Bandić za Preporod.info: Radna snaga u BiH dragocjenija nego ranije

Jaz na tržištu rada u Bosni i Hercegovini između ponude i potražnje najveći je do sada. O tome kakav je interes poslodavaca za radnicima, ali i zanimanjima koja se traže, u intervjuu za Preporod.info govori Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje.

Bandić je govorio i o periodu pandemije virusa korona, koja je uveliko utjecala na ovakvu sliku, problemima pri pronalasku posla, odlasku radno sposobnog bosanskohercegovačkog stanovništva iz zemlje, uz osvrt kako to promijeniti. 

Razgovarala Amina Nuhanović

Preporod.info: Molim Vas da se osvrnete na period pandemije korona virusa, od kojeg se, kako se može vidjeti tržište rada nije još oporavilo. Kako je Agencija odgovorila na izazove koje je donijela pandemija korona virusa na tržište rada, te šta nas čeka na tržištu rada ako se obistine najave struke iz zdravstva oko novog vala pandemije? 

Bandić: Što se tiče tržišta rada u vremenu pandemije jasno je da je došlo do prekida trendova koji su tada vladali: pad nezaposlenosti, rast zaposlenosti, rast broja zaposlenih osoba s evidencija... Hoće li i u narednom periodu biti tako zavisi od jačine pandemije, našeg ponašanja i poštivanja preporuka, a svakako najcrnji scenarij bi podrazumijevao neki novi lockdown za šta vjerujem da se ipak neće dogoditi. Ipak, treba reći da se u odnosu na posljednji mjesec prije pandemije mi sada nalazimo u situaciji da imamo 43.281 nezaposlenu osobu manje, što znači da se tržište rada oporavilo od utjecaja pandemije. Kada je riječ o ulozi Agencije tokom pandemije, moram istači istaći da mi imamo zaista skromne nadležnosti na domaćem tržištu rada, tako da nismo ni bili u poziciji da značajnije utječemo na kreiranje određenih mjera i politika, jer su aktivne politike i aktivne mjere zapošljavanja u nadležnosti entitetskih vlada i entitetskih zavoda za zapošljavanje. Ono što mogu reći jeste da su sve aktivnosti institucija iz sistema javnih službi zapošljavanja u BiH u periodu od aprila do kraja 2020. godine bile usmjerene na očuvanju što većeg broja radnih mjesta.  Agencija je, u saradnji s entitetskim zavodima za zapošljavanje, provela istraživanje tržišta rada u BiH za 2020. godinu kako bi dali određene odgovore i preporuke za slične situacije koje nam se mogu desiti u budućnosti.

Istraživanje, na uzorku od 2.500 poslodavaca je pokazalo da je oko 44% poslodavaca prijavilo pad obima poslovanja, oko 45% njih je zabilježilo pad finansijskih rezultata, a oko 33% stagnaciju.

Ugostiteljstvo, administrativne i prateće uslužne djelatnosti, te transport i skladištenje su bili sektori najteže pogođeni pandemijom. Čak oko 28% poslodavaca je bilo prinuđeno da trajno obustave ili prekinu svoje poslovne aktivnosti, a najteže pogođena zanimanja su bila prodavač, konobar, krojač, obućar, vozač autobusa, montažer i kuhar. 

Ono što nas je pandemija naučila jeste da je u fokus stavljena potreba za hitnim reagiranjem u specifičnim okolnostima. Mjere koje sprovode javne službe za zapošljavanje moraju odgovoriti zahtjevima novih kretanja na tržištu rada i novih politika koje se odnose na rad i zapošljavanje. S obzirom na negativan uticaj pandemije, za neke programe su morala biti izdvojena dodatna sredstva i povećan je broj korisnika. U drugim slučajevima, procedure su morale biti modificirane kako bi se olakšao pristup uslugama. Sve aktivnosti zavoda i službi zapošljavanja su prilagođene novim okolnostima i usklađene s usvojenim strategijama zapošljavanja i drugim aktima. U svemu urađenom ključna je bila brzina i fleksibilnost u djelovanju. Zbog toga je potrebno nastaviti posvećivati pažnju jačanju ljudskih resursa zavoda i službi zapošljavanja, poboljšanju usluga namijenjenih nezaposlenim osobama i tražiocima posla, te poboljšanju usluga usmjerenih ka poslodavcima, a sve s ciljem kako bi se u sličnim okolnostima moglo brzo i efikasno djelovati i osigurati stabilnost tržišta rada.  

Preporod.info: Prema informacijama s kojima Agencija raspolaže, u godini prije pandemije koliko je bh. državljana otišlo da radi u inostranstvo, a kakva je ove godine situacija? 

Bandić: Što se tiče posredovanja u inostranstvu pandemija je na dva načina utjecala na radne migracije: prvi način je da je smanjena ekonomska aktivnost, te je samim tim i manji broj zahtjeva za radnicima iz inostranstva, a drugi način je da su države bile zatvorene, da je teže prelaziti granice i da se ljudi iz tog razloga rjeđe odlučuju na odlazak na rad u inostranstvo. Konkretno vezano za programe posredovanja koje mi provodimo, Slovenija je u 2019. godini izdala 14.581 radnu dozvolu, da bi se taj broj u 2020. spustio na 12.583 radne dozvole, a onda u 2021. godine porastao na 19.575 dozvola. Razlog za manji broj posredovanja u Sloveniji je isključivo manja ekonomska aktivnost i manja potreba za stranim radnicima. Ipak, i ovdje treba staviti naglasak da je u prvoj polovini 2020. godine, za vrijeme lockdowna, bio jako mali broj izdatih radnih dozvola, a da je u drugoj polovini došlo do određene relaksacije i povratka radnika na radna mjesta.  Kada je u pitanju Njemačka, tu je broj posredovanja u 2020. godini bio manji za 20% u odnosu na 2019. godinu i ovdje je smanjenje uzrokovano prije svega činjenicom da su granice bile dugo vremena zatvorene. Mi smo u 2020. godini posredovali za 533 osobe u Njemačkoj (sve srednja medicinska škola), a zatim u 2021. godini za 487 osoba. Tek u ovoj 2022. godini imamo nešto veće brojeve za Njemačku ali i oni će biti na nivou 2019. godine ili nešto manji. 

Preporod.info: Kako gledate na masovne odlaske, posebno mladih koji bi trebali biti garant budućnosti zemlje? 

Bandić: Za odlaske mladih, ali i ostalih kategorija radno sposobnog stanovništva uzroci su višestruki, možda na prvom mjestu jeste nesređena politička situacija, stalne tenzije, prijetnje i opća atmosfera nesigurnosti i neperspektivnosti. Da je to tako svjedoče odlasci ljudi iz radnog odnosa, dakle nije samo nemogućnost pronalaska posla motiv da se ide u inostranstvo. Pored toga na odlaske je utjecao i jedan globalni trend migracija koji je krenuo liberalizacijom pristupa tržištima rada zapadnih zemalja. Nadalje razlozi su i striktno ekonomski, manjak poslova, posebno manjak novih radnih mjesta koji bi omogućio zapošljavanje mlađih osoba tek izašlih iz obrazovnog sistema, zatim loši uslovi rada (male naknade za rad, veliki broj radnih sati, prekovremeni rad bez naknade, mali broj dana godišnjeg odmora, nepoštivanje ugovora o radu, isplate naknade mimo ugovora o radu, isplate naknada „na crno“...) Mi se s platama nikada nećemo moći porediti s državama tipa Njemačke i Austrije, ali bi se ostali radni uslovi sigurno mogli popraviti povećavanjem kontrola i težim sankcijama. Budući da radimo posredovanje naših radnika u Sloveniji, te da imamo odlične kontakte i saradnju s tamošnjim Zavodom za zapošljavanje, sindikatima, Inspektoratom za rad i sl.drugim institucijama, iz primjera njihovog djelovanja možemo vidjeti koliko kazne za svaki oblik kršenja radnih prava i redovite kontrole utječu na zaštitu prava radnika. I u Sloveniji se dešavaju slučajevi prevara i izrabljivanja radnika, ali njihove institucije nadležne za sprečavanje takvih pojava tako uspješno reagiraju u tim slučajevima da je se jako mali broj vlasnika preduzeća odlučuje na takvu praksu rada. Naravno na ruku im ide i situacija da imaju veliki deficit radnika i onda sasvim drugačije gledaju na radnika. Ako poslodavci u BiH stalno ponavljaju da ne mogu naći radnike, iako ih je 360.000 nezaposlenih na evidencijama, onda i oni moraju biti spremni da podignu naknade za rad. Jasno je da su kod nas opterećenja na cijenu rada velika i mislim da je došlo krajnje vrijeme da se kroz određene finansijske instrumente smanje opterećenja na rad, a podignu plate radnika. 

Preporod.info: Kada je riječ o tržištu rada, šta vidite kao problem pri pronalasku posla? 

Bandić: Najveći problem jeste nedovoljan broj novih radnih mjesta ili sporo otvaranje novih radnih mjesta. Mi već godinama imamo najniža strana ulaganja u regionu, pri tom ne mislim na novac koji dođe privatizacijom nekih velikih kompanija jer to se može prodati samo jednom i šta onda. Loša politička i sigurnosna situacija, loša putna infrastruktura, sve to vodi ka sporom ekonomskom razvoju a onda i sporom trendu otvaranja radnih mjesta. 

Preporod.info: Poslodavci u BiH već se suočavaju s nedostatkom radnika u građevinarstvu i još nekim oblastima, te poslove rade ljudi iz Turske i nekih još zemalja. Kako na to gledate? 

Bandić: Definitivno najveći problem jeste niska stopa aktivnosti, kako pokazuje anketa o radnoj snazi. Ta stopa iznosi u prvom kvartalu 2022. godine 68%. Dakle imamo situaciju da jako veliki broj ljudi ne želi da radi. Zašto je to tako to ostavljam na procjenu drugima: da li te osobe žive od nekog rada na crno, novčanih doznaka iz inostranstva, socijalne pomoći, zbira tih faktora, ili jednostavno ne mogu pronaći postao ili, opet, ne žele raditi za naknade koje im se nude na poslovima? - mnogo je tu pitanja bez konkretnog odgovora, ali sigurno je da u ovoj velikoj stopi ima svega od navedenog. 

Drugi problem jesu neprecizne evidencije nezaposlenih osoba. Mi u ovom trenutku imamo oko 360.000 nezaposlenih u BiH. Od tog broja njih 99.000 je nekvalifikovana radna snaga. Po anketi o radnoj snazi procjena je da u 2022. godini imamo oko 213.000 nezaposlenih osoba. Sve su ovo veliki brojevi. Međutim, činjenica je da se veliki broj osoba nalaze na evidenciji nezaposlenih samo zbog zdravstvene zaštite, to je slučaj u FBiH. Nama to otežava praćenje jer mi gledamo evidenciju i vidimo da određenog kadra imamo jako puno nezaposlenog, a u praksi možda imamo situaciju da oni rade „na crno“ i nisu zainteresirani da traže posao. 

Mi zbog ovakve situacije ne možemo sa sigurnošću reći kojeg kadra nama nedostaje i da li nam ga nedostaje. Jedan od načina za dolazak do radnika jeste povećanje broja izdatih radnih dozvola strancima. Međutim, svako povećanje zapošljavanja stranih radnika dovodi do obaranja visina primanja domaćih radnika. Do sada nismo imali veliki broj zaposlenih stranaca u BiH, taj broj se kretao od 0,3 do -0,4% ukupnog broja zaposlenih, odnosno broj izdatih radnih dozvola se kretao između 2.400 - 3.000 godišnje u posljednjih 5 pet godina. Popunjenost kvote za strane dozvole je iznosila oko 2/3 zadnjih godina, izuzev 2021. godine u Federaciji BiH kada je popunjenost narasla na oko 90%. 

Također, kada gledamo struktura strukturu izdatih radnih dozvola po zanimanjima vidimo da je većina radnih dozvola izdata za tzv. ključne osobe u preduzećima (direktori, osnivači preduzeća, uprava i rukovodstvo), a daleko manji broj je izdat za neka konkretna zanimanje zanimanja kao što su pekar, kuhar i sl.  

Konkretno od 2.775 radnih dozvola izdatih strancima u 2021. godini, prema strukturi poslova top deset po broju izdatih dozvola čine direktor uprave (256), izvršni direktor (252), zamjenik direktora uprave (189), direktor poslovanja preduzeća za promet nekretninama (173), sportista (159), radnik za jednostavne poslove drugdje nerazvrstan (86), direktor poslovne jedinice trgovine na veliko (84), pekar (66), direktor poslovanja preduzeća za poslovanje nekretninama (57) I i menadžer kvaliteta (44). Dakle u ovih najbrojnijih deset zanimanja, na koje otpada 1.366 radnih dozvola imamo svega dva proizvodna zanimanja: pekar i radnik za jednostavne poslove. Pri tome smo u 2021. godini imali 445 nezapsolenih nezaposlenih pekara na evidencijama (FBiH 287, RS 152 i Brčko distrikt BiH 7), a radnik za jednostavne poslove može biti i NKV kojih imamo ukupno 99.000 nezaposlenih na evidencijama. 

Imajući u vidu da se građevinski sektor navodi kao sektor koji uvozi veliki broj radnika u ovoj 2022. godini treba imati na umu da je riječ i o tome da su određene firme iz Turske dobile poslove na cestovnoj i pružnoj infrastrukturi te da su te firme angažirale veći broj radnika iz svoje države, što na upravljačkim i tehničkim poslovima, što na poslovima samog izvođenja radova. Dakle ova radna mjesta nisu ni bila namijenjena našim radnicima tako da ih ne treba promatrati u tim okvirima. 

Preporod.info: Da li ste zadovoljni podrškom nadležnih, imamo projekte samozapošljavanja, koliko su poslodavci pomogli u projektu zapošljavanja mladih? Je li to riješenje ili...? 

Bandić: Nažalost aktivne politike i aktivne mjere zapošljavanja, poput konkretnih programa samozapošljavanja, nisu u nadležnosti Agencije za rad i zapošljavanje BiH, već entitetskih zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, te kantonalnih službi zapošljavanja. Mi putem godišnjih izvještaja ovih zavoda za zapošljavanje dobijemo samo informacije o tome koliko se programa realiziralo, kolika su novčana sredstva utrošena, te koliko je bio obuhvat korisnika. Nnažalost nemamo informacije u učinku programa, tj. koliko je korisnika nakon prestanka subvencioniranja zadržalo taj biznis ili radno mjesto. Ono što je evidentno kod programa samozapošljavanja jeste da se tu mora raditi malo dugoročnije s korisnicima i da im se treba pružiti određeni vid obuke od pokretanja biznisa, knjigovodstva, legislative, do marketinga i plasiranja proizvoda ili usluge. Istina, zavodi za zapošljavanje dio ovih aktivnosti i provode, ali tu postoji ozbiljan nedostatak sredstava potreban za kvalitetnije praćenje pokrenutih biznisa. Nnažalost, sredstva kojima zavodi za zapošljavanje raspolažu su ograničena i uglavnom idu na sufinansiranje pokretanja biznisa ili sufinansiranje radnih mjesta, a premalo sredstava ostaje za praćenje korisnika i njihovih biznisa. U svakom slučaju ovo je jedna od pozitivnih praksi koju najčešće koriste mladi ljudi i u svakom slučaju ovi programi doprinose i novom zapošljavanju i otvaranju novih radnih mjesta. 

Preporod.info: Sindikat BiH više od godinu traži da se plate povećaju, s obzirom na to da cijene rastu? Koliko je nužna reakcija nadležnih da ne bi uskoro imali izgubljenu srednju klasu, jer plate nisu dovoljne ni za trećinu potrošačke korpe? 

Bandić: Kao što sam već ranije rekao plate su u svakom slučaju niske i destimuliraju radnike, posebno mlade ljude, da u BiH traže posao. I bez postojeće inflacije plate su bile niske i nedovoljne prema procjenama sindikata i ekonomskih analitičara za najosnovniju potrošačku korpu. Sada je situacija daleko teža zbog inflacije, a inflacijom su najviše pogođene kategorije s niskim dohotkom, onima koji primaju iznose oko prosječne plate ili ispod nje (a takvih je najviše). Naravno da je hitno potrebno povećati cijenu rada, ali u svakom slučaju potrebno je i sprovesti reformu koja će smanjiti poreska opterećenja na plate, a osigurati da se poreska opterećenja preliju u plate radnicima. Vjerujem da bi veće plate generirale veću potrošnju što bi kroz PDV vraćalo novac u budžete koji će izostati smanjenjem poreskih opterećenja rada. Također, paralelno sa smanjenjem poreskih opterećenja cijene rada bi trebalo provesti širu akciju kontrole rada „na crno“ i svakako uvesti daleko veće kazne za one koji ne prijavljuju radnike i krše prava radnika. Jer ako je visoka cijena rada i opterećenja na platu bila izgovor poslodavcima da ne prijavljuju radnika, umanjenje ovih troškova stvorilo bi mogućnost da se neprijavljeni radnici uvedu u sistem. I tako bi opet došlo do punjenja budžeta po povećanju broja zaposlenih osoba. Jer mi sada imamo zaposlenih 844.792 osobe, a anketa o radnoj snazi iz prvog kvartala 2022. godine daje procjenu od 1.157.000 zaposlenih osoba što je velika razlika.

(Preporod.info)