Kada i kako nestaje ljubav prema zajednici

Profesor dr. Zuhdija Hasanović je bio dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu od 2015. do 2023. godine. U razgovoru s njim osvrnuli smo se na važnost ove institucije za Islamsku zajednicu u BiH i naše društvo, te odgovornost u vjersko-prosvjetnoj misiji koju imaju imami, profesori i drugi uposlenici Islamske zajednice.

Intervju "Kada i kako nestaje ljubav prema zajednici" objavljen je u štampanom izdanju IIN Preporod od 1. Juna 2023. godine. Razgovor je vodio  Elvedin Subašić.

PREPOROD: Može izgledati nezahvalno ukratko objasniti, ali možemo pokušati istaknuti koji je najveći doprinos Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, kao najstarije visokoškolske institucije Islamske zajednice u BiH, našem društvu?

HASANOVIĆ: Želim na početku ovog našeg razgovora, prije svega, zahvaliti Allahu, dž.š., i donijeti salavat na Božijeg Poslanika, s.a.v.s., a onda zahvaliti Vama, gosp. Subašiću, cijenjenoj urednici Senadi Tahirović i ostalim kolegama i kolegicama, koji odgovorno i istrajno nastojite da informativne novine Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koje nikada nisu bile samo informativne, donose istinski preporod muslimana, Bošnjaka i svih ostalih koji se koriste bosanskim jezikom, a žive unutar ili izvan Bosne i Hercegovine i što ste mi pružili priliku da govorim o Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Da bismo mogli dati relevantan odgovor na ovo pitanje prije svega trebamo istaći da pod Fakultetom islamskih nauka u ovom kontekstu podrazumijevamo svo nastavno osoblje, alumnije i studente Fakulteta, muškarce i žene, od njegovog osnivanja 1977. godine pa do danas i možemo, sasvim objektivno, reći da je doprinos Fakulteta islamskih nauka prepoznatljiv i značajan i ogleda se, prvenstveno, u savremenoj interpretaciji islamske misli koja, između ostalog, ima za cilj očuvanje i zaštitu te jačanje i promoviranje našeg identiteta. Da ovo nije subjektivna procjena svjedoče riječi jednog od najboljih poznavalaca izučavanja islama u Evropi prof. dr. Stefana Schreinera koji u tekstu pod naslovom: “Seat of Knowledge and Mediator between the Cultures” kaže da je “Fakultet islamskih nauka u Sarajevu danas jedna od najznačajnijih institucija visokog islamskog obrazovanja u Evropi”. Zajedno s drugim naučnim, obrazovnim i kulturnim ustanovama Islamske zajednice, ali i društva u cjelini Fakultet islamskih nauka nastoji prepoznati brojne negativne trendove: materijalističke, nihilističke, hedonističke, konzumerističke, širenje «kulture nasilja» i dr., koji su prisutni kako u svijetu, tako i u bosanskohercegovačkom društvu i dati na njih vjerodostojan, aktualan i djelotvoran muslimanski odgovor, ali istovremeno kroz djelovanje imama pomoći našim muslimanima i muslimankama da lakše podnose teškoće života, a kroz djelovanje vjeroučitelja, vjeroučiteljica i muderrisa naučiti našu djecu istinskim vrijednostima koje daju smisao životu.

Nastavni, naučni i infrastrukturni projekti

PREPOROD: Koji su ključni statusni, nastavno-edukativni, naučno-istraživački i infrastrukturni projekti koje je Fakultet u prethodnom periodu realizirao tokom Vašeg mandata na poziciji dekana?

HASANOVIĆ: Budući da je Islamski teološki fakultet utemeljen u vrijeme dominacije komunističkog, odnosno ateističkog svjetonazora, nije se moglo očekivati da bude dio državne akademske zajednice, međutim, nastupanjem demokratskih promjena u našoj zemlji javljaju se prve ideje da se Fakultet uključi u Univerzitet u Sarajevu. Ipak, tek 2004. godine Fakultet postaje pridruženi, a 2013. punopravni član Univerziteta u Sarajevu, da bi 27. oktobra 2016. godine bio potpisan Ugovor o položaju i djelovanju Fakulteta islamskih nauka u sastavu Univerziteta u Sarajevu, čime se potvrđuju sva prava i obaveze Fakulteta, kao i svake druge organizacione jedinice Univerziteta u Sarajevu, s tim da se naglašava posebnost Fakulteta, jer osnivačka i upravljačka prava zadržava Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, što će posebno biti važno kod vjerskih predmeta na čije usvajanje nastavnih planova i programa saglasnost daje Vijeće muftija. U konačnici, kada je završena integracija Univerziteta u Sarajevu, jedino su pravni subjektivitet zadržali Fakultet islamskih nauka i Katolički bogoslovni fakultet, kao teološki fakulteti.

Uz četiri tada postojeća, reaktivirali smo studijski program za imame, hatibe i muallime na prvom ciklusu studija i pokrenuli tri nova studijska programa: master za imame, budući da se obrazovna struktura džemata u Bosni i Hercegovini značajno izmijenila, master “Islam u Evropi” (na engleskom jeziku) kako bismo pomogli muslimanima da se bolje integriraju u evropska društva na način da sačuvaju svoje duhovne i moralne vrijednosti i da ih na najprimjereniji način ispoljavaju u svome životu, a istovremeno da poštuju kulturu i pravne sisteme zemalja u kojima žive i jedinstveni program “Međureligijski studiji i izgradnja mira” kao izraz naše društvene odgovornosti i doprinos izgradnji trajnog mira na ovim prostorima, jer su religijski simboli, načela i osjećanja na ovim prostorima na najgrublji način zloupotrijebljena tako da su i najveći zločini činjeni “u ime Boga”. Cilj ovog programa jeste ukazati na činjenicu da se istinska ljubav prema Bogu ogleda u poštovanju i ljubavi prema Njegovom najodlikovanijem stvorenju – čovjeku! Nastavili smo s realiziranjem posebnog programa “Diploma u islamskim naukama”, sada pod nazivom “Uvod u izučavanje islama”. Nismo prekidali njegovo održavanje ni i u vrijeme pandemije COVID-19, kada smo mu kroz online formu dali sasvim novu dimenziju.

Pokrenuti su važni međunarodni naučno-istraživački projekti: RESILIENCE u okviru EU programa za istraživanje i razvoj H2020, MIDA čiji je nosilac projekta Konzorcij evropskih univerziteta i Džemal Barzindži projekt koji vode Centar za islam u savremenom svijetu pri Shenandoah Univerzitetu, Virginia, SAD, u saradnji sa Bridgewater koledžom iz SAD-a, Internacionalnim islamskim univerzitetom u Maleziji i našim fakultetom. Organizirali smo izuzetno značajne konferencije (“Hasan Kafi Pruščak”, 2015.; “Visoko islamsko obrazovanje u Evropi”, 2016. i 2017.; “Religijska istraživanja i globalni mir”, 2016., “Islam, tijelo i sopstvo”, 2017.; “Srednji put u religiji, kulturi i politici: misao ravnoteže i umjerenosti u djelu Alije Izetbegovića”, 2017.; “Islam u Evropi: izazovi pluralizma”, 2017.; “Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini, 2017.; “Rad, bogatstvo i nejednakost” u okviru projekta “Building bridges”, 2018.; “Nada i očaj: istraživanje povezanosti teorije i prakse”, 2019.; “Ebu Mensur el-Maturidi”, 2019.; “Putnici u osmanskim zemljama: Balkan, Anadolija i šire”, 2022.; “Kako do pomirenja: komparativna perspektiva”, 2022. i “Trideset godina Islamske vjeronauke...”, 2022. godine). Urađena je reprezentativna monografija Fakulteta i izuzetno važan projekt o doprinosu običnog čovjeka uspostavljanju i djelovanju Fakulteta pod nazivom: “Uloga vakufa u razvoju Fakulteta islamskih nauka”. Kontinuirano se organiziraju mjesečne tribine i realizira se govor o novim knjigama nastavnika i saradnika Fakulteta...

Studenti i nastavnici kroz Erasmus+ i druge projekte posjećuju srodne naučno-obrazovne ustanove u više evropskih zemalja.

S ponosom možemo istaći da je uz veliku finansijsku pomoć Generalne direkcije vakufa Vlade Republike Turske i njezinog tadašnjeg direktora dr. Adnana Ertema i stručnu pomoć Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na čelu s agilnim dr. hfz. Senaidom Zaimovićem završena izgradnja Studentskog doma i dat je na korištenje Rijasetu IZ u BiH, odnosno Studentskom centru te da je na najljepši način revitaliziran vakuf porodice Halačević i izgrađen, uz pomoć vakifa: zaposlenika Fakulteta, različitih organa i struktura Islamske zajednice i naših prijatelja, Centar za Kur’an i sunnet koji čini ponosnim ne samo svakog muslimana i muslimanku koji je uložio sebe u njegovu izgradnju i djelovanje nego i svaku osobu koja bude u prilici da ga posjeti.

Također, smatram vrlo važnim za istaći definiranje jasnih procedura za sve aktivnosti na Fakultetu, uspostavljanje kontinuiranog ocjenjivanja nastavnog i nenastavnog osoblja, nadziranje i usmjeravanje njihovog rada i stimuliranje najboljih. Uvijek smo nastojali, što se vidi i kroz pokretanje novih studijskih programa, iniciranje naučno-istraživačkih projekata i organiziranje naučnih skupova pravovremeno prepoznati izazove na koje nailazi bosanskohercegovačko društvo, kao i savremeni musliman općenito i dati primjeren odgovor na njih. Za bibliotečke, prostorne i tehničke kapacitete Fakulteta skoro možemo reći da su na zavidnoj razini, ali je primjetan problem nedovoljnog broja kadrova, posebno nastavnog osoblja.

PREPOROD: Ima li potrebe za reformom studija prema kojoj bi se već od treće godine studenti specijalizirali u određenoj naučnoj oblasti?

HASANOVIĆ: Kod donošenja nastavnih planova i programa obavezno se navode ishodi učenja kako pojedinačnih predmeta, tako i cjelovitog studijskog programa tako da itekako vodimo računa o profilu i kompetencijama svršenika Fakulteta. O tome svjedoči organiziranje međunarodne konferencije o islamskoj vjeronauci na kojoj se razgovaralo i o izazovima na koje nailaze vjeroučitelji i vjeroučiteljice u svome radu i neophodnim kompetencijama za uspješan rad, zatim završeni projekt kolege prof. dr. hfz. Aida Smajića pod naslovom: “Radni stres kod bosanskohercegovačkih imama: stanje, uzroci i suočavanje” i posebno značajan projekt kojeg su pokrenuli Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ-a u Bosni i Hercegovini s našim fakultetom pod nazivom: “Studija o kompetencijama kadrova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini: od stečenih ka potrebnim kompetencijama”.

Prema našim saznanjima najoptimalnije rješenje za islamske nauke jeste upravo ovo što sada imamo na Fakultetu, a to je jedan akademski studijski program koji će dati temeljna znanja za kontekstualno i savremeno promišljanje islama i drugi strukovni studij, koji nudi osnovna znanja i iskustva za organiziranje kvalitetnog vjerskog života u različitim vrstama džemata u domovini i inozemstvu, a onda da se studenti s obzirom na, s jedne strane, svoje afinititete i, s druge strane, potrebe IZ-a specijaliziraju za uže naučne grane na drugom ciklusu studija.

Biti profesor u Islamskoj zajednici

PREPOROD: Koliko danas profesori imaju vremena za naučni rad s obzirom na administrativne obaveze, broj nastavnog osoblja na svakoj katedri, kao i zahtjeve Rijaseta i drugih organizacionih jedinica IZ za angažman profesora i učešće u različitim aktivnostima?

HASANOVIĆ: Hvala Vam na ovom pitanju! Nekoliko naših nastavnika je preopterećeno obavezama u nastavi, nedostaju nam asistenti, pa su osim demonstratora nekada i nastavnici zaduženi za održavanje vježbi. Povrh toga, nekoliko naših nastavnika je određeno da kontinuirano prati održavanje nastave u medresama, učestvuju u Komisiji za polaganje hifza i brojnim drugim aktivnostima koje organiziraju uprave i odjeli Rijaseta IZ, četverica naših nastavnika su hatibi, vrlo često u domovini i izvan nje naši nastavnici i saradnici učestvuju u radu konferencija o različitim temama, drže hutbe, vazove, tribine, promocije različitih djela i sudjeluju u drugim brojnim aktivnostima. Posebno je izražen angažman naših nastavnika i saradnika u elektronskim medijima, naročito za vrijeme ramazana i rebiul-evvela. Istovremeno, naši nastavnici su mentori kandidatima na drugom i trećem ciklusu studija, muhaffizi, i, povrh svega toga, oni pišu originalne i stručne radove, prevode djela s više svjetskih jezika i objavljuju knjige, koje publiciraju ne samo domaći, nego i strani renomirani izdavači. Drago nam je da su prof. dr. Nedžad Grabus i prof. dr. Nedim Begović u 2022. godini dobili nagrade Senata Univerziteta u Sarajevu za naučni rad. Na listi od ukupno 172 nagrađenih za naučni rad, prof. Grabus je zauzeo drugo, a prof. Begović peto mjesto. Prof. Begoviću je ovo drugo uzastopno priznanje Senata Univerziteta za ostvarene rezultate u naučnom radu.

PREPOROD: Tokom pandemije Fakultet se efikasno prilagodio novim oblicima rada kao što je online nastava. No, pored prednosti tehnologije danas se često govori o opasnostima po obrazovanje i samu nauku u procesu olakšavanja sticanja znanja. Koje dileme se stavljaju pred nas kada je riječ o ovoj temi?

HASANOVIĆ: Zahvaljujući digitalnoj platformi koja je u primjeni bila i prije nastupanja pandemije veoma brzo i kvalitetno smo prešli na online način održavanja nastave. Ovakav način odvijanja nastavnog procesa omogućio je da se prezentiraju nastavne jedinice koje su bile predviđene i posebno je dobro došao vanrednim studentima koji su, naprimjer, iz Bosanske Krajine, Hercegovine, kao i Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država, bez napuštanja svojih domova, džemata, redovnih obaveza i izdvajanja finansijskih sredstava, mogli pratiti nastavu. S druge strane, tek tada smo osjetili mnoge blagodati održavanja nastave u učionici kroz neposredan odnos sa studentima, kojih ranije uopće nismo bili svjesni ili barem ne u toj mjeri. Zbog opravdanih ili neopravdanih razloga studenti su u online načinu mogli prekinuti praćenje nastave, a da mi to nismo mogli kontrolirati, ni onemogućiti. Teže je bilo uspostaviti potpuni kontakt sa studentima u smislu da ne prenosimo samo informacije i znanja, nego i emocije, što je posebno važno kada se govori o islamskom vjerovanju, načelima i uzornom djelovanju. Vrlo često smo bili primorani na puko prenošenje informacija koje nemaju snagu da pokrenu i motiviraju naše studente, jer nisu bili fokusirani na praćenje nastave, nego su usto vršili i mnoge druge obaveze.

Često ne biramo sredstva da bismo došli do cilja

PREPOROD: Prisustvujete hutbama i držite predavanja i izvan katedri. Kako bi teolog ili alim trebao danas govoriti, i o čemu u prvom redu, narodu i nosiocima vlasti kada je riječ o temama koje se tiču države i politike?

HASANOVIĆ: Drago mi je da ste prvo pitali o načinu, a zatim i o temama o kojima bismo trebali govoriti. Jedan od najtežih problema savremenog čovjeka, koji vrlo teško uspijeva riješiti, jeste otuđenost, osjećaj da bez obzira u kako intimnom i bliskom društvu se našli, tu ne pripadamo. Duboko nas prožima osjećaj usamljenosti i nerazumijevanja čak i kada smo okruženi velikim brojem ljudi oko sebe. Zbog toga je neophodna topla, iskrena riječ razumijevanja, saosjećanja, utjehe i motivacije.

S druge strane, očito je da smo svi, pa čak i mi koji se smatramo vjernicima, opčinjeni materijom, materijalnim vrijednostima i formom, a zaboravili smo duhovne, moralne vrijednosti i suštinu. Zbog toga stalno kod sebe, ali i onih s kojima komuniciramo, a posebno kod onih koji imaju bilo koju vrstu vlasti i utjecaja, trebamo razvijati svijest o Bogu i našoj odgovornosti prema životu i svijetu u kojem živimo. Ne smijemo zaboraviti da bi nam temeljna vrijednost u životu trebala biti pravda i pravednost.

Danas, vrlo često ne biramo sredstva da bismo došli do cilja, uporno ponavljajući da je Bog Milostiv i da će nam oprostiti naša moralna posrnuća i slabosti! Spremni smo počiniti najrazličitije grijehe i doživjeti najgora poniženja samo da bismo ostvarili mizernu materijalnu korist. Često smo spremni prodati i izdati svoju tradiciju, promijeniti stav, dovesti u pitanje svoju čast i čovječnost, da bismo ostvarili društveni status, finansijski profit ili prestiž. Ističemo da smo muslimani, a konstantno zaobilazimo procedure, red i sistem, zaboravljajući da nas takvo koruptivno djelovanje polahko, ali sigurno urušava i uništava. Korupcijom uvodimo negativnu selekciju, u smislu da ne biramo najkvalitetnije, čime stimuliramo loše, nekvalitetno i nesposobne, što vodi do zaustavljanja razvoja i slabljenja države. Korupcija je osnovni uzrok propasti civilizacija i država. Kada većina građana shvati da žive u zajednici gdje neko može raditi što želi, a drugi moraju poštovati pravila, nestaje ljubav prema takvoj zajednici i spremnost za žrtvovanje te zajednica polahko, ali sigurno propada, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Onaj ko daje i onaj ko prima mito će u vatru!”

Poslanik, s.a.v.s., nas nije učio samo kako ispravno klanjati, nego i kako graditi društvo jednakih šansi

PREPOROD: Da li bismo trebali češće govoriti o muslimanu kao građaninu? Često se na predavanjima sluša o tome kakvi su bili ashabi, ali znamo li njihovo ponašanje primijeniti na naše okolnosti u našoj građanskoj svakodnevici?

HASANOVIĆ: Naravno da trebamo govoriti o svim aspektima života i Božijem Poslaniku, s.a.v.s., kao o našem uzoru u svemu! Poslanik, s.a.v.s., nas nije učio samo kako ispravno klanjati, postiti, pravilno podijeliti zekat ili obaviti hadž, nego istovremeno kako moralno poslovati, razvijati ljudske potencijale i na najbolji način ih uvezivati i organizirati, kako graditi društvo jednakih šansi, u kojem će svaki građanin moći ostvariti svoja prava i kako aktivno voljeti domovinu u smislu da smo se spremni žrtvovati kako bismo je sačuvali za naredne generacije.

Zavisno od toga koliko uspijemo proniknuti u suštinu poslanja Božijeg Poslanika, s.a.v.s., i ostvarimo uvid u širinu i dubinu društvene transformacije koju je uspio provesti za svega dvadeset i tri godine možemo govoriti o kvalitetu života koji živimo i kreiranju ambijenta za življenje u našoj domovini koji će biti privlačan ne samo za one koji ovdje žive, nego i za one koji su otišli!

Dopustite mi na kraju da zahvalim na odličnoj saradnji svim zaposlenicima Fakulteta, nastavnom i nenastavnom osoblju, naročito najbližim saradnicima prodekanima i sekretaru Fakulteta, studentima i alumnijima te posebno imamima i vjeroučiteljicama u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, koji svojim angažmanom postižu zavidne rezultate i daju prepoznatljiv doprinos ugledu koji Fakultet ima ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u inozemstvu. Posebno zahvaljujem cijenjenom reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću i članovima Rijaseta te uvaženom rektoru prof. dr. Rifatu Škrijelju i njegovim saradnicima.

Iskreno se nadam da će Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu s Božijom pomoći i kadrovskom i materijalnom podrškom plemenitih ljudi, pojedinaca i institucija, pod rukovodstvom dekana prof. dr. Mustafe Hasanija sigurnim koracima nastaviti koračati u svoje novo, ljepše i bolje sutra.

(Preporod/Preporod.info)