Koga učenice i učenici medrese prate na internetu?

U anketi koju smo sproveli među maturantima tri bosanskohercegovačke medrese i u kojoj je učestvovalo preko 300 učenica i učenika imali smo, između ostaloga, i namjeru provjeriti od koga uzimaju informacije i znanje o vjeri na internetu.

Pored mogućnosti učenja o islamu direktno na časovima vjerskih predmeta pitanje je koga mladi slušaju i gledaju, odnosno prate kako se to danas popularno naziva, na internetu koji je mnogima u današnjici prva adresa za informacije. Naravno, prije toga trebali smo potvrdu da zaista koriste internet za svakodnevna vjerska pitanja i dileme. Iz više ponuđenih odgovora i očekivali smo, shodno današnjim trendovima, da najviše (46,3%) potraži pomoć na internetu.

Pitanje je koliki bi ovaj procenat bio u slučaju ankete kod učenika drugih škola. Naime, drugi način dolaska do odgovora jeste razgovor s profesorima, jer učenici i učenice medrese imaju priliku biti u stalnom kontaktu s profesorima različitih vjerskih predmeta. Procenat onih koji odgovore traže kod profesora je 38,6%.

Na trećem mjestu je konsultacija s imamom 4,4% te čitanje ili istraživanje knjiga 3,8%. Procenti ostalih brojnih odgovora su zanemarivi, jer je riječ o procentima ispod 1%, odnosno jedan ili dva učenika su odabrali neke druge načine kao postavljanje pitanja roditeljima i slično.

Znaju li mladi u medresi prepoznati medije Islamske zajednice

Ako znamo da mladi do odgovora dolaze na internetu, važno je analizirati i koje adrese koriste, odnosno od koga na internetu uzimaju informacije o vjeri. Preko 50% mladih je kazalo da u slučaju korištenja interneta mišljenje ili sadržaj preuzimaju i koriste od portala Islamske zajednice. Od portala, kanala, mreža i osoba koje se bave vjerom, ali nisu iz Islamske zajednice 19,5% mladih uzima mišljenje, dok za 13,6% važan je odgovor (sadržaj), a ne ko ga daje. Procenat onih koji nemaju potrebu istraživati takav sadržaj na internetu je 10,3%.

Procenat onih koji konsultiraju portale i druge kanale Islamske zajednice na internetu bio bi ohrabrujući da neka druga pitanja ne ostavljaju sumnju. Naime, pitanje je da li mladi uistinu prepoznaju šta jeste sadržaj Islamske zajednice i ko su njeni uposlenici ili partneri koji se bave tumačenjem vjere na internetu. Na zahtjev da prepoznaju i odaberu medije Islamske zajednice većina mladih jeste prepoznala Preporod, Radio i TV BIR, ali smatraju da Islamska zajednica stoji i iza MTV Igman, TV5, a 45 mladih je označilo i Dnevni avaz kao medij Islamske zajednice. Naravno, izbor Radio Nabe ili portala rijaset.ba, vakat.ba koji uopšte ne postoje, govore i o biranju nekih medija po vjerskom prizvuku.

Koga mladi u medresi slušaju na internetu

S druge strane stoji izbor osoba koje mladi vole gledati i slušati odnosno pratiti na internetu. Iako postoji potencijal za sistematski osmišljenu strategiju kreiranja vjerskog sadržaja na internetu ispred Islamske zajednice i tehnička mogućnost njene realizacije, odnosno online da’wa, to još nije strateški aktuelno i mladi koriste ono što je dostupno na interentu pa tako i biraju osobe od kojih uzimaju vjerski sadržaj. Mladima nismo htjeli ponuditi izbor predavača i tako nesvjesno reducirati izbor ili čak potencirati nekoga, već je bila namjera da oni sami napišu koga slušaju ili gledaju.

Na prvom mjestu kao najpopularniji predavač na internetu jeste hafiz koji radi u Islamskoj zajednici. Blizu njemu po broju glasova je osoba koja drukčije tumači vjeru od Islamske zajednice. I na trećem mjestu je osoba koja ne dijeli stajališta Islamske zajednice. Ostala mjesta zauzimaju predavači koji imaju upola ili znatno manje glasova. Među ovim predavačima, od koji su neki uposlenici Islamske zajednice, neki bliski, a neki imaju u potpunosti drukčije tumačenje od nje, postoji nekoliko predavača koji nisu s našeg govornog područja. Ono na što bi trebalo obratiti pažnju jeste prisustvo predavača koji šire ideologiju tekfira u Bosni.

Iako je postojala dilema da li će mladi najbolje razumjeti šta je vjerski autoritet u jednom zahtjevu smo zatražili da odrede ko im predstavlja najveći vjerski autoritet u životu. Kada je riječ o osobama na prvom mjestu po broju glasova je reisul-ulema kao njihov najveći vjerski autoritet, ali ostali odgovori ili rezultati ovog zahtjeva su, ipak, za neku podrobniju analizu.

Kako mladi dolaze do sadržaja

Pored dostupnosti na internetu, mladi prate predavače o vjeri i zbog dodatnog razloga koji se ne stavlja u fokus, a to jeste dostupnost ovih predavača na društvenim mrežama koje mladi najviše koriste. Upravo velike razlike između predavača jesu i zbog toga što je sadržaj nekih od njih zastupljen u različitim formatima različitih društvenih mreža kao što je TikTok. Da, Facebook i YouTube su važni, ali broj pregleda nekog sadržaja na YouTubeu može imati manji utjecaj nego isti broj pregleda na TikToku, jer pitanje je koliko će osoba pregledati cijeli videosadržaj na YouTubeu od nekih pet, kamoli petnaest minuta ili pola sata, odnosno može otvoriti i zatvoriti sadržaj, dok je vrlo vjerovatno da će na TikToku sadržaj pregledati, jer on u suštini traje maksimalno do jedne minute.

S ovim u vezi pitali smo mlade u medresi koje društvene mreže preferiraju, fokusirajući se prije svega na one putem kojih mogu ostvariti kontakt s drugima otvarajući svoj profil. Najveći broj učenika i učenica koristi Instagram (76,6%) koji se smatra prisnijim, u fokus stavlja fotografije i kratke videomaterijale, ali i to je mreža na kojoj nema mnogo starijih korisnika, odnosno njihovih roditelja, rođaka itd. koji uveliko koriste Facebook. Drugo mjesto zauzeo je TikTok 13,3%, a treće Facebook.

Iako se danas mladi fokusiraju na fotografije s porukom i kratki videosadržaj članci će uvijek biti sastavni dio interneta, stoga nas je zanimalo koliko dugo bi proveli čitajući određeni članak o vjeri. Ohrabrujuće izgleda što je većina mladih (73,6%) spremna pročitati cijeli članak bez obzira na dužinu ako im sadržaj članka odgovara. Članke za koje treba odvojiti do pet minuta pročitat će 15,4% učenika i učenica. Manji procenat je onih koji uopšte ne čitaju takav sadržaj na interentu (6,8%), ali je veći od onih (3,9%) koji ne žele čitati ništa što zahtijeva čitanje duže od jedne minute.

Maturidijski akaid i hanefijski mezheb

Svi ovi podaci mogu otvoriti i druga pitanja, npr. jesmo li sigurni da mlade generacije odrastaju u duhu vrijednosti koje stoljećima promovira Islamska zajednica i muslimani u Bosni. Iako taj duh nije jednako učenje maturidijskog akaida i hanefijskog mezheba, ova dva stuba muslimana u Bosni itekako održavaju vrijednosti po kojima su muslimani u Bosni posebni i zahvaljujući kojima opstaju na ovim prostorima, ali i oplemenjuju kulturu u Evropi. To je, možda, važnije od toga koji mezheb i akaidsku školu formalno slijedimo kao tradicionalni izbor što može biti faktor razlikovanja među drugim muslimanima. Stoga, maturidijski akaid i hanefijski mezheb ima mnogo veću ulogu u životu bosanskih muslimana nego što se to predstavlja kod određenih krugova na internetu.

Pitali smo mlade koji se već od prve godine susreću s ovim terminima, a u četvrtoj godini čak ozbiljnije prilaze suštinskom izučavanju glavnih odrednica akaidskih i pravnih škola, šta im znače maturidijski akaid i hanefijski mezheb. Oni predstavljaju mezhepsko i akaidsko opredjeljenje za 57,1% mladih u medresi. Za 27,4% mladih to su klasične škole koje muslimani u svijetu slijede, dok ideju: Muslimani imaju Kur’an i sunnet i ne bi trebali imati nikakve mezhebe i akaidske pravce koja se promovira kod određenih grupacija na internetu zastupa 15,5% mladih.

Možemo smatrati da mladi četvrte godine iz tri medrese nisu dovoljno zreli za ovakva pitanja i razmatranje šta jeste mezheb ili akaid, ali možda bi trebalo uzeti u obzir ako ne ove podatke barem to kako oni doista percipiraju ono što mi ističemo i smatramo važnim, odnosno da li prenosimo formu ili suštinu onoga na što pozivamo mlade ne samo da ugrade određene principe u svoje stavove nego čak i da budu pronositelji tih principa i ideja.

(Elvedin Subašić/IIN Preporod)