Šaćirbegović: Građani BiH imaju pravo na jasan put u EU i NATO

Muhamed Šaćirbegović, prvi ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama (UN), bivši ministar vanjskih poslova i učesnik u pregovorima prilikom potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, govorio je za Preporod.info povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

On se osvrnuo na sam Dejtonski mirovni sporazum, stanje u kojem se zemlja nalazi, ali i druge teme.

- Obilježavanje Dana državnosti na ovaj datum, 25. novembar, odabrao je tadašnji zamjenik visokog predstavnika. Njegova ideja i želja bila je da se na taj način udruže sve političke stranke u BiH nakon rata. Na ovoj datum je prvobitno dogovoren Dejtonski sporazum, prije nego što je trebalo da bude potpisan kao Pariško-dejtonski sporazum 1995. Mnogi danas ne poštuju ovaj datum, ali ni državu - kazao je Šaćirbegović.

Šaćirbegović je naveo da stanje u kojem se zemlja nalazi treba analizirati, dodajući da nije dovoljno kriviti druge.

- Očito je da nešto ne štima jer ni ja ni drugi u bosanskohercegovačkoj delegaciji, nismo očekivali da će Bosna i Hercegovina danas biti u ovakvoj situaciji. Svakako da su građani BiH, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost imali pravo očekivati više, barem jasan put ka EU i NATO integracijama kao punopravnom partneru - istaknuo je Šaćirbegović.

Potcrtao je da su upravo ti ciljevi bili jedan od razloga zašto je odlučio biti potpisnik Dejtona.

- Jedan od razloga zašto sam potpisao Pariško-dejtonski sporazum je taj što je njegova implementacija imala jedan ostvariv cilj, integraciju BiH u sve euroatlantske institucije. Ako odustanete od ovoga, razlog postojanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u današnjem svijetu uglavnom nestaje - istaknuo je Šaćirbegović.

Za naš portal otkrio je i detalje koji su se dešavali za vrijeme potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

- Nepravedan mir ili pravedan rat? - je sažetak onoga što je kazao predsjednik Alija Izetbegović po povratku nakon pregovora. Zapravo, tu sam formulaciju upotrijebio ja, jer sam tokom pregovora u Dejtonu osjetio da su stvari skrenule s puta i to ne samo oko onoga što je izaslanstvo BiH tražilo, nego čak i onoga što smo pripremili prije pregovora u Dejtonu radeći s evropskim i američkim ustavnim stručnjacima, uključujući one iz američkog State Departmenta. Ta erozija ustavnih principa bila je jedan od motiva za moju ostavku na mjesto ministra vanjskih poslova BiH i prije završetka pregovora u Dejtonu - otkrio je Šaćirbegović, dodavši da jenastavio kao član izaslanstva da učini Sporazum što pozitivnijim. 

Otkrio je šta su to "najveće pogreške i razlozi neuspjeha Dejtona, koji se nastavljaju i sada".

- Da bi se pregovori s Miloševićem, pa čak i Tuđmanom nastavili, trebali smo insistirati na tome da BiH bude stavljena na brzi put barem prema članstvu u EU, a možda i u NATO. To je bila inicijativa koju su pokrenuli prijatelji BiH unutar EU i veliki broj EU parlamentaraca. Jer, tada smo imali više prijatelja, ali i lobiranja nego sada, a to je barem djelomično zbog činjenice da je BiH imala razloga za vrh vidljivosti u evropskoj i američkoj agendi, barem kao izazov za budućnost EU i NATO-a - ocijenio je Šaćirbegović.

Potcrtao je da je Dejton potpisan jer rukovodstvo BiH nije moglo dozvoliti veće žrtve, a s obzirom na to da je kako kaže "BiH imala embargo na naoružavanje".

- Tadašnji britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd javno nam je rekao "ne očekujte da će vam konjica doći u pomoć". Nismo to očekivali, ali smo imali pravo očekivati od zapadnih prijestolnica da nam omoguće oružje da sami vodimo borbu, sredstvima barem dovoljnim da se suprotstavimo Miloševićevoj i Mladićevoj brutalnosti. Umjesto toga, imao sam dojam da su mnogi nastojali održati status "quo" kako bi barem djelomično ispunili Miloševićeve zahtjeve za "ustupcima" u pogledu BiH - naveo je Šaćirbegović.

Naglasio je da je "Miloševićev, Karadžićev i Mladićev rat bio protiv različitosti".

- Milošević i njegovi sljedbenici su bili uspješniji u uvjeravanju nekih evropskih i američkih čelnika da se radi o "vjerskom ratu". Miloševićeva i Karadžićeva strateška retorika našla je partnera u jednom području, dejtonskim pregovorima. Ne samo da je i Tuđman bio sklon tražiti podjele po etničkoj ili vjerskoj osnovi nego i mnogi evropski i američki "posrednici", posebno Holbruk. Za Holbruka i Carla Bildta koji su sjedili, pregovarali i pili noću s Miloševićem, tvrdnja o herojskoj diplomatiji ili Nobelovoj nagradi za mir ili visokoj poziciji u američkom State Departmentu, lakše bi se ostvarila ako uvjere svijet da su sklopili mir sa zaraćenim vjerskim frakcijama koje su se mrzile i vodile okrutne ratove, a ne da pomažu Miloševiću i njegovom planu na dugoročnu štetu BiH, Srbiji, regiji, Evropi i SAD-u - kazao jeŠaćirbegović.

Navodi da je Pariško-dejtonski sporazumi bio manjkav, tvrdeći da je "veća šteta načinjena u tumačenju Dejtona".

- Šteta je veća učinjena na način kako su ga tumačili "međunarodnici" ili dopustili da ga ljudi definiraju kao što to radi Dodik. Tako sada tvrde da se ništa ne može učiniti bez dogovora Banje Luke ili Beograda, a takve argumente još uvijek iznose pod izgovorom vjerskih podjela. Bilo bi pozitivno kada bi euroatlantsko vodstvo prepoznalo takve kritične i manjkave narative i nedjelovanje onih koji bi to razotkrili. Bez obzira na to, pravo je pitanje kako dalje BiH, regija, a posebno ta euroatlantska porodica da ostvari strateški interes za stvaranje stabilne i partnerske države BiH - ocijenio je Šaćirbegović.

Naglasio je da je Pariško-dejtonski sporazum već postavio viziju integracije BiH u EU i druge euroatlantske institucije. SAD i Evropa su, dodaje, garanti Dejtonskog sporazuma, a u svojoj moći imaju tu mogućnost da ubrzaju i olakšaju punopravno članstvo BiH na EU put.

- Plan puta postoji, bez obzira na pokušaje Miloševića da ga polije crvenom tintom u nadi da će ga učiniti neprepoznatljivim. Rukovodstvo BiH, novo ili staro, ne može biti etiketirano vjerom i ne može biti podložno vetu onih koji su dokazali da su nelojalni budućnosti BiH i tom njenom cilju mirnije, integriranije i naprijed okrenute u Evropu i euroatlantsku porodicu. Novi dejtonski pregovori su "šarena laž" i skretanje s onoga što je najkritičnije ostalo kao jedini temelj izvornog sporazuma koji je vrijedan - sredstva, ubrzanog i čak izvanrednog sredstva za punu integraciju BiH u euroatlantske institucije. Ako je takvo što odgovaralo Sloveniji, Hrvatskoj, Litvaniji, Estoniji, Kipru i zamišljeno kao rješenje za Ukrajinu, Gruziju ili bilo koju drugu državu iz Jugoistočne Evrope, zašto ne bi i za BiH? Hoće li BiH biti jedina zemlja u kojoj će Putinu i njegovim saveznicima biti dopušteno da uspiju? - naveo je na kraju razgovora Šaćirbegović.

(A.N./Preporod.info)