Dr. Omer Kovčić: Bez koordinacije u upravljanju vodnim resursima, nema ni efikasne zaštite od prirodnih nepogoda

Hidropolitika predstavlja sistematsko proučavanje sukoba i saradnje između država oko vodnih resursa koji nadilaze međunarodne granice. Za hidropolitiku se može reći da je politika lokacije raspodjele i upravjanja vodnim resursima, posebno između zemalja koje dijele zajedničku granicu.

Hidropolitika postoji i u Bosni i Hercegovini, kaže u razgovoru za Radio BIR Omer Kovčić, doktor tehničkih nauka iz oblasti građevinarstva i docent na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli, te vršioc dužnosti direktora Javnog preduzeća "Spreča" koje upravlja branom na jezeru Modrac.

- Upravljanje vodom i vodnim resursima ima stoljetnu tradiciju u Bosni i Hercegovini. Veći dio državne granice otpada na rijeke Sava, Drina, Una, te izlaz na more na jugu. BiH pripada cronomorskom slivu 75 procenata i Jadranskom slivu 25 procenata. 57 posto ukupne oborinske vode koja padne na tlo BiH, otiče sa teritorije BiH. Od Dejtinskog sporazuma do danas, ne postoji organizovana struktura upravljanja vodama na državnom nivou - kaže Kovčić.

To je, naglašava, veliki izazov, jer entiteti imaju svoje odvojene ustanove i posebne zakone za vodu. Osim što nema državne strategije, nema ni komunikacije između entitetskih organizacija. Ovakvo državno uređenje može dovesti do brojnih problema i prepreka za efikasnu međunarodnu saradnju u oblasti upravljanja vodnim resursima.

Primjera je mnogo, kaže Kovčić. Jedan od njih je rijeka Spreča, koja nizvodno od brane Modrac, predstavlja granicu između dva eniteta.

- Za vodotok prve kategorije, tj. nizvodno od brane Modrac, nadležna je Agencija za slivno područje rijeke Save. Ali, samo za desnu obalu, u opštinama Gračanica i Doboj Istok. Bilo kakva kiša da padne, većeg intenziteta, dolazi do plavljenja pojedinih područja, plavljenja Sprečkog polja i naravno, osim privatnih posjeda, dolazi do plavljenja industrijskih zona Općine Gračanica. To je teško regulisati, jer ne postoji koordinacija između entitetskih agencija - kaže Kovčić.

Voda je prirodni resurs bez kojeg ni čovjek ni priroda ne bi mogli funkcionisati. Važno je konstantno naglašavati održivost ovog resursa i raditi na toj održivosti. To, upozorava dr. Kovčić, treba biti cilj svih subjekata globalizacije, jer voda nije neograničen resurs.

- Današnji proizvodi i različite industrije ovisni su o vodi. Što se tiče naše zemlje, ona je rangirana među zemlje prosječne dostupnosti vode. Bosna i Hercegovina ima najveću količinu pitke vode u regji po glavi stanovnika i sedam puta je bogatija od Njemačke, kada je riječ o obnovljivim izvorima pitke vode - naglasio je.

Ipak, to ne znači da možemo biti opušteni, stava je dr. Kovčić. Usljed globalnog zagrijavanja, ali i raznih drugih nepogoda, ptike vode je sve manje. To je poziv na oprez svima nama, i državnim organima, ali i svakom pojedincu.

- Voda je prirodni resurs bez kojeg ni čovjek ni priroda ne bi mogli funkcionisati. Važno je konstantno naglašavati održivost ovog resursa i raditi na toj održivosti. To treba biti cilj svih subjekata globalizacije, jer voda nije neograničen resurs - poručio je ovaj stručnjak.

Osim pitke vode, veliki potencijal Bosne i Hercegovine je i hidroenergija. To predstavlja siguran izvor za dobijanje energije. Bez nje se usporava energetska tranzicija. Najznačajniji dio hidroenergetskog potencijala, nalazi se u slivovima rijeke Drine, Vrbasa, Trebišnjice. Manji dio u slivovima rijeke Une, Sane, Bosne i Neretve.

- U tom kontekstu, izuzetno je važna kontrola nad vodom i vodnim resursima. To smo imali priliku da vidimo i tokom srbo-četničke agresije na našu domovinu, kada je agresor, odnosno JNA, imala sve karte, mape sa lokacijama svih izvorišta, rezervoara, pumpnih stanica i drugih elemenata koji čine vodovodni sistem. Voda se koristi kao resurs u svrhu ratovanja i u Gazi. Količina vode koja se isporuči u Gazu je smanjena sa 88 litara po stanovniku, na svega tri litra po stanovniku na dan. Prema Svjetskoj zadravstvenoj organizaciji (WHO), minum je 100 litara po stanovniku na dan - pojasnio je doktor Kovčić.

U razgovoru za Radio BIR, koji je dostupan na zvaničnoj stranici ovog radija, dr. Kovčić je govorio i o evropskoj vodnoj krizi, sve češćim sušama i prirodnim katastrofama, kao i zagađenosti naših rijeka.