Ibrahim-ef. Halilović: Bajram nas podsjeća da čovjek ne može biti istinski sretan ako živi samo za sebe

Kurban-bajram ne smije ostati samo na običajima i formi, nego mora vratiti čovjeka porodici, zajednici i brizi za druge, poručio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Doboj Ibrahim-ef. Halilović u razgovoru za Preporod.info, govoreći o smislu kurbana, životu u povratničkim sredinama i izazovima savremenog čovjeka.

Govoreći o suštini Kurban-bajrama, ef. Halilović upozorava da se smisao kurbana danas često svodi na organizaciju, kupovinu i običaje, dok ono najvažnije ostaje u drugom planu.

Ističe da kurban čovjeka prije svega uči iskrenosti prema Allahu i spremnosti da bude bolji čovjek, podsjećajući da je Poslanik Ibrahim, a.s., pokazao potpuno povjerenje u Allahovu odredbu.

– Kurban-bajram nije samo pitanje kupovine kurbana, organizacije i običaja koje prenosimo godinama. Sve je to važno, ali suština kurbana mnogo je dublja i tiče se čovjekovog srca. Vjera nije samo forma nego stanje srca, povjerenje, pokornost i spremnost da radi dobra pobijedimo vlastiti ego – kazao je Halilović.

Posebno naglašava socijalnu dimenziju Bajrama i važnost odnosa prema drugima, navodeći da smisao kurbana nije samo u žrtvi imetka nego i u spremnosti čovjeka da bude bliži ljudima oko sebe.

– Bajram nas podsjeća da ne živimo samo za sebe. Suština je da osjetimo potrebe drugih ljudi, da podijelimo, da obiđemo, pomognemo i unesemo radost tamo gdje je možda dugo nije bilo. Ako nakon Kurban-bajrama budemo bliži svojoj porodici, komšijama i ljudima općenito, onda možemo reći da smo razumjeli pravi smisao kurbana – rekao je Halilović.

Govoreći o Doboju i džematima ovog medžlisa, kaže da Kurban-bajram u ovoj sredini ima posebno značenje jer nosi emociju opstanka i povratka. Podsjeća da su mnogi džemati prošli teška iskušenja, ali da su ljudi uspjeli sačuvati vjeru, džamije i zajedništvo.

– Ovdje Bajram nije samo blagdan radosti nego i simbol povratka, opstanka i čuvanja vlastitog identiteta. Džamije budu ispunjene, porodice se okupljaju, obilaze se rodbina i komšije, a posebno je lijepo vidjeti kada se za Bajram vraćaju oni koji žive van Doboja i Bosne i Hercegovine. Tada naši džemati ponovo dobiju onu puninu i živost koju svi priželjkujemo – istakao je.

Dodaje kako u toj radosti postoji i posebna težina jer mnoge porodice još nose teret prošlosti i vlastitih životnih iskušenja, zbog čega ljudi još više cijene određene vrijednosti.

– Možda upravo zbog toga ljudi još više cijene Bajram, zajedničku sofru, ezan, susret i lijepu riječ. Ovdje čovjek posebno osjeti koliko su važni blizina, zajedništvo i osjećaj da nismo sami – kazao je Ibrahim-ef. Halilović.

Govoreći o životu u povratničkim sredinama, efendija Halilović smatra da Bajram ima važnu ulogu u percepciji slike da nada u bolju budućnost postoji, posebno među djecom i mladima. Naglašava da je važno da djeca Bajram pamte po radosti, porodici i osjećaju sigurnosti, a ne po teretu koji nose stariji.

– Bajram u povratničkim sredinama postaje više od praznika. On je potvrda da ljudi nisu odustali jedni od drugih, da žele ostati zajedno i graditi život dostojan čovjeka. Kada vidite djecu kako radosno dolaze u džamiju i porodice okupljene oko sofre, tada čovjek osjeti da nada zaista živi među ljudima – rekao je.

Govoreći o savremenom čovjeku, Halilović smatra da je danas najteže žrtvovati vlastiti ego, jer su ljudi često spremni dati dio imetka, ali mnogo teže odustaju od potrebe da uvijek budu u pravu ili da priznaju grešku.

– Živimo u vremenu kada čovjek sve više čuva svoj komfor, svoje vrijeme i vlastiti mir, a sve manje ima strpljenja za druge ljude. Nekada je teško saslušati, oprostiti, prešutjeti ružnu riječ ili odvojiti vrijeme za porodicu, roditelje, komšiju i čovjeka u potrebi. A upravo su to žrtve koje Allahu dž. š. više govore o nama nego ono što je samo vidljivo spolja – naveo je Halilović.

"U našem narodu još postoji dobrota"

Govoreći o međuljudskim odnosima, upozorava da su ljudi danas udaljeniji jedni od drugih nego ranije, ali vjeruje da među ljudima još postoji dobrota koja posebno dolazi do izražaja tokom bajramskih dana.

– Izgubili smo dio te osjetljivosti koju su naši ljudi nekada više živjeli nego o njoj govorili. Ranije su se vrata kuća češće otvarala, ljudi su više obraćali pažnju jedni na druge, znalo se ako je neko bolestan, usamljen ili u potrebi. Ipak, vjerujem da u našem narodu još postoji dobrota i potreba da budemo bliski jedni drugima – kazao je.

Govoreći o porodici, poručio je da se toplina doma ne čuva velikim riječima nego svakodnevnim sitnicama i međusobnom pažnjom.

– Toplina doma ne čuva se velikim riječima nego malim stvarima – zajedničkim obrokom, razgovorom, pažnjom, posjetom roditeljima, zagrljajem i spremnošću da saslušamo jedni druge – rekao je Halilović.

Na kraju razgovora poručio je da ljudi u ovim mubarek danima ne smiju izgubiti nadu i vjeru u olakšanje nakon teškoće te da Bajram treba biti vrijeme međusobne podrške i blizine.

– Bajram je prilika da jedni drugima budemo oslonac i da pokažemo više pažnje, razumijevanja i topline. Vrijeme prolazi, ali ono što ostaje iza čovjeka jesu dobrota, trag koji ostavi među ljudima i srca koja je uspio obradovati – poručio je Halilović.

(Preporod.info)