Ramazanski kviz 2022: Bošnjaci - Veliki veziri u Osmanskoj carevini

Uprava za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice i ove godine organizira Ramazanski kviz "Vjera i domovina". Kviz će biti realiziaran na portalu Preporod.info, od 1.  do 30. aprila 2022. godine.

Tokom trajanja kviza na portalu Preporod.info i na zvaničnoj Facebook stranici ovog portala svakodnevno će u 14.00 sati biti objavljivano po jedno predavanje iz oblasti ahlaka, historije i bosanskog jezika. Pravo učešća imaju osobe svih uzrasta, iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test koji će sadržavati 90 pitanja bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 1. maja 2022. godine, 14.00 sati. Detljano upustvo dostupno ovdje.

BOŠNJACI - VELIKI VEZIRI U OSMANSKOJ CAREVINI

(Autor je Emir Uzunalić, profesor u Medresi "Osman-ef. Redžović" u Visokom)

Safvet-bega Bašagić je u knjizi Znameniti Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini nabrojao biografije 689 Bošnjaka koji su se istakli u javnom životu na raznim poljima u Osmanskom carstvu. Naš drugi poznati alim Mehmed Handžić je u knjizi Blistavi dragulj: Životopisi učenjaka i pjesnika iz Bosne nabrojao 216 biografija Bošnjaka, uglavnom u osmanskom dobu, koji su se istakli na naučnom polju. Stoga, ne treba da čudi da od 219 velikih vezira, za njih 26 (11,87%) mogli smo da utvrdimo da su rodom Bošnjaci, dok za još devet postoji vjerovatnoća da su Bošnjaci.

Položaj velikog vezira je trajao 602 godine (1320-1922.). Za to vrijeme 292 puta je biran veliki vezir, računajući vezire koji su više puta obavljali ovu dužnost. Ovih 26 Bošnjaka bili su 42 puta (14,38%) na položaju velikog vezira, što je trajalo oko 114 godina (18,93%). Tako je u prosjeku Bošnjak bio svaki deveti veliki vezir, odnosno svaki sedmi vezir koji bi bio izabran - Bošnjaci su bili veliki veziri petinu perioda postojanja velikih vezira u Osmanskom carstvu.

Najčuveniji veliki vezir Bošnjak svakako je Tavil Mehmed-paša Sokolović. On je prema mnogima najpoznatiji među svim velikim vezirima Osmanskog carstva. Joseph Hammer je još 1830. godine primijetio da umjesto “za vladavine Selima II”, bolje je reći “za vladavine velikog vezira Sokolovića. Većina naših velikih vezira, najmanje njih 20, došla je na osmanski dvor putem obrazovnog programa devširme, odnosno bili su adžemi oglani. Samo su četverica naših velikih vezira, historijski utvrđeno, bila rodbinski povezana - riječ o četiri vezira iz čuvene bošnjačke porodice Sokolovići, jedne od najjačih osmanskih porodica: Tavil Mehmed-paša, Lala Kara Mustafa-paša, Lala Mehmed-paša i Derviš Mehmed-paša. Oni su obnašali velikovezirsku službu oko 18 godina. Slobodno možemo reći da su Bošnjaci Sokolovići najmoćnija osmanska porodica druge polovine XVI i početka XVII stoljeća, naravno nakon vladajuće porodice.

Period velikih vezira možemo podijeliti na četiri razdoblja:

-Predosmansko razdoblje (1320-1453.) ili doba dominacije velikih vezira turskog porijekla. U ovom dobu od 133 godina bilo je svega 11 velikih vezira, koji su birani 11 puta na mjesto velikog vezira - u prosjeku 12 godina. Svi su Turci po porijeklu. Primjetna je dominacija određenih turskih porodica, pogotovo porodice Čandarli koja je dala četiri velika vezira u tom periodu koji su bili veliki veziri čak 64 godine.

- Zlatno razdoblje (1453-1611.) ili doba dominacije velikih vezira bošnjačkog porijekla. Mehmed el-Fatih, svjestan kozmopolitizma Osmanskog carstva, prekinuo je tradiciju da se veliki veziri biraju iz uglednih turskih porodica, tako da je ovo je period kada skoro svi veliki veziri dolaze iz redova janjičara, tačnije iz redova adžemi oglana. Adžemi oglani su birani među rajom, tj. iz redova hrišćanskih podanika Osmanskog carstva. No, bošnjački muslimani, a kasnije i albanski i abhaski muslimani predstavljali su izuzetak, budući da su ulazili u obrazovni program devširme.

To ističe i Halil Inaldžik, jedan od najeminentnijih turskih historičara za osmansko razdoblje:Jedino su bosanske porodice koje su prešle u islam davale danak u krvi (Halil Inaldžik, Osmansko carstvo - Klasično doba 1300-1600., Utopija, Beograd, 2003., str. 123.).

U ovom razdoblju prisutna je dominacija velikih vezira Bošnjaka, budući da su od 158 godina bili veziri oko 99 godina (62,66%)! Ta 17-orica Bošnjaka bili su veliki veziri tokom najsjajnije epohe Osmanskog carstva. Bili su veliki veziri kad je osvajana Bosna, Srbija, Albanija, Crna Gora, Ugarska, Kipar, Bliski Istok, Sjeverna Afrika… Štaviše, dovoljno je o njihovoj sposobnosti navesti kao primjer činjenicu da su bošnjački veliki veziri tog vakta bili u prosjeku na tom položaju skoro šest godina (pet godina, 10 mjeseci), a ostalih 24 velikih vezira samo u prosjeku dvije i pol godine. Ono što je bila Čandarli porodica u prošlom razdoblju, u ovom razdoblju je bila bošnjačka porodica Sokolović - čeitri velika vezira i desetine paša i begova.

Doba dekadence (opadanja moći) (1611-1794) ili doba dominacije velikih vezira albanskog porijekla. U ovom razdoblju obrazovni sistem devširme bio u raspadu, janjičari su se osilili, a Osmansko carstvo je počelo da gubi svoj sjaj: izgubljena je Ugarska, Krimski hanat, Dalmacija…Istovremeno sa blijeđenjem osmanskog blještavila, bljedilo je i ono bosansko u njemu. U ovom periodu, koje je trajalo 183 godine, od 104 velikih vezira bilo je samo osam Bošnjaka.

Doba raspada (1794-1922) ili doba ponovne dominacije velikih vezira turskog porijekla.

U ovom periodu, koji je trajao 128 godina, u kojem se izmijenjalo 63 velika vezira, prosječno dvije godine po veziru, samo je jedan Bošnjak bio veliki vezir, i to samo 14 mjeseci. No, taj veliki vezir Bošnjak nije imao nikakve veze sa svojom domovinom, s obzirom da je rođen u Istanbulu i da je bio pripadnik turskog nacionalističkog pokreta.

(Preporod.info)