Pramenković: Nedopustivo je vrijeđanje institucije reisul-uleme
Nedopustivo je vrijeđanje i svaki pokušaj degradiranja vjerskog autoriteta, kakva je sama institucija reisul-uleme, ali i Husein-ef. Kavazovića kao ličnosti i pojave - poručila je dr. Misala Pramenković, predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Sandžaka.
Pramenković je, gostujući u emisiji "Press pretres" BIR televizije, između ostalog, govorila o napadima na reisul-ulemu i napadima na Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.
- Reisul-ulema je apsolutno svojim radom, zalaganjem, pokazao da je za mir i jedinstvo, prvenstveno Bošnjaka, ali i svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Bošnjačka elita bi morala biti mnogo glasnija, i u pogledu ovog slučaja, i u svakom sličnom slučaju - ocijenila je Pramenković.
Dr. Pramenković je tokom razgovora ukazala na značaj političkog jedinstva Bošnjaka u Srbiji, ali i Bosni i Hercegovini.
Poručila je da je jedinstvo Bošnjaka u pogledu vitalnih nacionalnih interesa nužno, ali da je politički pluralitet normalno, pa čak i poželjno stanje.
- Ono što nama Bošnjacima, i u Bosni i Hercegovini i u Sandžaku, nedostaje jeste svojevrsna politička emancipacija ili zrelost, da i u situacijama kada jedni druge kritikujemo da to bude argumentirano, a ne vođeno različitim emocijama, što rezultira dubljim razdorima i podjelom. Neophodno je da Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, ali i Sandžaku, na nivou nacionalnog korpusa definiraju šta su nacionalni vitalni interesi, a onda se svim snagama treba zalagati za njihovo ostvarenje. Tu ne možemo računati samo na uključenost političkih elita, tu se mora uključiti šira akademska zajednica, različiti privredni faktori, svi ugledni članovi društva - smatra Pramenković.
Navela je da u Sandžaku s punom pažnjom prate sve intenzivnije prijetnje i napade secesionističkih struja u Bosni i Hercegovini.
- Nama je potpuno jasno da od stabilnosti građanske Bosne i Hercegovine, kako je ona svojim duhom i bitisala i trebala da nastavi u tim okvirima, zavisi i naš status i položaj u Republici Srbiji. Dobri odnosi se prevashodno moraju očitovati kroz poštovanje teritorijalnog suvereniteta obje zemlje, to se mora na terenu pokazati. Ono što je još strašnije od samih izjava, jeste što se bilo kakva reakcija pokušava osporiti, predstaviti kao potencijalna opasnost - ocijenila je ona.
Govoreći o položaju Bošnjaka u Republici Srbiji, naglasila je da se radi o jako kompleksnom i složenom pitanje, koje se može posmatrati iz više uglova.
- Jedan aspekt položaja Bošnjaka u Republici Srbiji odnosi se na ekonomski status i generalno ekonomsko stanje koje trenutno imamo u Sandžaku i tom dijelu Srbije, za koje ne možemo, nažalost, reći da je na zadovoljavajućem nivou. Brojni su problemi koji tište Bošnjake u Republici Srbiji, u Sandžaku konkretno, ali i ostale građane Sandžaka u pogledu velikog procenta nezaposlenosti, nedostatka investicija, loše putne infrastrukture i slično. To stanje imamo decenijama. Možemo reći da je ovaj dio zemlje svojevrsno slijepo crijevo zemlje u pogledu razvoja - kazala je ona.
Dodala je da, s druge strane posmatrano, zakonodavni okvir koji garantira manjinska prava u Republici Srbiji ima dosta dobru osnovu.
- Problem nastaje u primjeni tih pravnih okvira ili zakonodavnih normi. Dolazi do drastičnih odstupanja u samoj praksi, na terenu, u odnosu na ono što zakon predviđa. Neproporcionalna je zastupljenost Bošnjaka u državnim institucijama, kao što su policija, sudstvo, tužilaštvo. To su institucije, gdje na neki način, mjerite i svoje povjerenje u državu u kojoj živite. Ukoliko nema adekvatan broj Bošnjaka, a činjenica je da ih nema, onda svakako s tog aspekta možemo reći da postoji neki vid diskriminacije. Generalno ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava Bošnjaka u mnogome zavisi i od participacije samih Bošnjaka i u političkoj sferi, ali i na drugim važnim pozicijama odakle bi mogli doprinijeti boljitku naroda i tom dijelu zemlje. Sveukupno možemo kazati da je položaj Bošnjaka u Republici Srbiji bolji u odnosu na ono kako je to bilo prije deset ili 15 godina, ali postoji mnogo prostora i mnogo otvorenih pitanja na kojima se treba raditi - izjavila je, između ostalog, Pramenković.
Cijeli razgovor dostupan je na YouTube kanalu BIR televizije.
(Preporod.info)
