Pet stoljeća Atik džamije u Koraju

Objavljeno u printanom izdanju 

U Koraju je, 4. juna, ove godine, obilježeno pola milenija od izgradnje Atik džamije. Muftijstvo tuzlansko i Medžlis Islamske zajednice Čelić, uz pomoć općina Čelić i Lopare, te nekoliko privrednika, obilježili su ovaj jubilej nizom prigodnih programa.

Manifestacija je otvorena promocijom knjige „Ako osvane sutra“ autora Zijada Konjića iz Koraja, te izložbom slika korajskih motiva mlade likovne umjetnice Almedine Cifrić.

Korajaci su s posebnom pažnjom pratili okrugli sto na kojem su govorili mr. Ševko-ef. Sulejmanović (Značaj džamije u širenju islama u Koraju), dr. Sead-ef. Seljubac (Doprinos hfz. Seida Zenunovića izučavanju islamskih nauka kod nas), dr. Ismet-ef. Bušatlić (Medresa u Koraju) i dr. Omer Nakičević.

Hafiz Seid ili Sejjid Zenunović je bio jedan od naših prevodilaca Kur'ana. Živio je relativno kratko. Pedeset sedam godina. Rođen je u Koraju, na padinama planine Majevice 1875. godine. Obrazovao se u korajskoj medresi Igrišće i učio pred svojim ocem, muderrisom medrese, Osmanom, koji je bio i imam Atik (Stare) džamije u tom mjestu. Hafiz Seid je završio hifz u desetoj godini, takođe pred ocem. Nakon završene medrese, započinje službovanje kao imam Atik džamije, a jedno vrijeme je predavao i vjeronauku u osnovnoj školi. Imao je sedmero djece. Na Ahiret je preselio 1932. godine.

 

Ova manifestacija značajna je za cijelu regiju a posebno za Koraj, kaže glavni imam medžlisa Čelić Islam-ef. Hrnjić. Raduje činjenica da je posjećenost svim programima bila izuzetno velika i da postoji interes da ovakvi programi postanu tradicija u Koraju. Ovaj dio Bosne i Hercegovine, pored hafiza Zenunovića, o kojem je bilo govora ove godine, ima još mnogo alima čijih se imena i djela treba sjećati kao što su Hajrudin-ef. Abdurahmanović, hafiz Salih-ef. Sivčević i mnogi drugi.

Atik džamija jedna od najstarijih u našoj zemlji

Atik džamija u Koraju, koja je izgrađena 1516. godine, jedna je od najstarijih džamija u našoj zemlji. Nažalost, u vrijeme agresije na BiH zapaljena je i srušena, a nakon što su se vrijedni Korajci vratili na svoja ognjišta, na njenim temeljima je izgrađena nova. "Džamije su Božije kuće za sve nas koji vjerujemo, a za sve druge to bi trebao biti sakralni prostor, prostor koji ima viši smisao, viši značaj. Tako bi se prema njoj i trebalo ponašati, bez obzira da li pripradamo islamu ili nekim drugim vjerama. Munara simbolizuje visinsku vertikalu, okrenutost nebu, a u horizontalnom prostoru oko džamija nalazimo mektebe, nalazimo medrese, kao što je to bilo i ovdje u Koraju. Ljudi grade džamije, ljudi oblikuju džamije, ali i džamija oblikuje čovjeka“, kazao je mr. Sulejmanović.

Korajci se sa tugom sjećaju dana kada su morali napustiti Koraj i kada su džamije porušene, ali ništa lakši nije bio ni povratak. Bio je spor i sa opstrukcijama koje ipak nisu bile jače od volje ovih ljudi da očiste i obnove svoje avlije, domove i zasiju prostrane njive podno planine Majevice.

Prije agresije na BiH u Koraju je bilo oko tri hiljade Bošnjaka, sada ih je nešto više od hiljadu. Kao i u svim drugim povratničkim mjestima zaposlenje je najveći problem, ali kako kažu, snalaze se i postepeno izgrađuju uslove kako bi mlađe generacije ostajale u ovome mjestu. Koraj danas ima tri džamije i jedan mesdžid, a nekada je imao i svoju medresu.

Nakon što su prve medrese osnovane u Sarajevu, uslijedilo je osnivanje i u drugim gradovima, širom Bosne i Hercegovine. Jedna takva medresa, poznata pod nazivom Igrišće, postojala je i u Koraju. Značajnu ulogu u radu te medrese imala je porodica Zenunović.

Dr. Ismet Bušatlić je kazao kako je to bilo obrazovanje koje je pružalo ne samo vjerska znanja, nego sve ono što je potreba lokalne zajednice i što traži vrijeme u kojem djeluje. Prateći i jedno i drugo, te škole su pratile civilizacijski hod naših naroda na ovome prostoru.

Hafiz Zenunović jedan od naših prevodilaca Kur'ana

Među poznatije alime sjevernoistočne Bosne iz perioda kraja 19. i početka 20. stoljeća ubraja se i hafiz Seid-ef. Zenunović. O njegovom doprinosu izučavanju islamskih nauka kod nas govorio je dr. Sead Seljubac koji je istakao potrebu za širim i dubljim istraživanjem života i djela alima ovih krajeva.

Hafiz Seid-ef. Zenunović govorio je korajskim lokalnim bosanskim jezikom sa velikim brojem arhaizama posebno poznatih ljudima ovoga kraja, a pisao je arebicom. Poznato je da je puno pisao i imao bogatu biblioteku o kojoj se ne zna puno, ali je najvjerovatnije bila prodata. Bio je izvrstan kaligraf i njegove su levhe ukrašavale zidove kiraethane u Koraju. Tokom ramazana, čitao je i prevodio istoriju od Taberija. Njegovo najznačajnije djelo je rad na prijevodu Kur'ana. Učenjaci se slažu da nije preveo čitav Kur'an, nego samo određene sure, tačnije njih trideset tri. Najznačajnije karakteristike ovog prijevoda su da je tražio najprikladnije izraze žargona svoga vremena, ljepota konstrukcije rečenice i jasnoća misli, što ukazuje da je bio vrstan poznavalac arapskog i bosanskog jezika, naročito stilistike i poezije.

"Hafiz Seid-ef. Zenunović, kao važna karika u lancu učenih ljudi koje historija islama ovih prostora i historija Bošnjaka treba da poznaje, svoj trag ostavio je u oblastima: tefsira, hadisa, fikha, sire, a eto je svoju ljubav prema našem dragom Pejgamberu i kroz mevlud iskazao“, rekao je dr. Seljubac.

Čuvati uspomene na naše vrijednosti

Dr. Omer Nakičević se prisjetio jedne njegove davne posjete Koraju. Tada je, kako je kazao, pretresao tavanicu Atik džamije u potrazi za vrijednim rukopisima. Pronašao je neke od pjesama hafiz Zenunovića, ali mnogi materijali su bili nepovratno uništeni. Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur'ana, knjiga koju je napisao dr. Nakičević, vrijedno je djelo koje govori o ovom istaknutom alimu.

Prisutnima su se obratili i predsjednik SO Lopare Miljenko Ristić, potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić, te muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, koji je ovaj okrugli sto i zatvorio.

Tokom svoga obraćanja muftija Fazlović je istakao važnost Koraja tokom povijesti, te značaj Atik džamije u njegovom razvoju. Iskazao je radost zbog čuvanja uspomene na naše vrijednosti, kao i vrijedne ljude i njihova djela. Posebne poruke podrške i ohrabrenja muftija Fazlović je uputio Korajcima koji su u velikom broju posjetili ove programe. Najavio je da će organiziranje ove manifestacije ući u kalendar manifestacija Islamske zajednice u BiH na ovome području, te će joj se u budućnosti posvetiti zaslužena pažnja.

Nakon klanjanja podne namaza u Atik džamiji proučen je melvud hafiza Seida Zenunovića koji je svoju imamsku dužnost obavljao upravo u Atik džamiji, u čijem haremu je i ukopan nakon smrti 1932. godine. Hafizov mevlud, prvi put je objavljen na arebici 1929. godine, često je izvođen jer mu je forma podesna za učenje, a tome doprinosi čist jezik.

Seid Zenunović, unuk hafiza Zenunovića, njegova sestra i porodica prisustvovali su programu u Koraju. Seid nije zapamtio djeda, rođen je jedanaest godina poslije njegove smrti, ali često je slušao o njemu, čitao i izučavao njegova djela. Smatra izuzetno važnim pažnju koju Islamska zajednica posvećuju sjećanju na naše alime i nastojanju da se oni i njihova djela, kao i naše vrijednosti, ne zaborave. Otkrivanjem novih nišana na mezaru hafiza Seid-ef. Zenunovića završen je program obilježavanja ovog velikog jubileja u Koraju.