Ramazanski kviz 2022: JMO - Jugoslovenska muslimanska organizacija

Uprava za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice i ove godine organizira Ramazanski kviz "Vjera i domovina". Kviz će biti realiziaran na portalu Preporod.info, od 1.  do 30. aprila 2022. godine.

Tokom trajanja kviza na portalu Preporod.info i na zvaničnoj Facebook stranici ovog portala svakodnevno će u 14.00 sati biti objavljivano po jedno predavanje iz oblasti ahlaka, historije i bosanskog jezika. Pravo učešća imaju osobe svih uzrasta, iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test koji će sadržavati 90 pitanja bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 1. maja 2022. godine, 14.00 sati. Detljano upustvo dostupno ovdje.

JMO - JUGOSLOVENSKA MUSLIMANSKA ORGANIZACIJA

(Autor je Emir Uzunalić, profesor u Medresi "Osman-ef. Redžović" u Visokom)

Potreba o osnivanju posebne muslimanske političke stranke javlja se još nakon odlaska Osmanskog Carstva i dolaska Austro-Ugarske na prostore Bosne i Hercegovine. Ova potreba je kulminirala nakon završetka Prvog svjetskog rata i općenito teškog stanja u kojem su se našli muslimani a pogotovo zemljoposjednici. U to vrijeme, političko okupljanje muslimana, kao i ostalih zajednica u Bosni i Hercegovini, se uglavnom odvijalo se oko političkih listova koji se tada osnivaju.

Bosanskohercegovačka muslimanska elita je krajem Prvog svjetskog rata svoje stavove izražavala putem listova "Vrijeme" i "Jednakost", koji su počeli izlaziti krajem decembra 1918. i januara 1919. godine. Političku skupinu oko lista "Vrijeme", činili su Mehmed Spaho, dr. Halid-beg Hrasnica, Sakib Korkut i drugi, a nazivali su se Muslimanska organizacija. Svoj program su istakli u prvom broju lista, 8. januara 1919. godine. Zalagali su se za demokratiju i ustavnost, pravdu i slogu. Bili su stanovišta kako se muslimani nisu nikada otuđili ni svojoj domovini ni jeziku

U isto vrijeme, u Tuzli je 29. decembra 1918. održan sastanak skupine muslimana s ciljem stvaranja jedinstvene muslimanske političke organizacije. Glavna ličnost ove skupine bio je tadašnji tuzlanski muftija Ibrahim-ef. Maglajlić. Izloženi program i ciljevi su bili skoro identični onima iz Muslimanske organizacije. Vremenom dolazi do objedinjavanja ove dvije političke grupe muslimana u Jugoslavensku muslimansku organizaciju (JMO).

Dana 16. februara 1919. godine održan je sastanak na kojem je donesena odluka o osnivanju stranke pod nazivom Jugoslavenska muslimanska organizacija. Tom prilikom izabran je i Glavni odbor stranke koji se sastojao od 31 člana. Za predsjednika je izabran Ibrahim-ef. Maglajlić, a za potpredsjednike dr. Halid-beg Hrasnica i dr. Hamdija Karamehmedović. Na istom sastanku je odlučeno da prestane izlaziti dotadašnji list "Vrijeme", a da se pokrene novi list što se i desilo kada je 22. februara 1919. godine izašao iz štampe 1. broj lista "Pravda" - novog stranačkog glasila.

Izbori za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS

Na izborima za Ustavotvornu skupštinu održanim 28. novembra 1920. godine, JMO je ostvarila neočekivano veliki uspjeh dobivši oko 110.000 glasova, odnosno 24 mandata u skupštini. Politički uspjeh JMO je bio iznenađenje za sve tadašnje političke stranke. To se posebno odnosilo na tadašnje političke krugove u Beogradu, jer im nikako nije odgovarala činjenica da su se bosanskohercegovački muslimani politički organizirali i da žele ostvariti političku dominaciju na prostoru Bosne i Hercegovine. Pri formiranju ustavotvorne skupštine Kraljevine SHS, u njen sastav su na osnovu izbornih rezultata ušla 24 poslanika JMO među kojima je bio i Mehmed Spaho koji je u to vrijeme bio najistaknutiji član stranke. U martu 1921. godine, JMO je formirala delegaciju za pregovore s Vladom, koju su sačinjavali: dr. Mehmed Spaho, dr. Hamdija Karamehmedović i Osman Vilović. Ista delegacija je 15. marta 1921. sklopila sporazum s mandatarom Vlade Nikolom Pašićem. Ovim sporazumom Pašić se, pored očuvanja teritorijalne kompaktnosti Bosne i Hercegovine, obavezao i na osiguranje vjersko-prosvjetne autonomije, i još nekih stvari koje su bile ciljevi JMO. Pored toga, Mehmed Spaho je potvrdio da je postignut sporazum i za sastav Vlade Bosne i Hercegovine. U toj novoj vladi JMO bi trebala dobiti tri resora: unutrašnje poslove, prosvjetu "i još jedan resor" Ustavotvorna skupština donijela je Vidovdanski ustav 28. juna 1921. godine nakon niza problema i političkih dogovora. JMO je glasala za ovaj ustav pod uslovom da se prilikom organizacije državne uprave u Bosni i Hercegovini poštovati njene historijske granice, odnosno da će se očuvati teritorijalna kompaktnost Bosne i Hercegovine. JMO je ovim sporazumom izborila član 135. u Ustavu Kraljevine SHS, koji je u historiji ali i štampi tog vremena poznat kao "turski paragraf", a kojim se, zapravo, određuje da tadašnja Bosna i Hercegovina "ostaje u postojećim granicama".

Raskol u JMO 

Zbog neispunjenja većine dogovorenih stvari, veliki broj poslanika JMO u skupštini Kraljevine SHS je zbog toga zagovarao ideju da se prekine saradnja s vladinom koalicijom. Oko ove ideje pojavila se podijeljenost u redovima stranke. Skupina na čelu s prvim predsjednikom JMO Ibrahim-ef. Maglajlićem, je bila za ostanak u koaliciji, dok je skupina koju je predvodio Mehmed Spaho bila protiv svake suradnje s koalicijom. Skupina koja je bila za nastavak koalicije je imala 13 od ukupno 24 poslanika u skupštini. Zbog svega toga 1. februara 1922. godine Mehmed Spaho podnio ostavku na ministarsku dužnost, čime prelazi u opoziciju iako njegova stranka, zahvaljujući odnosu snaga u Poslaničkom klubu u Skupštini, ostaje u vlasti. Sukob ove dvije skupine će kulminirati na zasjedanju Središnjeg odbora JMO održanom 14-16. aprila 1922. godine. Najvažniji zaključak s ove sjednice Središnjeg odbora je odluka da se za sredinu lipnja 1922. sazove Zemaljska skupština stranke, koja treba arbitrirati u sukobu između dviju nastale frakcija.

Na Zemaljskoj skupštini održanoj 15.juna 1922. godine, skupina koju je predvodio Mehmed Spaho odnijela je definitivnu pobjedu, što mu je pomoglo da se profilira kao nesporni lider ne samo stranke nego i većine muslimana. Poražena stranačka frakcija obrazuje Privremeni odbor nove organizacije u koji su ušli muftija Ibrahim-ef. Maglajlić kao predsjednika, Osman Vilović kao potpredsjednik, i Ahmet Šerić kao sekretar.

Osim toga definirano je i to da će nova stranka pokrenuti svoj list pod nazivom "Istina", koji će izlaziti dva puta sedmično, a uređivat će ga Sakib Korkut. Nova stranka nazvana je JMNO (Jugoslavenska muslimanska narodna organizacija).

(Preporod.info)