Pristupi Kur'anu važniji od njegovog pukog memoriranja

 Hafizi među ashabima 

Razmotrimo, zakratko, kakva je bila praksa ashaba, koji su bili svjedoci Objave. Čudno će nam, možda, zvučati podatak da je među ashabima bilo malo hafiza u vrijeme života Muhammeda, alejhi-s-selam! Ono što se uzima kao pokazatelj većeg broja hafiza među ashabima jeste Bitka na Jemami protiv Lašca Musejlime, koja se odigrala 12. godine po Hidžri. Navodi se da je u toj bitki poginulo 70 (Sujuti), 500 (Handžić) ili, čak, 700 (Kurtubi) hafiza Kur'ana. Međutim, pod pojmom hafiz tada se nije podrazumijevalo ono što mi danas podrazumijevamo. Tada je ta riječ označavala osobu koja zna veći ili manji dio Kur'ana napamet kao i, naravno, osobu koja zna cijeli Kur'an napamet.

Buhari (br. 5004) prenosi da je Enes, r.a., rekao: ''Vjerovjesnik, a.s., je umro, a čitav Kur'an napamet naučili su samo četverica: Ebu Derda, Mu'az  b. Džebel, Zejd b. Sabit i Ebu Zejd''. Većina imama u ovom slučaju, kaže Sujuti, ne odobrava ograničavanje na četiri osobe (El-Itqan, 1/246-250). Dakle, sigurno je bilo više takvih osoba, kako to navode kasniji učenjaci (npr. Sujuti, Kurtubi, Nevevi, Subhi Salih). Kasnije se taj broj među njima uvećavao. Riječi Enesa Kurtubi tumači tako što kaže da one znače da su ga samo spomenute osobe ''naučile direktno od Allahova Poslanika, a.s., dok su ostali učili jedni od drugih'' (1/93-94).

Kurtubi navodi dvije vrlo zanimljive predaje. Prema prvoj, Abdullah b. Mes'ud rekao je: ''Nama je bilo otežano učenje Kur'ana napamet, a olakšano postupanje po njemu. Onima poslije nas bit će olakšano učenje Kur'ana napamet (hifz), a bit će im otežano postupanje po njemu''.

Prema drugoj predaji, Ibn Omer je izjavio: ''Na početku ovog Ummeta, ugledni ashabi Allahova Poslanika, alejhi-s-selam, od Kur'ana su znali napamet samo jednu suru ili nešto više od toga, ali su primjenjivali Kur'an u praksi. A na kraju ovog Ummeta ljudi će učiti Kur'an, među njima djeca i slijepe osobe, ali po njemu neće postupati!'' (El-Džami' li ahkami l-Qur'an, Al-Resalah, Bejrut, 2006., 1/69).

Neke sugestije i prijedlozi

Dakle, obnovljenu praksu hifza potrebno je nadograditi dimenzijom razmišljanja i razumijevanja Kur'ana koja, čini se, nije u dovoljnoj mjeri prisutna.

Rahmetli Mehmed-ef. Handžić u svom tekstu o hifzu navodi da neki islamski učenjaci smatraju nekom vrstom bid'ata pamćenje Kur'ana napamet bez razumijevanja njegovih odredaba. Također, navodi da Ibn Rušd u svom djelu Džami'u-l-bejani ve t-tahsil bilježi kako je Ebu Musa el-Eš'ari pisao halifi Omeru da je u Basri mnogo ljudi napamtilo Kur'an. Halifa Omer mu je odgovorio da im odredi stanovite nagrade iz državne kase. A kada mu je Ebu Musa pisao da se broj takvih sljedeće godine podvostručio, halifa Omer mu je odgovorio: ''Ostavi ih, ja se bojim da se svijet ne zabavi učenjem Kur'ana napamet, a da ne zapuste njegovo razumijevanje'' (Izabrana djela, 1999., 2/267-268).

U tom smislu, obrazovnim institucijama Islamske zajednice u BiH i svim drugim zainteresiranim ustanovama dajemo nekoliko konkretnih sugestija i prijedloga shodno kojima bi se, vjerujemo, povećalo i olakšalo zanimanje muslimana za odgovornim razumijevanjem i razmišljenjem o kur'anskim uputama i njihovim širim studiranjem i proučavanjem:

1. Već nekoliko godina kod nas se, u sve većem broju džemata, uz ramazansku mukabelu, aktivira i praksa kratkog tefsira (tumačenja) džuza koji se uči za određeni dan. Ovu praksu treba nastaviti i proširiti;
2. Sarajevo je nekada bilo poznato po svojim halkama tefsira koje su vodili naši poznati i priznati alimi. Tu praksu je potrebno reaktivirati npr. u vidu mjesečnih halki ili predavanja na jednome mjestu u gradu Sarajevu, ali i u drugim mjestima širom BiH;
3. Pored večeri Kur'ana, na kojima se Kur'an uči i sluša, uvesti i praksu, nazovimo ih: večeri tumačenja Kur'ana, na kojima bi se Kur'an tumačio, objašnjavao i komentirao shodno, da parafraziramo našeg velikog Gaziju, ''duhu vremena i mjesta'';
4. Nalik organiziranju takmičenja u hifzu Kur'ana, valjalo bi razmisliti o organiziranju takmičenja u tefsiru, tj. razumijevanju značenja Kur'ana, u mektebima, školama i fakultetima. Osmislio bi se model koji bi bio atraktivan mladima, učenicima i studentima, a kroz koji bi se učili načinima razumijevanja Kur'ana i spoznavanja njegovih značenja iz raznih spoznajnih perspektiva.