Vanjskotrgovinska razmjena BiH porasla za 1,6 milijardi KM: Izvoz raste brže od uvoza, deficit i dalje visok
Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u periodu januar – septembar 2025. godine porasla je za 1,6 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine, što predstavlja rast od 5,60 posto, pokazuju podaci predstavljeni na Vanjskotrgovinskoj komori BiH, prenosi Agencija Anadolija.
Izvoz je u prvih devet mjeseci zabilježio rast od 5,60 posto, odnosno porast od 686 miliona KM, dok je uvoz povećan za 4,11 posto, odnosno 892 miliona KM. Vanjskotrgovinski deficit iznosi 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 57,3 posto.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić istaknuo je da više od dvije trećine ukupnog izvoza ide na tržište Evropske unije, što potvrđuje rastuću integraciju BiH u evropske ekonomske tokove. Upozorio je, međutim, da uprkos rastu izvoza struktura domaće ekonomije i dalje ostaje opterećena dugotrajnim izazovima – dominacijom proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljnom diverzifikacijom tržišta i potrebom za ubrzanom modernizacijom proizvodnje.
Vrijednost izvoza u periodu januar – septembar iznosila je 12,94 milijarde KM, dok je uvoz dostigao 22,60 milijardi KM, uz snažan rast uvoza robe široke potrošnje. Stručna saradnica VTK/STK BiH Belma Alihodžić naglasila je da uprkos pozitivnim pomacima u trgovinskim tokovima, uvoz i dalje značajno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, posebno izražen prema CEFTA-i, EU-u i udaljenijim tržištima poput Kine.
Dodala je da rast izvoza prema Hrvatskoj i pojedinim tržištima EU-a ukazuje na jačanje konkurentnosti određenih sektora, dok pad izvoza u Njemačku i Austriju potvrđuje osjetljivost domaće privrede na usporavanje potražnje u eurozoni. Ukazala je da je za snažniji iskorak potrebno smanjiti zavisnost od uvoza i strateški širiti izvoz prema tržištima izvan EU-a – SAD, Bliski istok i Tursku.
Najveći udio u ukupnoj razmjeni ima metalska industrija, dok drvna industrija i dalje bilježi suficit. U izvozu metalski sektor učestvuje sa skoro 44 posto, a drvni sa 21 posto. U uvozu, osim ove dvije grane, značajan udio čine agro i prehrambeni sektor (18 posto). Stručna saradnica Amila Močević istaknula je da energetika, elektroindustrija i automobilski sektor postaju ključni pokretači izvoza, dok je snažan rast uvoza električne energije obilježio ovogodišnje trgovinske tokove. Smanjen uvoz naftnih derivata donekle je ublažio rast deficita.
Bosna i Hercegovina je od početka godine uvezla više od 1,6 milijardi KM nafte i naftnih ulja, što predstavlja pad od 10 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Prema procjenama, trendovi robne razmjene u 2025. godini ukazuju na dalje jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvozne konkurentnosti, pod uvjetom nastavka modernizacije i diversifikacije domaće ekonomije.
(Preporod.info)
