strana Hrvatske, jer zajedničkim naporima savladavamo ove izazove. Svima nam je stalo da model zajedništva koji baštinimo institucionalno već 107 godina i dalje bude primjer u Evropi i svijetu. Kroz instituciju Islamske zajednice odgajaju se generacije bez bilo kakvog zastranjivanja u vjeri - poručio je muftija. 

Kako navodi, "Hrvatska je jedina zemlja u Evropi iz koje niko nije otišao na bilo koje ratište u svijetu koje se povezuje s bilo kakvim radikalnim skupinama".

- Najveće zasluge za to imaju naši imami, vjeroučitelji i vjeroučiteljice jer svojim znanjem i primjerom pokazuju ispravan put našoj omladini. Kroz to se razbijaju sve predrasude, voli zemlja i iskazuje spremnost na žrtvu - kazao je on.

U Hrvatskoj islam ima status ravnopravne religije od 1916. godine, po čemu je, uz Austriju, među prvim državama u Evropskoj uniji. Odnos hrvatske države i društva prema muslimanima uzima se često kao uspješan model za ostale zemlje.

Moramo graditi društvo po mjeri svih hrvatskih građana, bez obzira na vjeru, naciju, boju kože, spol ili bilo koju drugu odrednicu, naglašava muftija Hasanović.

- Oni koji se nama obraćaju dolaze iz kultura koje odgajaju djecu da je džamija središte svih događanja, njihova prva adresa jeste džamija i imam. Sve svoje probleme ovi ljudi žele artikulirati kroz džamiju - navodi on.

Sigurnost građana rezultat je društvene solidarnosti. Muftija Aziz Hasanović kaže kako Mešihat Islamske zajednice ne može rješavati administrativne stvari iz nadležnosti države, ali članovima svoje zajednice ipak pružaju minimalnu pravnu pomoć.

- Oni koji su porodično situirani rado uključuju djecu na vjeronauk u školama, ali i u mektebima, što je vjeronauk vikendom u Zajednici. Neki se aktiviraju u rad naše zajednice kroz volontiranje, u našim prostorijama samostalno organiziraju različita druženja. Zajednica ih ohrabruje u tome jer želimo da osjete toplinu i našu blizinu. Kod njih se mora razvijati povjerenje u institucije, ne samo zajednice, već cijelog društva. Tako će sigurnost u ovoj zemlji biti i dalje na najvećoj razini. Hrvatska je među četiri zemlje s nula posto rizika od terorizma i to moramo očuvati - odgovorno tvrdi Hasanović.

Kako je rekao, najbolji način za to očuvati je zajednica bez diskriminacije, zajednica pune integracije i zajednica bez asimilacije koja vodi do frustracije, a u postizanju ovog cilja nužno je, poručuje, da sve nadležne institucije koje se bave ovom tematikom rade timski.

Politički narativi i potezi snažno utječu na društvene odnose, u čemu je velika odgovornost medija, političara i vjerskih vođa, uočava zagrebački muftija.

Apelira na razvijanje svijesti i odgovornosti o izgovorenoj riječi i potezu koji se čini jer "svi nekada u dobroj vjeri uzrokujemo štetne posljedice koje naše društvo skupo plaća".

- Veliku odgovornost imaju i mediji u jednostranom prikazivanju određenih događanja na kojima se društvo polarizira. Objektivnost u informiranju temeljna je odrednica i moralni postulat svakog novinara. Navijački pristup novinara, političara i vjerskih ljudi nanosi štetu svakom pojedincu i društvu, kao što nanosi štetu svako generaliziranje zločina počinjenih nad određenim narodom, vjerskom skupinom ili bilo čime. Ni jedan zločin nema državu, nema naciju, nema vjeru, u smislu odrednice, ali posjeduje ime i prezime počinitelja koje treba biti u središtu pažnje. Značajno je istaknuti da pozivanje na vjeru ili bilo koju drugu odrednicu iz koje neko crpi inspiraciju za zlo, ni u kom slučaju nije opravdanje, a još manje bi smjelo biti prihvaćeno kao takvo jer ono utječe na živote desetaka, stotina hiljada, pa i miliona drugih koji nikakve veze nemaju s tim činom, već ga i osuđuju, ali indirektno postaju meta samo što su oni sami vjernici - kazao je on.

Kada se sve generalizira, otvara se mogućnost radikaliziranja koje unosi strah među građane mnogih evropskih zemalja, dodao je muftija.

- Ako tome dodamo još politički narativ mržnje prema nekome, onda su mogućnosti osvete ili zločina izvjesniji. Nekih političara u Evropi ne bi bilo na mapi da ne razvijaju islamofobni narativ kojem svjedočimo svakodnevno. U nedostatku kvalitetnih programa i znalačke mudrosti poseže se za nečim što ne može biti rješenje već uzrok problema - upozorava muftija Hasanović.

Cijeli tekst dostupan na linku.

(Preporod.info)