Dizdar: Transparentnost u naučno-istraživačkom radu pokazuje se kao neophodna

Kako je kazala prof. dr. Senada Dizdar sa Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke Filozofskog fakulteta UNSA, cilj skupa je promoviranje novina koje na ovim prostorima još uvijek nisu zaživjele, a radi se o otvorenoj nauci i otvorenom pristupu informacijama.

- Transparentnost u naučno-istraživačkom radu pokazuje se kao neophodna. BiH je potpisnica brojnih agendi i deklaracija iz ove oblasti, koja smo prihvatili da budemo dio otvorene nauke i slobodnih informacija, te da naučni rad bude javno dostupan. Poruka je da su znanje i nauka javno dobro i potrebno ih je dijeliti - izjavila je Dizdar.

Ističe da je zakonska regulativa problem za implementaciju ovih ideja, jer kao opoziciju ovih ideja nameću se autorska prava i intelektualno vlasništvo.

- Zbog toga ćemo danas ragovarati o svim problemima s kojima se susreće otvorena nauka. Ključnu ulogu u svemu tome imaju biblioteke i bibliotekari, zajedno sa naučnom zajednicom, jer neko mora upravljati velikom količinom dokumenata koja odjednom postaju javno dostupna - dodala je Dizdar.

Predsjednica Odbora za bibliotečko-informacioni sistem UNSA prof. dr. Lejla Hajdarpašić napominje da je otvorena nauka više od prostog pristupa naučnim publikacijama, jer ona podrazumijeva i otvorene obrazovne sadržaje, metodologije, alate, kodove, istraživačke podatke i druge dokumente.

- To je svojevrsna naučna kultura koja je u znaku otvorenosti, transparentnosti, te dijeljenja i ponovne upotrebe znanja.  Smatrali smo da bi ovakva tema reflektirala postojeće trendove i htjeli smo da vidimo kako bibliotekari kao ključni akteri otvorene nauke možemo dati svoj doprinos naučnoj komunikaciji na visokoškolskim institucijama i kako da se politika otvorene nauke u praksi implementira - objasnila je Hajdarpašić.

Istakla je da bibliotekari nikada nisu bili potrebniji akademskoj zajednici, te da ih njihove vještine čine ključnim pokretačima i akterima u otvorenoj nauci.

(Preporod.info)