Mostar: Predavanje “Islam i Bošnjaci u perspektivi“
Posljednje u ciklusu predavanja “Islam i Bošnjaci u perspektivi“ Info servisa za mlade Medžlisa IZ-e Mostar i B.Z.K. „Preporod“ G.O. Mostar u petak večer u Studentskom hotelu u Mostaru održao je hafiz dr. Elvir Duranović naučni saradnik u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka.
Duranović je tematizirao je ishodišta i refleksije polarizacije idejno vjerskog poimanje islama na prostoru Bosne i Hercegovine u posljednja tri desetljeća. „Sve do devedesetih godina prošlog stoljeća kod nas ni na koji način nije bilo potrebe da svoju vjersku tradiciju opisujemo drugačije osim kao islam. Tada su se pojavile neke grupacije unutar nas koje su počele da titraju, da prave razlike i da afirmišu, ne ono što nas spaja, već šta nas razdvaja od drugih muslimana, s krajnjim ciljem da se iz te tradicije isključe neku muslimani“, istakao je Duranović. Neko je na taj način, upozorio je Duranović, postavio veliki znak pitanja iznad nas u Bosni i Hercegovini. Pojašnjavao je kontekste, historijske tokove i opsege islamske tradicije utemeljene na hanefijskom fikhu i maturidijskom akaidu kojima više od pet stoljeća pripadaju muslimani u Bosni i Hercegovini. „Kod nas se od početaka islama pored formalnog obrazovanja njegovalo i duhovno obrazovanje“, podsjetio je.
Iskoristio je priliku da aktivistima Info servisa pojasni etimološka i kulturološka značenja pojma ehli sune ve-l-džema'at, sintagme koja se često pojavljuje u javnom diskursu, a koja zbunjuje šire mase, jer se neutemeljeno njome percipiraju prve generacije muslimana. „Utemeljitelji našeg mezheba i našeg akaida Ebu Hanife i Ebu Mensur El-Maturidi historijski gledano su bliži generaciji ashaba Božijeg Poslanika od Ibn Tejmije na kojeg se pozivaju skupine i grupacije misionara“, kazao je Duranović.
Kritizirao je često isticane tekstove na internetu čiji autori koriste pseudonime da bi unosili zabunu u tradicijsko razumijevanje islama. Na predavanju je na konkretnim primjerima pojasnio manipulacijsku metodologiju kojom se služe „pojedini tumači islama“ kako bi mladi odustajali od razumskog i kritičkog promišljanja o vjeri.
Ukazao je i na tumačenja vjere koja su prečesto ideologizirana i usmjerena na odustajanje od općevažećeg društvenog aktivizma sa sugrađanima drugačijeg vjerskog svjetonazora, što ni u kom slučaju nije bila Poslanikova praksa. „Mi nemamo pravo da kritikujemo ničiju tuđu religiju“, naglasio je Duranović.
Na kraju predavanja Duranović je upozorio na opasnosti aktuelnog trenutka svođenja vjerskog, etničkog, nacionalnog, kulturološkog identiteta u istu kategoriju. „Moramo znati da je islam univerzalan i da je nad svim ovim pobrojanim kategorijama. Dakle moramo razumjeti da ove kategorije kojima mi pripadamo ne isključuju jedna drugu, ali i da nekoj od ovih kategorija ne moraju pripadati ljudi iz našeg okruženja. Sve to, naravno nikome ne daje pravo da može od nas tražiti da ne štitimo načela naše uzvišene vjere Islama“, poručio je Duranović.