Džemal Smajić: Umjesto evropskog, nude nam plemenski ustav

U posljednjem broju Islamskih informativnih novina Preporod objavljen je intervju s delegatom u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Džemalom Smajićem, u kojem govori o blokadi državnih institucija, političkim pritiscima, pokušajima izmjena izbornog zakonodavstva, neravnopravnosti u državnoj administraciji, kao i o ulozi bošnjačkih političkih predstavnika u aktuelnoj konstelaciji vlasti. Razgovor je vodio novinar Preporoda Mirnes Kovač.

Preporod: Poštovani gospodine Smajiću, povod ovog našeg razgovora je očigledna blokada najvišeg zakonodavnog tijela, Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Vi ste jedan od četvorice delegata u Klubu bošnjačkog naroda (SBiH). Koji su glavni uzroci ove trenutne blokade i kako ova blokada utječe na jedan sveprisutni pokušaj paraliziranja države Bosne i Hercegovine i njenih institucija?

Smajić: Prije svega, radi se o vrlo smišljenoj blokadi države od strane Dodika i Čovića, koji sinhronizuju sve poteze na državnom nivou. Ono što me boli je to što su u mnogim lošim odlukama saučesnici bili partneri iz Trojke i što su im dali tu snagu od formiranja vlasti, 2023. godine, do danas. Možete naći stavove Stranke za BiH, dok su se vodili pregovori o formiranju vlasti, kad smo upozoravali na ovakav razvoj situacije. I tada je bilo vidljivo šta će se dešavati, ali zaslijepljenost funkcijama današnjih “branitelja BiH” bila je jača od istinske borbe za državu i za one koji su je odbranili. Zbog toga je država paralizirana, jer u vlasti na državnom nivou, s jedne strane, imate Dragana Čovića i Milorada Dodika, a, s druge strane, neznalice iz Trojke koji uopšte ne razumiju njihovu igru. Srećom, trenutno se zemlja brani u Domu naroda gdje postoji svijest o ovoj zamci i mi iz Kluba Bošnjaka do sada dobro bijemo tu bitku.

Preporod: Već dugo vremena, jedna od najaktualnijih tema je Izborni zakon. U javnosti su se pojavile informacije o mogućnosti da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne ovaj zakon, kao i da izvrši i neke druge intervencije u Ustavu BiH. Na prošlim izborima Schmidt je, također, nametnuo neke tehničke izmjene zakona koje su se odnosile na integritet izbornog procesa, a, također, govori se i o različitim pritiscima iz vodećih zemalja euroatlantskog bloka. Da li će ovo pomoći Bosni i Hercegovini ili će rezultat biti još kompleksnije podjele i blokade?

Smajić: Lično bih volio da živimo u državi koja ima ustav po evropskim demokratskim principima prema kojima je svaki čovjek jednak pred zakonom i ima ista prava. Međutim, Ustav Bosne i Hercegovine je proizišao iz Dejtonskog sporazuma koji je zaustavio tešku agresiju na našu zemlju. Tada je bio bolji od pucanja i ubijanja, a danas nije dovoljan za razvoj BiH. Nadam se da visoki predstavnik neće ulaziti u takve avanture da nameće zakone koji prave dodatne podjele. To bi nas uvelo u jednu nesigurnu zonu i bila bi poslana jasna poruka da Evropa i međunarodna zajednica, u cjelini, pravi aparthejd u BiH, tj. u srcu Evrope. Izbor članova Predsjedništva BiH je čak i u Dejtonu postavljen na građanskim principima i sve članove Predsjedništva BiH i danas biraju svi građani. Diskriminacija se dešava na drugoj osnovi, jer Bošnjaci i Hrvati ne mogu biti birani iz manjeg bh. entiteta, kao ni Srbi iz Federacije BiH. Ali svi, i Bošnjaci i Srbi i Hrvati, biraju članove Predsjedništva BiH koji ne moraju biti iz njihovog naroda. Kada nekome taj odnos ne odgovara, kao Čoviću, koji godinama radi protiv interesa BiH, onda je to problem. Umjesto da nam Ustav bude bliži evropskim vrijednostima, neki ga žele još više vratiti u vrijeme plemena. To bi bilo pogrešno.

Preporod: Nakon četiri mjeseca krize, koja je od pravosudnih institucija bila kvalificirana kao pokušaj državnog udara, početak prošlog mjeseca je obilježio potpuni obrat. Naime, dok su neki ovo „rješenje“ pozdravili, desilo se jedno brutalno urušavanje institucija države u slučaju Dodik, Stevandić i Višković. Aktualna vladajuća koalicija na državnom nivou, uključujući i neke opozicione stranke, ovu je nagodbu pozdravila i predstavila kao pobjedu države, dok se u Banjoj Luci slavilo. Vi i stranka kojoj pripadate imali ste prilično žestoku reakciju. O čemu se radi? Ko je pobijedio, a ko izgubio?

Smajić: Pobjedila je Bosna i Hercegovina jer je izdržala pritisak Dodika koji je htio da je sruši. Ta Bosna i Hercegovina je puno dublja i puno šira od uskog pogleda Trojke, čiji kadrovi nezasluženo sjede u foteljama, te Bosne, čija snaga nije u njima nego u narodu, zatim njenom međunarodnom položaju, složenim odnosima u svijetu itd. Bolno je što Trojka gazi dostojanstvo tog naroda, pa ako hoćete preciznije, uglavnom Bošnjaka, i što nas ponižava iz situacije u situaciju. Do sada ni u jednoj kriznoj situaciji nisu pokazali stav, čvrstinu i dostojanstvo pred rušiteljima Bosne i Hercegovine. Dakle, mi smo kritikovali rad onih koji nisu smjeli dozvoliti da upadnemo u ovu situaciju i da nam institucije dožive poniženje. Ovdje se, očigledno, radilo o dobro isplaniranom dogovoru na visokom nivou čije ćemo konačne rezultate tek vidjeti. Jasno je svima da je Dodik kriminalac, i nama a i opoziciji iz manjeg bh. entiteta, ali on je na slobodi. Trojka je s njim u vlasti. Ako ništa, mogli su dati ostavke iz moralnih razloga!

Preporod: Nedavno ste u našoj javnosti inicirali debatu o neravnomjernoj nacionalnoj zastupljenosti u institucijama Bosne i Hercegovine. O čemu se radi i šta se uradilo, odnosno, da li se išta radi da se ta neravnopravnost ukloni?

Smajić: Na to upozoravam već dvije godine. Stvari su vrlo jednostavne. Pozicije se moraju djeliti prema procentualnoj zastupljenosti naroda i ostalih. Nikad nismo bili u goroj poziciji i jedini narod koji je ugrožen po tom pitanju na državnom nivou su Bošnjaci. Trenutna vlast ništa ne radi po tom pitanju, nego u svakoj novoj raspodjeli dodatno udovoljava zahtjevima SNSD-a i HDZ-a. To će se početi ispravljati tek onda kada na vlast dođu oni koji se neće povlačiti pred tom nepravdom, nego će se odlučno suprotstaviti ponižavanju.

Preporod: U svemu ovom, političari i stranke koje se zalažu za opstojnost Bosne i Hercegovine, kolokvijalno tzv. probosanski blok, ponašaju se prilično indolentno, uskostranački i oportunistički. Umjesto borbe za državu, očigledno je predizborna utrka u ovom bloku već počela. Čini se da su pokušaji okupljanja ovih političkih snaga do sada, uglavnom, propadali. Zašto?

Smajić: Ne bih se složio s Vašom konstatacijom da se svi ponašaju indolentno, uskostranački i oportunistički. Zapisana javna riječ i naše odricanje od funkcija, nakon izbora 2022. godine, najbolji su dokaz politike SBiH-a. Mi smo mogli biti dio koalicije, a nismo, i to znaju svi. Mi nismo razmišljali uskostranački i oportunistički. Trebali bismo se okupiti oko vrijednosti, a ne oko plijena. Šta bi trebalo biti zajedničko ako ne bezkompromisna borba za Bosnu i Hercegovinu. A šta se desilo i oko čega se okupila aktuelna vlast? Oko jednodnevne suspenzije Ustava i oko toga da pripadnike vlastitog naroda, s kojima se ne slažu, nazivaju “balijama”. Ako ovo nije gaženje dostojanstva onih koji su branili državu, onda ne znam šta je!

Preporod: Na svjetskoj sceni otvoreni su teški konflikti, a ni novi nisu isključeni. Vidjeli smo to u nedavnoj eskalaciji oko Irana. Mirovna rješenja za ratove u Ukrajini i Gazi se još ne naziru, a tenzije rastu na drugim stranama. Nedavno se, čak, spominjalo sprečavanje sukoba između Srbije i Kosova u posljednji čas. U svoj ovoj nesigurnosti, nas u Bosni i Hercegovini brinu i ta unutrašnja trvenja i prijetnje. Kakav treba biti odgovor iz Bosne i Hercegovine, s obzirom na sve naše političke, ekonomske, geografske i historijske specifičnosti?

Smajić: Tačno je to da u svijetu rastu tenzije, posebno na kritičnim tačkama, ali mi nemamo taj kapacitet niti se od nas očekuje da se zvanično bavimo tim sukobima. Mi se trebamo koncentrisati na BiH, a pratiti dešavanja u svijetu. Što se tiče Bosne i Hercegovine u ovoj konstelaciji međunarodnih odnosa, mi se trebamo držati naše zvanične politike, tj. članstva u NATO-u i Evropskoj uniji. Granice i jednog i drugog su oko tzv. Zapadnog Balkana i mi smo potpuno okruženi time. I Evropska unija i NATO, u čijem članstvu bismo trebali završiti u budućnosti, nama nude optimum za ono što nam treba: vladavinu prava, poznata pravila igre, sigurnost, protok roba, usluga i kapitala. Jednom riječju, podizanje standarda građanima Bosne i Hercegovine.

Preporod: Protekli mjesec smo obilježili Srebrenicu i Prijedor. Iza nas su komemoracije, ali, s obzirom na odnos našeg okruženja, posebno izraženo negiranje genocida, kako održati zdrav odnos prema memorijalizaciji? Kako izbjeći paralizu autoviktimizacije te ne izgubiti osjećaj i potrebu za zaštitom i sprečavanjem mogućih novih nasrtaja, zločina i genocida?

Smajić: U teoriji, odgovori su vrlo jednostavni. Onaj narod koji bi zaboravio stradanje poput genocida, vjerovatno, bi nestao. Zbog toga je suštinski važno da se na to podsjećamo kako bi to permanentno postalo dio našeg kolektivnog sjećanja. S druge strane, potrebno je da idemo naprijed pa se postavlja pitanje kako povezati svjesnost, izbjeći autoviktimizaciju, a napredovati ekonomski, tehnološki i na svaki drugi način. Upravo to neka nam bude inspiracija da budemo toliko snažni i jedinstveni da nikome više nikada ne padne na pamet da pokrene takvu avanturu protiv nas. To je moj odgovor. To je ono što me motiviše i inspiriše u mojoj borbi u Domu naroda, baš kao što me je inspirisalo kada sam kao maloljetni borac, zajedno sa svoja tri brata, učestvovao u odbrani Bosne i Hercegovine tokom agresije. To je bilo tako i ne može se vratiti, ali mi daje snagu za moju političku borbu i za jačanje Bosne i Hercegovine po mjeri svakog njenog čovjeka.

(IIN Preporod)