Pravda, obrazovanje i sloboda

Piše: Suad Mahmutović

Postoje principi na kojima se temelje uspjesi svake civilizacije. To su pravda, obrazovanje i sloboda. Dok su se muslimani držali ovih principa, vodili su svijet. Danas, iako mnogobrojni, nisu u toj poziciji.

Muslimanske zemlje su razjedinjene, a neke, poput Libije, ponovo funkcioniraju na plemenskim osnovama. Poznata je ona latinska Divide et impera - zavadi pa vladaj. Bolji i tačniji prijevod bi bio - podijeli pa vladaj! Upravo to se dešava Ummetu Muhammeda, a.s. i ovog rebiulevvela 1445. hidžretske godine, više od 14 vijekova nakon njegovog rođenja.

Pravda

Nije moguće govoriti o pravdi, a ne spomenuti primjer velikog hazreti Omera. Do te mjere je išao da bi palio državnu svijeću kada bi obavljao državne, a vlastitu za privatne poslove. Govorio je: "Pazite na puteve po kojima koze hodaju", jer se i za njih smatrao odgovornim. Obilazio bi siromašne i raspitivao se za njihovo stanje. Zabilježeni su slučajevi da im je lično donosio i spremao hranu. Brinuo je o državi  i državnoj imovini - Bejtul-mal. Vlastite gotovo nije ni imao. Nije težio za ovosvjetskim bogatstvima niti ga je dunjaluk zanimao. Takvi su bili i njegovi namjesnici koje je postavljao.

Se’id ibn Amir, r.a., je bio jedan od najpobožnijih ashaba. Nevoljko je prihvatio ulogu namjesnika pokrajine Hims. Za vrijeme vladavine nije uopće uzimao plaću, niti bilo kakvu naknadu, nego je sve dijelio za opće dobro stanovnika. Kada je Omer, r.a., stigao u Hims, naredio je da mu donesu spisak siromašnih u toj pokrajini i primijeti  da se na istom nalazi ime emira Se’ida. Šta je sa njegovom plaćom i ostalim primanjima, upita Omer!? "O vladaru pravovjernih, on ništa ne zadržava za sebe", odgovoriše.

Halifa je zaplakao i naredio da mu pošalju hiljadu dinara. Kada je Se’id za to saznao, zadrhtao je. Supruga ga upita: "Da li je halifu pogodilo kakvo zlo", a on je samo ponavljao: "Inna lillahi ve inna ilejhi radži’un - svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo". Te riječi su dio ajeta koje izgovara onaj koga pogodi kakva nesreća. Na kraju ipak prozbori: "To je ovosvjetsko iskušenje." Zatim je sav novac kojeg je dobio od halife poslao borcima na Allahovom putu.

Hurmuz, jedan od poznatih perzijskih vojskovođa, je bio zarobljen i doveden halifi Omeru ibnul-Hattabu, r.a., koji tada nije bio u svojoj kući. Čuvar koji je doveo Hurmuza tražio je halifu Omera i zatekao ga kako spava ispod palme glave položene na savijeni ogrtač. Kada ga je Hurmuz ugledao rekao je: "Ovo je plemenita vlast, uspostavio si pravdu pa sad mirno spavaš. Služio sam četverici perzijskih careva koji su imali krune na glavama, ali niko na mene nije ostavio utisak kao ovaj čovjek sa ogrtačem."

Primjerima pravde h. Omera ispisane su stranice slavne islamske prošlosti. Uostalom, na obavezu pravde i pravednog postupka podsjećaju nas hatibi svakog petka, nakon džume-namaza.                                       

Obrazovanje

Dok su muslimani doživljavali učenje kao ibadet, dominirali su u svim naučnim oblastima skoro osam stoljeća.

U Kordobi (Španija) u 10. stoljeću je bilo 70 biblioteka. Svaka od njih je brojala više od 100.000 knjiga. Na dvorovima muslimanskih vladara su se nalazili prevodioci iz čitavog svijeta, a svako prevedeno djelo je plaćano u zlatu koliko je težilo. Plata prevodioca je bila 500 zlatnika. Zahvaljujući arapskim prijevodima neka djela su sačuvana čiji su originali izgubljeni poput Galenovih rasprava i dr.

Obrazovanje i hrana su bili besplatni za svakoga.

Međutim, nemamo nikakve praktične koristi od stalnog pozivanja na slavnu muslimansku prošlost. U konačnici, nećemo biti pitani za ono što su oni radili, nego šta mi činimo da bude bolje stanje u našem gradu, kantonu, državi?

Nažalost, u značajnom broju muslimanskih zemalja je veliki broj nepismenih. U Bosni i Hercegovini taj procenat, prema zadnjem popisu, je 2,81 %. Neko će reći da to nije puno. Kako nije puno? To je oko 75.000 stanovnika naše zemlje. Puno je i hiljadu nepismenih.

Sloboda

Sloboda je doslovno najveća vrijednost. Nema slobode bez žrtve. Kada su Bošnjaci pokazali spremnost na žrtvu - dobili smo državu.

Posebno je važna intelektualna sloboda. U Bosni je hvala Bogu ima. Kod drugih mnogo manje ili nikako. Intelektualna sloboda je preduvjet napretka. Pitali su jednom Rasela (Bertrand Russell) otkud mu tolika intelektualna sloboda, a on im je odgovorio: "Vjerovatno zato što sam materijalno neovisan".

Materijalna neovisnost je preduvjet intelektualne slobode. Zbog toga misleći ljudi trebaju biti materijalno neovisni kako bi slobodno govorili, pisali i radili. Takvi pojedinci ne duguju nikome ništa.

(Preporod.info)