Trnka: Podići glas protiv urušavanja državnosti BiH

Dejtonski mirovni sporazum parafiran je prije 28 godina, a gledajući s ove vremenske distance stručnjaci su saglasni u sljedećem - zaslužan je za zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini, ali i za nefunkcionalnu državu.

Pravni ekspert bosanskohercegovačke delegacije u Dejtonu Kasim Trnka u razgovoru za Preporod.info osvrnuo se na sadržaj ovog sporazuma čije se potpisivanje desilo 21. novembra 1995. godine, te navodi kako je krajnje vrijeme da se u Bosni i Hercegovini ojača pozicija demokratskih snaga, s obzirom na sve jači ruski uticaj.

- U prvoj rečenici Dejtonskog mirovnog sporazuma je rečeno da su potpisnici sporazuma Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija "odlučne da zaustave ovaj tragični sukob u regionu". Napominjem te riječi, tragičan sukob u regionu. Time je u jednom međunarodnom ugovoru kojem su pored ove tri države prisustvovali i predstavnici pet velikih sila, potvrđeno da se desio međudržavni oružani sukob u kome su potpisnice sporazuma i učesnici tog sukoba. Nije Bosna i Hercegovina napadala ni Srbiju ni Hrvatsku, nego je bilo obrnuto. S druge strane, Dejtonski sporazum koji je imao prvi cilj samo da se zaustavi rat nije odgovorio na bitna pitanja, a to je kakav je bio karakter rata i koje su vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom bile napadnute u tom ratu - napominje Trnka. 

Čitav proces oko Dejtonskog sporazuma, kako kaže Trnka, koji je i pravni ekspert ustavnog prava, vodili su Amerikanci, kojima je isključivo bilo stalo da se zaustavi rat.  

- Bill Klinton je bio pred drugim izborom za predsjednika i trebao je pokazati američkoj i svjetskoj javnosti da je Amerika u stanju da zaustavi taj strašni rat koji se praktično odvijao pred cijelim svijetom. Američka i svjetska javnost je pratila sve patnje i stradanja, pa čak i genocid koji se desio u BiH. Dakle, američkoj administraciji je bilo u interesu samo da pokaže da je sposobna da zaustavi rat. Treba se sjetiti trenutaka nakon tri i po godine rata i nakon silnih stradanja, odlaska ogromnog broja stanovništva u izbjeglištvo. Svi su insistirali nek se samo zaustavi rat. Nažalost, to se desilo, ali da bi se zaustavio rat morao se postići kompromis između zaraćenih strana - kazao je Trnka, uz konstataciju da su tu "velike sile koje su garant sporazuma imale svoje geostrategijske intererse".  

Tako podsjeća, da su u toku pregovora u Dejtonu, koji je vodila američka administracija bile i članice tzv. kontakt-grupe, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Rusija.

- Bez njihove saglasnosti nije se moglo doći do rješenja. Na kraju, napravljena su rješenja od kojih mnoga nisu u skladu sa savremenim demokratskim standardima - navodi Trnka.  

Dodaje da Bosna i Hercegovina suviše dugo čeka na rješenja kako bi se postojeće stanje, nastalo Dejtonom, popravilo. 

- Sve zavisi od odnosa velikih sila i geostrategijskih interesa na Zapadnom Balkanu. Nažalost, sada su i SAD i EU zabavljeni ratom u Ukrajini i Palestini, manje pažnje posvećuju događajima na Zapadnom Balkanu. Ali, sada je konačno Amerika shvatila pa i EU, a to je potvrdio i generalni sekretar NATO-a da je sve jači ruski uticaj na ovom prostoru, a činjenica da Dodik odlazi tako često u Rusiju, očigledno je, da dobiva naloge šta treba da uradi da bi destabilizovao ovu situaciju kako bi Rusija mogla ojačati svoje pozicije na ovom prostoru. U konačnici to znači da Evropa i Zapad moraju što brže preduzeti korake da BiH počne pregovore o pristupu Evropskoj uniji, a kad bi nekako mogla da se pojača saradnja s NATO-om tako da nam pruže sve garancije sigurnosti - naglasio je Trnka.  

Osvrnuo se i na ovosedmičnu posjetu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga koji je "rekao da bi branio BiH ako dođe do vanrednih situacija".  

- Pravo da kažem previše ne vjerujem u te izjave. Ne vidimo neki konkretan potez da se potpiše kakav dokument, ugovor o tome, ako već ne možemo u članstvo zbog Srba koji se opiru da se napravi nekakav jači sporazum o saradnji u kome će se garantovati da ako dođe do konflikta na ovom području da će NATO braniti BiH. To bi bilo trenutno rješenje. A, dugoročno rješenje je da se prvo popravi Ustav, da se otklone elementi diskriminacije u njemu, a to će se uraditi provođenjem presuda "Sejdić i Finci" do presude Kovačević, svih šest presuda Evropskog suda za ljudska prava, i da se što prije počnu pregovori s Evropskom unijom - smatra Trnka.  

Poručuje da bi BiH takve poteze trebala odmah poduzeti.

- Ne zavisi to nažalost samo od nas, nego i od procjene velikih sila i toga kakvi su njihovi interesi na ovom području. Mada, i mi moramo biti aktivniji. Naši građani posmatraju ko da se to nekoga drugog tiče. Nemamo reakcije, demonstracija, javnih protesta, akademska zajednica i nevladin sektor nije baš aktivan da se digne glas protiv urušavanja državnosti BiH - poručuje Trnka. 

Na pitanje da li se to može riješiti vraćanjem Ustava Republike BiH, Trnka je stava kako se to "neće vratiti Ustavom Republike BiH jer bi to značilo kao da rata nije ni bilo".  

- Treba mijenjati postojeći Ustav u skladu s evropskim standardima. A to će se postići provođenjem presuda i početkom pregovora o evropskim integracijama - istakao je Trnka.  

Ovaj stručnjak iz oblasti ustavnog prava osvrnuo se i na prijetnje o secesiji RS koje skoro svakodnevno dolaze od predsjednika manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Milorada Dodika.

- Dodiku se nažalost pruža puno prostora da priča o otcjepljenju i secesiji, a Zapadni svijet ne poduzima ništa ozbiljnije prema njemu, uvode se sankcije a oni se diče tim sankcijama umjesto da ih to pogodi. Dosta nam je dobrih izjava, treba nam konkretna pomoć i podrška od međunarodne zajednice. Na kraju krajeva Dejton sa svim svojim nedostacima je američki projekat, oni ne smiju dozvoliti da propadne taj projekat. Nadam se da će ovi događaji, kriza u svijetu, potaknuti zapadni svijet da ojača poziciju demokratskih snaga u Bosni i Hercegovini, da jednim ozbiljnijim potezima, a ne samo prostim izjavama, podrže suverenitet i teritorijalni integritet BiH - kazao je Trnka.  

Povodom Dana državnosti BiH Trnka je uputio poruku za bh. građane koje je upitao "Je li krajnje vrijeme da dignemo glas protiv svih destruktivnih pojava"?

- Nažalost Milorad Dodik na svom konceptu izuzetno dobro koristi medije. Snage koje brane BiH šute, ne raguju, nemaju prijedloga za akciju, nego uvijek gledamo kako ćemo odgovoriti Dodiku a to nije dovoljno. Treba imati pravu akciju i krenuti u jačanje države BiH. Navršava se 80 godina od obnove državnosti i krajnje je vrijeme da ojačamo poziciju demokratskih snaga i da uvrstimo demokratska rješenja da svi građani budu jednako ravnopravni na teritoriji BiH -poručio je Trnka. 

(A.N./Preporod.info)