Ramazanski kviz 2022: Hasan Kafi Pruščak

Uprava za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice i ove godine organizira Ramazanski kviz "Vjera i domovina". Kviz će biti realiziaran na portalu Preporod.info, od 1.  do 30. aprila 2022. godine.

Tokom trajanja kviza na portalu Preporod.info i na zvaničnoj Facebook stranici ovog portala svakodnevno će u 14.00 sati biti objavljivano po jedno predavanje iz oblasti ahlaka, historije i bosanskog jezika. Pravo učešća imaju osobe svih uzrasta, iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test koji će sadržavati 90 pitanja bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 1. maja 2022. godine, 14.00 sati. Detljano upustvo dostupno ovdje.

HASAN KAFI PRUŠČAK

(Autor je Nermin Šušić, profesor u Elči Ibrahim-pašinoj medresi u Travniku)

Hasan Kafi Pruščak je naš najveći mislilac 16. stoljeća. On je najznačajnija ličnost u naučno-književnom i intelektualnom životu Bošnjaka. Istakao se i na kulturno-prosvjetnom polju, te svojim zadužbinama od kojih neke postoje i danas. Njegovo književno djelo o uređenju države i društva još 1824. godine prevedeno je na francuski jezik, pa je Kafi od tada postao zanimljiv mnogim znanstvenicima, istočnim i zapadnim.

Hasan Kafi je rođen u Pruscu 1544. godine. Književno ime Kafi uzeo je 1580. godine. Pošto je završio početne nauke u Bosni, otišao je u Carigrad. Na studijima u Carigradu ostao je devet godina a onda se vratio u domovinu.

Oko 1580. godine napisao je kratku filološku raspravu o značenju i upotrebi riječi čelebi i manje djelo iz logike, a potom je imenovan za kadiju u Pruscu. Išao je na hadž 1591. i na tom putovanju sreo se sa mnogim učenjacima iz raznih islamskih centara. S kadijskog mjesta povukao se kada je izbio ustanak u Erdelju, počeo je predavati učenicima glavne i sporedne predmete, vjerske i svjetovne znanosti. Tada je napisao i svoje najpoznatije djelo “Temelji mudrosti o uređenju svijeta” (1596), moralno-politički spis kojim je želio da ukaže na negativne pojave u državi i društvu. Za ovo djelo zainteresovao se i sultan Mehmed III, ali pošto je bilo napisano na arapskom, carski namjesnici su preporučili Kafiju da ga prevede na turski, što je on i učinio 1597. godine.

Ličnim pismom sultan mu je dao Prusački kadiluk kao doživotnu mirovinu pod uslovom da predaje učenicima tih krajeva.

Poslije ovog imenovanja Kafi je živio i radio još dvadesetak godina, učestvovao je u vojnim pohodima i podigao svoje zadužbine u Pruscu. U Carigradu je marljivo radio u bibliotekama, prikupljajući građu za svoja djela.

Učestvovao je u pohodu protiv Ugarske boravivši u štabu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Poslije pohoda vratio se u Prusac i posvetio se pisanju djela i podizanju zadužbina: džamije, medrese, hana, mekteba i vodovoda. Hasan Kafi umro je 1615. ili 1616. godine i sahranjen je u blizini svoje džamije u Pruscu.

Osnovni tekst djela Temelji mudrosti o uređenju svijeta na arapskom jeziku Kafija je napisao u Pruscu u mjesecu zul-hidždžetu 1004/1596. godine, a u narednom mjesecu (5. muharrema 1005) krenuo iz Prusca da se pridruži sultanovoj vojsci koja je pošla na Jegar. “Na tome blagodarnom i pobjedonosnom putovanju sam – piše on u autobiografskom djelu Nizāmul- ´ulemā‘‘ ilā Hātim al-anbiyā‘‘ – svoju raspravu Usūl al-hikam… izložio sultanovim zastupnicima, velikanima iz reda ministara i velikih učenjaka, da mi daju svoje sugestije. Međutim, oni su mi preporučili da je prevedem na turski jezik, kako bi mogla biti predočena sultanu i korisno poslužiti činovnicima carskog divana. Zatim su ovog pukog siromaha obavezali da prihvati dužnost kadije u Pruscu.

On se smatra „najznačajnijom ličnosti u naučno-književnom i intelektualnom životu bosanskih muslimana posljednjih decenija 16. i početkom 17. stoljeća. Tako istaknuto mjesto u kulturnoj povijesti Bosne svog vremena stekao je svojim plodnim i mnogostrukim naučno-književnim i kulturno-prosvjetnim radom, kao i svojim zadužbinama od kojih neke postoje i danas. Nesporno je da kulturno-povijesni značaj Pruščakovog djela u historiji socijalne, političke i kulturne misli u Bosni i Hercegovini nedvosmisleno utvrđen i argumentiran unutar najkompetentnijih interpretacija.                  

Temelji mudrosti o uređenju svijeta je djelo u kojem pojašnjava ispravne temelje na kojima počiva i pomoću kojih opstaje vlast. Temelji mudrosti o uređenju svijeta je podijeljeno na uvod, 3 poglavlja i zaključak.

U uvodnom dijelu Pruščak ukazuje na određene negativne pojave i kaže da svaka od njih ima svoje stvarne uzroke, koji su opet rezultat djelovanja drugih pojava. Naročito ukazuje na četiri uzroka koji rezultiraju nizom posljedica. Ti uzroci su sljedeći:                                          

1. Prvim uzrokom slabljenja unutarpolitičkih vojnih prilika Osmanskog države proglasio je „zanemarivanje pravde i vođenja valjane politike“, iz razloga što se „državni poslovi ne povjeravaju ljudima sposobnim za njih“.
2. Na drugom mjestu je nemaran odnos prema savjetovanju, razmjeni mišljenja i planiranju, a sve to zbog oholosti i uobraženosti velikaša i njihovo izbjegavanje da se druže sa „učenjacima i mudrim ljudima“ (jer će oni otkriti stvarno stanje).
3. Treći razlog slabosti države, po njegovom sudu, bio je ,,indolentnost u rukovođenju vojskom i upotrebi oružja i ratne opreme za vrijeme borbe s neprijateljem, a uzrok je u tome što se vojnici ne boje starješina.''
4. Krajnjim uzrokom svih nedaća Pruščak je pripisao ,,lakomosti na mito i sklonosti ka ženama '' (uzrok svih uzroka).

U zaključku pisac zagovara moralnu obnovu društva putem tesavufa (tasawwuf) pa u tu svrhu nudi recept poznatog sufijskog mislioca Nedžmuddina al-Kubra.

“Nema vlasti bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez prosperiteta, niti prosperiteta bez pravde i dobre politike.”

(Preporod.info)