Život i djelo hafiza Seid-ef. Zenunovića

Kraj 19. i početak 20. stoljeća su iznjedrili mnoge značajne ličnosti, a među njima na području sjevernoistočne Bosne posebno mjesto pripada hafizu Seid-efendiji Zenunoviću.

Povodom 90. godišnjice od njegovog preseljenja na ahiret, u Tuzli i Čeliću će biti održan kolokvij "Hafiz Seid-ef. Zenunović, život i djelo (1875-1932)".

Kolokvij organiziraju Muftijstvo tuzlansko, Institut za društvena i religijska istraživanja i Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Čelić.

Seid-efendija Zenunović rođen je u Koraju 1875. godine, a preselio je na ahiret 1932. godine. 

Bio je hafiz, muderris, poliglot, prevodilac Kur’ana, alhamijado književnik, kaligraf, kulturni historičar. Pored toga, autor je i Mevluda na bosanskom jeziku, napisanog arebicom (bošnjevijom).

Obrazovanje je stjecao u medresi u Koraju pred svojim ocem, koji je bio imam Atik-džamije (Stare džamije) u Koraju, na padinama planine Majevice.

U desetoj godini života, pred svojim ocem Osman-efendijom, je završio hifz.

U to vrijeme, osim tri džamije u tri mahale, Koraj je imao i medresu, ruždiju i čitaonicu.

Službovao je kao imam, hatib i mualim u Trnavi kod Bijeljine, a nakon toga službu nastavlja kao imam Atik-džamije i kao muderis medrese Igrišće u Koraju.

Zenunović je puno pisao i prevodio. 

Njegov “Mevlud” je štampan prvi put 1929. godine. Autor je i drugog vefata “Smrt hazreti Fatime, r.a.”. Ostavio je iza sebe, između ostalog, i jedan alhamijado tekst o Hidžri, te prijevod Kur’ana, a.š., na bosanski jezik, pisan arebicom. 

Ukopan je u mezarju uz Atik-džamiju u Koraju.

(Preporod.info)