Tešanj: Promocija knjige "Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine"

Knjigu su brojnoj tešanjskoj publici predstavili promotori: dr. Muamer Hodžić i autor dr. Aladin Husić, naučni saradnik Orijentalnog instituta u Sarajevu. Moderator je bio glavni imam Medžlisa IZ-e Tešanj mr. Fuad ef. Omerbašić. U toku promocije direktorica Opće biblioteke u Tešnju mr. Almina Alagić je pročitala odlomke iz zapisa sa hadža 2015. godine glavnog imama objavljene u „Preporodu“.

Promoviranu knjigu je 2014.godine objavio Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kroz svoje organe Izdavački centar El-Kalem i Ured za hadž u izdanju „Dobre knjige“ Sarajevo. 

Autor knjige, dr. Husić se zahvalio domaćinu na organizaciji promocije i upoznao prisutne kako je knjiga nastale, te se osvrnuo na značaj i potrebu pisanja i bilježenja, navodeći primjer livanjskog imama Hadži Jusufa Livnjaka koji je zabilježio svoje putovanje na hadž. 

Dr. Hodžić je u iscrpnoj analizi predstavio ovu zanimljivu studiju, izdvajamo: „ (...) Studija koju večeras promoviramo sastoji se od uvoda i osam poglavlja, sažetka, rječnika manje poznatih riječi i popisa izvora i literature, a sve to je stalo na približno dvije stotine i pedeset strana.

Činjenica da je autor ovu temu promatrao sa osam različitih aspekata dovoljno govore o ozbiljnosti ali i akribiji samog autora da prepozna sve ono što je važno kad je u pitanju hodočašće muslimana Bosne i za vrijeme osmanske vlasti.

U uvodnom dijelu autor se bavi pitanjem značaja hodočašća kao vjerske, kulturne, i civilizacijske tekovine kao i potrebom da se ovo pitanje pokuša sagledati u nešto širem tematskom, vremenskom, ali i prostornom kontekstu. Naročito, ako se ima u vidu da u našoj historijskoj nauci na žalost ne postoji niti jedan pokušaj da se pitanje hodočašća obuhvati na cjeloviti način, kako na prostornoj i vremenskoj širini tako ni problemskoj dubini. (...)

Kako bi postigao zadati cilj autor je konsultirao brojnu arhivsku građu iz arhiva u Ankari, Istanbulu, Dubrovniku, Veneciji i Sarajevu. Pored toga, u radu se autor oslanjao i na publicirane izvore, a među njima su najzačajniji Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije i Putopis sa hadža 1615. godine autora Jusufa Livnjaka“.