Sarajevska šetnja: Olimpijada 1984. godine - festival mladosti i sporta
Glavni grad Bosne i Hercegovine prije 39 godina bio je domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara - tada najveće sportske manifestacije u svijetu.
Festival mladosti i sporta, praznik mira i prijateljstva, kako su ga mnogi nazivali u svijetu, ušao je u historiju po mnogo čemu.
O događaju o kojem Sarajlije, ali i drugi pričaju s posebnim ponosom, danas ćemo kroz Sarajevsku šetnju otkriti neke koje nisu toliko poznate, od konteksta do onog što su donijele Sarajevu i njenim građanima.
- Ovo su bile prve Olimpijske igre organizirane u državi pripadnici Pokretu nesvrstanih i prve Zimske olimpijske igre održane u socijalističkoj državi. Svečano otvaranje održano je 8. februara na stadionu Koševo, a trajale su do 19. februara 1984. godine - priča mr. Alen Borić, historičar.
Važno je istaći da je Olimpijada održana u vrijeme sve izraženije političke i ekonomske krize u Jugoslaviji.
- Predsjedništvo SRBiH, koje je 19. maja 1977. godine usvojilo prijedlog da se Sarajevo kandidira za domaćina Olimpijade računalo je da bi se na taj način mogao riješiti problem, barem djelimično, visoke stope nezaposlenosti kroz razvoj tercijalnog sektora - naglašava Borić.
Tokom dvanaest dana u 97 disciplina učešće je uzeli 1437 sportista iz 49 zemala. Iz Sarajeva su u svijet poslane univerzalne poruke mira, suživota, zajedništva, tolerancije. Strani zvaničnici su, govoreći iz političkog aspekta, istakli nakon igara da je Sarajevo bilo idealan domaćin, i da su igre donijele "trijumf ideje olimpizma". Čak kada pogledamo naslovnice štampanih medija iz tog perioda vidjet ćemo da je Olimpijada nazvana praznikom mira i prijateljstva - kaže Alen.
Ideja o kandidaturi Sarajeva za organizatora Igara pojavila se početkom 1970-ih godina.
- Sačinjena je jedna ekspertna studija, kojom se željelo ukazati na značajan potencijal Bosne i Hercegovine za razvoj zimskog sporta i turizma. Potom, realiziran je projekat zaštite čovjekove okoline. Predsjedništvo SRBiH je na sjednici 13 maja 1977. godine usvojilo prijedlog da se Sarajevo kandidira za domaćina Zimskih olimpijskih igara. Ideja je bila podržana od svih nivoa vlasti - navodi Borić.
Izbor o gradu domaćinu 14. Zimskih olimpijskih igara donesen je 18. maja 1978. godine na sjednici Međunarodnog olimpijskog komiteta u Atini.
- Sljedeće što je bilo potrebno jeste oformiti Organizacioni komitet 14. Zimskih olimpijskih igara, što je učinjeno 24. aprila 1980. godine na sjednici Skupštine grada, a za predsjednika je imenovan Branko Mikulić. Zavod za planiranje razvoja Grada Sarajeva izradio je Prostorni plan posebnog područja ZOI Sarajevo ’84 sa tačno određenim prostorima, sportskim objektima, infrastrukturom, hotelskim, ugostiteljskim, i stambenim objektima neophodnim za održavanje Igara. Olimpijada je zasigurno bila razvojna šansa za grad, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu - ističe naš sagovornik.
Simboli Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu bili su maskota Vučko i stilizirana pahulja, koji su se isticali na različitim predmetima tokom Olimpijade, a i danas su skoro četiri decenije poslije poznati.
- Čitaoci jugoslovenskih novina birali su maskotu, a pobjednik je bio mali vuk, sa imenom Vučko. Jednostavan kvadratni oblik pahulje koji se otvara prema vani, po nekima, simbolizira otvorenost grada za ljude sa sve četiri strane svijeta - zaključuje historičar Alen Borić.
Sarajevo je i danas, kao i u doba Olimpijade, grad otvoren za sve dobre ljude.
A da su Sarajlije bile posebnost najbolje organiziranih igara do tada, potvrđuje rečenica jednog od stranih novinara: "Zlatnu medalju treba dati svim građanima Sarajeva!"
(Preporod.info)
