Direktorica DEI BiH Elvira Habota uoči posjete Ursule von der Layen: Članstvo u EU strateški cilj Bosne i Hercegovine

Članstvo u Evropsku uniju (EU) jedan je od strateških ciljeva Bosne i Hercegovine, izjavila je Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije (DEI) Bosne i Hercegovine, koja je za Preporod.info govorila uoči sutrašnje posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen našoj zemlji, tokom koje će s bh. vlastima razgovarati o bilateralnoj saradnji i predstaviti plan rasta Evropske unije (EU) za zemlje regiona.

Direktorica Habota, osim o ocjeni napretka koji je Bosna i Herecgovina na evropskom putu ostvarila od dobijanja kandidatskog statusa u decembru prošle, govorila je i o izazovima koji su pred domaćim vlastima, te kratko poručila kako je za Bosni u Hercegovinu bitno okrilje EU, u kontekstu globalnih sigurnosnih izazova.

- Od dobijanja statusa kandidata krajem prošle godine vlasti i institucije u BiH bile su fokusirane na konkretne korake u realizaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Početkom novembra, prema posljednjim najavama, očekuje nas objava novog Izvještaja o Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj je posebno važan za Bosnu i Hercegovinu i njene građane, jer je to prvi izvještaj nakon što smo dobili status kandidata i izvještaj u kojem će Evropska komisija dati ocjenu u kojoj mjeri je naša zemlja napredovala u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i ostalih preporuka. Važno je da se iskoriste preostali dani do objave ovog izvještaja i da vlasti i institucije naprave još nekoliko konkretnih koraka, jer su konkretni rezultati najbolji argumenti za napredak u procesu. Što Komisiji damo više argumenata o napretku u procesu, to će ona biti u prilici da prije napravi prvi sljedeći korak u proceduri, a to je davanje preporuke za otvaranje pregovora. Nakon toga, o ovom pitanju će dalje odlučivati države članice na političkom nivou - kaže Habota. 

Preporod.info: Naša zemlja je u proteklih nekoliko mjeseci usvojila nekoliko zakona koji su na listi 14 prioriteta. Šta je do sada konkretno urađeno? 

Habota: Bilo je značajnog pomaka od dobijanja statusa kandidata, a možemo reći da je u realizaciji određenog broja ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije napravljen napredak. Napredak, među ostalim, bilježimo u vladavini prava, zaštiti osnovnih prava, upravljanju migracijama i azilom, borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma, reformi javne uprave itd.  Uz nekoliko važnih zakona usvojeno je i niz strategija, te poduzeto niz drugih važnih aktivnosti. Izdvojila bih usvajanje Strategije borbe protiv organiziranog kriminala, saradnja sa Europolom je konačno postala operativna, a formiran je i tim za pregovore s FRONTEX -om. Naravno, još je puno posla pred BiH, a među najvažnijim zadacima su usvajanje zakona o sudovima BiH, zakona o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou, te izmjena i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.  

Preporod.info: Šta nam još preostaje? Zbog čega se kasni s ispunjavanjem određenih zadataka?   

Habota: Jedan od prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije jeste izrada Programa integriranja BiH u EU koji obuhvaća program usvajanja pravne stečevine EU, a ujedno, ovo je i obaveza koju je BiH preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Izrada ovog dokumenta je počela krajem 2020. godine, nakon što je postignuta politička saglasnost. Međutim, zbog neaktivnosti u 36 radnih grupa za evropske integracije koje su zadužene za izradu ovog dokumenta, rokovi za njegovu finalizaciju su  prolongirani u nekoliko navrata. Nakon što su Vijeće ministara BiH u novom sazivu i Kolegij za evropske integracije u maju ove godine donijeli odgovarajuće zaključke i jasno poručili radnim grupama da prionu na posao, aktivnosti u svim radnim grupama su pokrenute i ubrzane, a pojedine su i završile svoj dio posla. Direkcija će Kolegiju za evropske integracije podnijeti izvještaj u decembru. Inače, Program integriranja je instrument koji će pomoći institucijama da brže i usklađeno na svim nivoima u BiH ispunjavaju obaveze u procesu pristupanja u EU, a bez ovog dokumenta teško je i zamisliti uspješno vođenje pregovora o članstvu u EU.  

Preporod.info: Kada BiH, realno, može očekivati status u EU?  

Habota:  Za odluku o primanju jedne države u članstvo EU ključna su dva preduslova. Prvi je ispunjavanje kriterija za članstvo, a drugi je jednoglasna politička volja 27 država članica EU da prime novog člana u svoju porodicu. Pitanje datuma članstva jeste važno, ali je mnogo važniji period do članstva koji treba biti iskorišten da se provedu reforme i da država prilagodi svoj pravni, politički i ekonomski sistem pravilima EU. Reforme kojim u svoj život uvodimo evropske standarde su ono što građanima donosi direktnu korist. Istovremeno, provođenjem reformi pokazujemo državama članicama EU da ćemo raditi svoj dio posla kad budemo dio porodice, a što je nužno da ona funkcionira. 

Preporod.info: Molim Vas u tom kontekstu da se osvrnete na predstojeću posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen koja dolazi 1. novembra u posjetu Bosni i Hercegovini. Šta možemo očekivati od ove posjete? 

Habota:  Činjenica da je ovo treća posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen u posljednje tri godine snažna je poruka građanima i vlastima da je EU posvećena BiH i njezinom napretku na evropskom putu.

Predsjednica von der Leyen, prema najavama, će predstaviti novi plan Komisije za razvoj Zapadnog Balkana, koji uključuje i našu državu. Riječ je o vrlo sveobuhvatnom planu, koji će staviti naglasak na brže reforme, financijsku pomoć i direktnu korist za građane od procesa integracije. Ovo je dobra prilika i za vlasti u BiH da sa svoje strane, dodatnim konkretnim koracima, pokažu čvrstu opredjeljenost ispunjavanju 14 ključnih prioriteta bez odlaganja i daljnjem napretku u procesu.   

Preporod.info: S obzirom na nova dešavanja na Bliskom istoku, koliko je važno za BiH da što prije postane članica EU, posebno ako se uzme u obzir sigurnosni aspekt? 

Habota:  Članstvo u EU je jedan od strateških ciljeva BiH i opredjeljenje građana Bosne i Hercegovine, od kojih, prema zadnjem istraživanju Direkcije o stavovima javnosti, 73 posto podržava članstvo u Evropskoj uniji.

Naši građani članstvo u EU najčešće podržavaju, jer EU porodicu vide kao garanciju trajnog mira i političke stabilnosti, te zbog koristi koje sa sobom nose slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala. Dakle, građani prepoznaju članstvo u EU kao svoj interes i to treba biti vodilja vlastima i institucijama u BiH da rade brže na ispunjavanju kriterija za članstvo u EU.  

Kao što sam već rekla, od sticanja statusa kandidata učinjen je značajan pomak na realizaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja, a što će u konačnici utjecati na to da bh. građani imaju veću pravnu sigurnost i bolje ekonomsko okruženje.

Ocjenu sigurnosne situacije bih ostavila kolegama iz nadležnih organa, a dodala bih da je i u ovom sektoru zabilježen napredak. Među ostalim, usvojena je Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma, nedavno je imenovano i Koordinacijsko tijela za praćenje provođenja ove strategije, a usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Također, EU je financijski podržala jačanje sigurnosnog sektora u BiH kroz različite projekte, a jedan od njih je i izgradnja Državnog zatvora. 

(A.N./Preporod.info)