Ramazanski kviz 2022: Dobro djelo u islamu

Uprava za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice i ove godine organizira Ramazanski kviz "Vjera i domovina". Kviz će biti realiziaran na portalu Preporod.info, od 1.  do 30. aprila 2022. godine.

Tokom trajanja kviza na portalu Preporod.info i na zvaničnoj Facebook stranici ovog portala svakodnevno će u 14.00 sati biti objavljivano po jedno predavanje iz oblasti ahlaka, historije i bosanskog jezika. Pravo učešća imaju osobe svih uzrasta, iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test koji će sadržavati 90 pitanja bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 1. maja 2022. godine, 14.00 sati. Detljano upustvo dostupno ovdje.

DOBRO DJELO U ISLAMU 

(Autor Rifet Šahinović, profesor u Medresi "Reis Džemaludin Čaušević" u Cazinu)

Dobro djelo u islamu se temelji na iskrenom nijetu u ime Allaha dž.š., a čini se radi postizanja Njegovog zadovoljstva. Vjernik sva djela čini slobodno i čiste savijesti. Prema tome, dobro djelo u islamu je utemeljeno na moralno-etičkim principima. S druge strane, korisno djelo nema tu metafizičku utemeljenost. Korisno djelo se čini samo na dunjaluku i za radi dunjaluka, a ljudi ga pamte dok im se ono čini. Tu je razlika između dobrog i korisnog djela u islamu. Dobra djela zauvijek traju, nagrađuju se kod Gospodara i pružaju veći izvor nade, kaže Kur'an (El-Kehf, 46). Ustvari, nema imana bez dobrog djela, niti dobrog djela bez imana.

Na stranicama Kur’ana je vrlo zanimljivo pratiti termine kojima se označavaju dobra djela. Dobro djelo kao birr ( to je univerzalno, sveobuhvatno dobro, ostvarujemo ga kada podijelimo ono što nam je najdraže), Dobro djelo kao hasen (činimo dobro i ne gledamo da nam neko uzvrati), Dobro djelo kao tajjib (ono je dobro i u kvalitetnom smislu) - opozit je habiis – šund. Kur’an kaže da nije isto loše djelo/habis i dobro/tajjib, bez obzira na mnoštvo lošeg). Dobro djelo kao hajr (djelo koje smo izabrali kao dobro), Dobro djelo kao salih (u suštini je dobro i proizvodi efekte dobra).

Prijevodi Kur'ana sa arapskog na druge jezika, uglavnom, ne dočaravaju sva ova iznijansirana značenja kur'anskog kazivanja o dobrom djelu.

Birr je dobro koje činimo drugima, istovremeno zaslužujući dobro. Čineći birr – dobročinstvo, postižemo čestitost. Istinska pobožnost ne može biti djelotvorna bez čestitih djela: „Nije čestitost (nije sve dobro - birr) u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni (istinsko dobro čine oni) koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone. ” (El-Bekare, 177) Nadalje, u Kur'anu se kaže da putem birra ulazimo u krug čestitih koji čine birr – ebrar. (El-Mutaffifun, 18); meleki su čestita i plemenita bića – kiramin berereh. (’Abese, 16) Gospodar svjetova je istinski dobrostiv jer podaruje Dobro - huve-l berr. (Et –Tur, 28)

Hasen je dobro u vidu lijepih postupaka, kreposnih djela, pri tome, ukazujući na ljepotu i dobrotu čovjekovog postupka. To je dobro u ćudorednom značenju. Dobro djelo kao hasen ima korisnosti, ono je blagodat: „Ma gdje bili, stići će vas smrt, pa kada biste bili i u visokim kulama. Ako ih stigne kakvo dobro (hasen), oni vele: ’Ovo je od Allaha!’, a snađe li ih kakvo zlo, govore: ’Ovo je zbog tebe!’ Reci: ’Sve je od Allaha!’ Pa šta je tim ljudima?! – oni kao da ne razumiju ono što im se govori! Sreća (lijepa stvar - hasen) koja ti se dogodi - od Allaha je, a nesreću koja te zadesi - sam si zaslužio. Mi smo te, kao poslanika, svim ljudima poslali, a Allah je dovoljan svjedok.”(En-Nisa, 78, 79) U ovom ajetu djelo se imenuje kao hasen (opozit je sejjie' – ružna stvar); kao da se poručuje čovjeku - trebaš shvatiti da za svako trpljenje tražiš krivicu u sebi.

Vrlo zanimljivo je da se u navedenom ajetu kaže: „Šta je, onda, ovim ljudima pa nisu ni blizu shvatanja istine onoga što im se kaže ( femali ha'ulai-l kavmi la jekadune jefkahune hadisen)

A šta je hajr? Svaki čovjek teži djelu, ali vjernik bira da uvijek čini dobro djelo – hajr. Bez obzira na čovjekov izbor, ono zamišljeno i ono sprovedeno u djelo, Gospodar zna za svaki hajr – djelo koje smo odabrali kao dobro, koje nikako neće proći nezapaženo: „…A za dobro - hajr koje učinite Allah zna…” (El-Bekare, 198) Na stranicama Kur’ana, nadalje, čitamo da je najbolji izbor vjera u Boga ( iman) i u onaj svijet, te činjenje općepoznatog dobra, a zabranjivanje općepoznatog zla (ma'ruf ve munker), a vjernici jedva čekaju da čine hajrate/slobodno izabrana dobročinstva, i oni su oni koji red uspostavljaju. Allah obećava da za svako dobro/hajr učinjeno, nagrada neće biti uskraćena (Ali Imran, 114, 115). Svakim sobodnim izborom da čini dobro/hajr, ustvari, čovjek uspostavlja red na Zemlji. U Kur'anu se hajrom imenuje imetak koji se može oporučiti. (El-Bekare, 180) Kore se oni koji gaje bezgraničenu ljubav prema istom imetku. (El-Adijat, 8) Poslanik a.s. je rekao: „Zaista, neki ljudi su ključevi dobra (li hajri) i zatvarači zla. A zaista, neki ljudi su ključevi zla i zatvarači dobra! Blago onome koga Bog učini da ključevi dobra (mefatihu-l hajr) budu u njegovim rukama, a teško onom koga Bog učini da ključevi zla budu u njegovim rukama!” (Ibn Madže, 237). I u navedenim Poslanikovim riječima dobro se imenuje hajrom.

Tajjib je dobro djelo koje je kvalitetno u svakom smislu, lijepo i korisno. Ono raduje i onoga ko ga čini, i onoga kome se čini. Tajjib kao dobro djelo u kvalitativnom smislu nikada ne prolazi. Ne istječe mu rok, ne zastarijeva, za razliku od djela koja samo u izvanjskom smislu mogu trenutno bljesnuti kao kvalitetna, a ustvari su šund - habis, u pojavnom svijetu. Tajjib djela su neprolazne vrijednosti: „Reci: ’Nije isto ono što je zabranjeno - habis i ono što je dozvoljeno - tajjib, makar te iznenađivalo mnoštvo onoga što je zabranjeno. Zato se Allaha bojte, o vi koji ste razumom obdareni, da biste ono što želite postigli’.” (El-Ma’ide, 100)

Salih je dobro djelo koje rezultira uspostavljanjem reda u pojavnom svijetu, za razliku od djela koja proizvode nered – fesad: „I ne pravite nered (fesad) na Zemlji, kad je na njoj red (islah) uspostavljen, a Njemu se molite sa strahom i nadom; milost Allahova je doista blizu onih koji dobra djela čine.” Gospodar svjetova traži da popravljamo međusobne odnose kroz činjenje dobrih djela/salih (En-Nisa, 129). On dobro djelo/salih uzdiže i prima: „Ako neko želi veličinu, pa – u Allaha je sva veličina! K Njemu se dižu lijepe riječi, i dobro djelo (ve-l amelus-salihu jerfeuhu) On prima. A one koji imaju hrđave namjere čeka patnja nesnosna, i njihovo spletkarenje je rabota bezuspješna.” (Fatir, 10)

U ajetu sintagma ve-l amelus-salihu jerfeuhu može se prevesti da dobro djelo/salih uzdiže lijepu riječ: „Njemu se uspinje lijepa riječ, a nju dobro djelo uzdiže.“

Ako na stranicama Kur’ana pratimo sve ajete u kojima se spominju dobra djela, tek tada uočavamo svu ljepotu vjernikovog nastojanja da bude dobar u svakom segmentu svoga života.

Efekti dobrih djela

Svako dobro djelo ima pozitivan efekat - vodi čovjeka i zajednicu u napredak. Te efekte možemo pratiti na ovom svijetu. Hidr je pokazao Musau, a.s, da djela koja su učinjena (popravak lađe, podizanje zida), ukazuju da je njihova uloga nezamjenjiva, kako u životu pojedinca, tako i u zajednici: „A da su stanovnici sélā i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili.” (El-A'raf, 96)

Iz ajeta vidimo da je uloga dobrih djela ključna za širu društvenu zajednicu – blagoslovi i s neba i iz zemlje dolaze dobrim djelima. Prema tome, dobro djelo je aksiom napretka. Ono utječe na ljudski život (moralni, intelektualni, društveni, porodični). To je posebno važno, ako prihvatamo činjenicu da se vjerske koristi ne odnosi samo na budući svijet. Vjera je ljudski saputnik u kretanjima svih ovosvjetskih procesa.

Dobro djelo pomaže da idemo u skladu s cjelokupnim kretanjima u svijetu. Sa druge strane, dobrim djelom kako ga Kur'an definira, mi smo sa Bogom. Kada smo s Bogom, krećemo se onim poretkom kojim ide sva priroda. Priroda slavi Boga i pokorava se Njegovim zakonitostia. Nevjera ljudska je suprotno od toga. Dobar primjer u tom kontekstu je čovjek koji pokušava da pliva uzvodno. To je vrlo teško ili nemoguće. Svaki čovjek koji poriče Boga, ustvari, pliva uzvodno. Kao što su još na ovom svijetu vidljivi rezultati dobrih djela, tako su vidljivi i efekti loših djela.

Kvalitet djela

Kur’an vrlo često kvalitet djela naziva ”težinom” djela ili čina: „Vaganje će tog dana biti pravedno, pa u koga dobra imadnu težinu, on će se spasiti. Ali oni koji malo na vagu iznesu, takvi su sami sebe upropastili...“ ( El-A'raf, 8,9). Čovjek nekada učini neko djelo koje može poteći iz ambicioznih nakana, ali njegova korisnost je djelotvorna samo u njegovom vlastitom životu; ne dotiče se društva, ali i ne utječe negativno na širu zajednicu. Takvo djelo nema nikakvu težinu.

Ako djelo ima negativne implikacije na druge, a uz to je potpuno odvojeno od Boga, ono ima čin kufra ili odbacivanje istine. S druge strane, ako ima samo dobre posljedice za počinitelja, onda je to djelo još uvijek djelo gubitka (husran), jer počinitelj djela nije iskoristio mogućnost da drugima pomogne. Ako ima dobre posljedice i za druge, a nije u ime Božije, onda je korisno djelo. Dobro djelo u islamu je djelo koje se čini u ime Boga, a ne isključivo samo za korist drugih. Islamski učenjaci objašnjavaju da su ljudska djela poput nula u matematici. Da bi nula dobila vrijednost, mora biti pozitivan broj ispred. U islamu, taj pozitivitet je bismilla – u ime Boga.

Kako do vječnog ahiretskog dobra

Ako želimo da djelo pretvorimo u vječno, ahiretsko dobro, da pronalazimo koristi u svakom trenutku, da navike pretvorimo u pobožnost, da nemarnost pretvorimo u svijest o Allahovoj prisutnosti, moramo prakticirati sunnet Poslanika a.s. poslanik je najbolji učitelj i primjer kako u životu raditi. Naprimjer, učitelj si, tragovi pobožnosti trebali bi biti prisutni u tvome poslu, ako želiš da djelo učitelja postane dobro u kur’anskom smislu. Prije svega, obrisi Poslanikova a.s. poučavanja trebaju biti vidljivi u tvom poslu. Ako si hafiz, trebao bi znati da je Poslanik a.s. bio prvi hafiz. Njegov moral je bio Kur’an. Trebao bi težiti tom stepenu razumijevanja i odnosa prema Kur’anu, ako želiš da činiš dobro djelo na tom polju. Ako imaš vlast nad nekim, u bilo kojoj mjeri, trebaš biti svjestan da je Poslanik a.s. podučavao da apsolutnu vlast ima isključivo Gospodar svjetova. Sva vlast na ovoj Zemlji je samo blijedi odbljesak Apsolutne vlasti kod Boga. Otkud oholost, osionost, pohlepa i želja za vlašću kod tebe? Sa ovakvim ponašanjem svako naše djelo poprima obrise vječnosti. Na kraju, sa ovakvom sviješću odnjegovanoj na poslaničkoj praksi, svako djelo ćemo uraditi sa potpuno drugim nijetom od uobičajenog i primijetnog u ponašanju mnogih ljudi u našem okruženju.

Drugim riječima, obavljanje poslova u skladu sa sunnetom činimo da prolazno djelo dođe u fazu neprolaznosti, što rađa vječne plodove. Ustvari, tek sa Poslanikom, a.s., smo na ispravnom putu: „Reci: ’O ljudi, ja sam svima vama Allahov poslanik, Njegova vlast je na nebesima i na Zemlji; nema drugog boga osim Njega, On život i smrt daje, i zato vjerujte u Allaha i poslanika Njegova, vjerovjesnika, koji ne zna čitati i pisati, koji vjeruje u Allaha i riječi Njegove; njega slijedite – da biste na Pravome putu bili’!” (El-’ Araf, 158)

(Preporod.info)