Radikalizacija Hrvata u BiH III: Priroda hrvatske politike se ogleda tamo gdje su Hrvati većina

Prošlog mjeseca derbi utakmica 12. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine između Zrinjskog i Sarajeva bila je prekinuta, nakon što se iznad stadiona u Mostaru pojavio dron sa zastavom “Herceg-Bosne“. Ovo nije prvi put da se obilježja “Herceg-Bosne“ pojavljuju na javnim manifestacijama, ali često su aktuelna kada predstavljaju odjek zvanične hrvatske politike u BiH. Stalnim potenciranjem tema o stvaranju trećeg entiteta i navodima o ugroženosti Hrvata u BiH, više paradnim nego radnim sastancima s predstavnicima srpske politike, hrvatski političari konstantno kreiraju ambijent koji Hrvatima u BiH izgleda krajnje nemogućim i nepodnošljivim. Općepoznato je da politike potenciraju nerealna rješenja i velike nacionalne ideje kada ne mogu odgovoriti na konkretne životne probleme realnim i održivim rješenjima. Stoga, zvuče primamljivo priče da će sve biti idealno kada bude postojao treći entitet, čime se i revitalizira ideja o postojanju sopstvene hrvatske države u BiH.

Odlazak Hrvata iz “idealnog trećeg entiteta“

Kada se uzmu u obzir sve mogućnosti i socio-ekonomske prilike Hrvata od kraja agresije na BiH do danas, očigledno je da je lični interes hrvatskih političara bio ispred nacionalnog. Drugim riječima, Hrvati su u gradovima gdje su većina imali dobre pretpostavke za gradnju kvalitetnijeg životnog standarda. Primjera radi, nisu imali potpuno razorenu urbanu i industrijsku infrastrukturu, uvijek su u političkoj raspodjeli vodili ministarstva u vezi s finansijama, imali su liberalniju politiku spram plaćanja poreza i otvaranja novih firmi, manje političkih kriza zbog skoro jednonacionalne političke strukture, koristili dvojno državljanstvo itd. Koliko su iskoristili sve pogodnosti i kakav je trenutni trend u gradovima s većinski hrvatskim stanovništvom?
“Problem je što odlaze i ljudi koji imaju posao. Neki čak napuštaju radna mjesta u Elektroprivredi i idu vani raditi. Dugo vremena smo to gledali, nismo znali na to odgovoriti, sada cijelo društvo i sve razine vlasti moraju rješavati taj problem“, kazao je početkom ovog mjeseca načelnik Stoca Stjepan Bošković u intervjuu za Večernji list. Veliki procenat Hrvata odlazi upravo iz područja koje se smatralo teritorijalnim dijelom “Herceg-Bosne“ ili trećeg entiteta. Konkretno, bila je aktuelna agresivna politika vještačkog naseljavanja Hrvata iz Srednje Bosne u Stolac kako bi se, pored mijenjanja nacionalne strukture grada, povećao ukupan broj Hrvata u zamišljenom trećem entitetu. Propast ovog projekta očit je u primjeru naselja Vidovo Polje i Bobanovo, koja se prazne. Spomenimo samo da su zbog izgradnje ovih naselja muslimani ostali bez svog mezaristana te i danas vode političku bitku da im Općina Stolac dodijeli zamjensku lokaciju. Ili primjer naselja Bobare u Duvnu, gdje su vlasti dale sve pogodnosti za izgradnju kuća čiji vlasnici sada napuštaju BiH.