Svijest o genocidu nije povremeno iskazivanje poštovanja prema žrtvama

1. Da razvijamo svijest o genocidu kroz svako novo saznanje i otkriće koje se tiču i genocidne politike, kao i samog čina zločina genocida, te etničkog čićenja i protjerivanja stanovništva kao i mučenja i zločine nad ženama i djecom
2. Da svijest o genocidu podrazumjeva psihološko, racionalno i intelektualno poimanje tog zločina i svega onoga što se dešavalo, a ne samo povremeno iskazivanje poštovanja i pokušaje suosjećanja sa žrtvama, najčešće tokom 11. jula.
3. Da to svoje znanje koje stičemo, svjedočanstva koja slušamo ili čitamo, prenosimo i dalje, jer smo mi bili i sada smo svjedoci da bilo kakvo poimanje genocida odnosno agresije onako kako se i desila nije dostupna niti prisutna u javnoj obrazovnoj sferi, tj. školama, a ni fakultetima.

Moramo znati dobro izvore iz kojih uzimamo podatke o broju žrtava genocida, te izbjegavati svaku zloupotrebu.

Biti svjestan genocida podrazumijeva da shvatimo ideološki kao i povijesni temelj takve politike kao i pojedince i grupe koji su stajali iza toga. Jedna greška koja se također ne bi trebala ponavljati u našem diskursu i proučavanju genocida jeste generalizacija zločina. Ne možemo reći da su svi Srbi podržavali ono što se dešavalo, ali jeste većina. Ali to je bitno naglasiti. Drugi problem jeste statistika žrtava, što je ujedno i jedan izazov. Moramo znati dobro izvore iz kojih uzimamo podatke o broju žrtava genocida, te izbjegavati svaku zloupotrebu. Naš odgovor treba biti posebno formulisan na način kako bi dosljedno opovrgnuo lažne i projicirane tvrdnje onih koji genocid negiraju ili umanjuju broj ubijenih, kao i onih koji pokušavaju da proizvoljnim i neutemeljenim navodima „izjednače“ ili nađu ekvivalentnost genocida sa odbrambenom borbom Armije RBiH.

Onda kada svijest unaprijedimo do ovih stadija, možemo očekivati i nadati se da ono što se dešavalo muslimanima ne samo u posljednjem ratu, nego i u Drugom svjetskom ratu, ali i prije na ovim prostorima ostati upamćeno i zabilježeno te sačuvano od zaborava i kroz akademski okvir, ali i interpersonalnu komunikativnu paradigmu.