Ramazanski kviz 2022: Prostor Bosne u doba Rimljana

Uprava za vjerska pitanja Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Media centrom Islamske zajednice i ove godine organizira Ramazanski kviz "Vjera i domovina". Kviz će biti realiziaran na portalu Preporod.info, od 1.  do 30. aprila 2022. godine.

Tokom trajanja kviza na portalu Preporod.info i na zvaničnoj Facebook stranici ovog portala svakodnevno će u 14.00 sati biti objavljivano po jedno predavanje iz oblasti ahlaka, historije i bosanskog jezika. Pravo učešća imaju osobe svih uzrasta, iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, a finalni test koji će sadržavati 90 pitanja bit će održan posljednjeg dana ramazana, odnosno 1. maja 2022. godine, 14.00 sati. Detljano upustvo dostupno ovdje.

PROSTOR BOSNE U DOBA RIMLJANA 

(Autor je Emir Uunalić, profesor u Medresi "Osman-ef. Redžović" u Visokom)

Prije Rimljana na području Balkanskog poluotoka živjela su brojna ilirska plemena. Među mnoštvom tih plemena, na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine živjeli su: Liburni, Japodi, Mezeji, Skordisci, Dariopi, Dindari, Dalmati, Daorsi i Ardijejci.

U 4. stoljeću p.n.e., Kelti su prodrli u Bosnu i pomješali se s njima. Iliri su tek u 3. stoljeću p.n.e. uspjeli oformiti jaču državu. Oko 229. godine p.n.e. Rim je intervenirao na istočnoj strani Jadrana na područjima pod ilirskom kontrolom, zbog piratstva kojem su Iliri često pribjegavali i propalih diplomatskih napora.

Tada je zabilježen prvi rimski rat protiv kraljevstva Ilira. U vrijeme Rimske Republike, oko 168. godine p.n.e, rimska vojska je pobijedila vojsku posljednjeg ilirskog kralja Gencija i time označila kraj postojanja Ilirije kao kraljevine, a njena teritorija je postala rimski protektorat.

Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu čini dio pokrajine Ilirik, koji se dijeli na Dalmaciju (planinski i južni dio Bosne i Hercegovine) i Panoniju (sjeverna Bosna i Bosanska Posavina). Rimljani su poslije sloma velikog ilirskog odnosno Batonovog ustanka od 6. do 9. godine n.e., trajno zavladali ovim prostorima i započeli proces romanizacije ilirskog stanovništva, te su jače razvili privredu i ojačali trgovinu. Bavili su se poljoprivredom, stočarstvom, lovom, a u Panoniji i žitaricama. Gradili su poljoprivredna dobra, ville rustice, terme s kupalištima i saunama, hramove kao i niz drugih pratećih objekata.

Brzo su otkrili da u Bosni leže bogata nalazišta ruda (srebro, bakar, željezo i olovo). Otvorili su velike rudnike srebra (Srebrenica - Argentaria i Srebrenik), bakra (Kupres), željeza (Vareš), olova (Olovo) i soli (Tuzla). Radi bržeg razvijanja rudarstva, trgovine i lakše uspostave rimske vlasti Rimljani u Bosni grade naselja, ceste i vojne  logore.

najvažniji putni pravci širili su se u svim smjerovima od glavnog grada provincije Ilirik - Salone (Solin kraj Splita u Hrvatskoj).

Jedan put je vodio pravcem: Salona - Ekrum (Obrovac) - Sabria (Glamoč) - Sernada (Pecka) - Castra (Banja Luka) - Servitium (Bosanska Gradiška).

U doba Rimljana na mjestu Bosanske Gradiške nalazilo se naselje Municipium Servicium u provinciji Panonija, koje je bilo važno raskrižje puteva prema istoku i jugu Balkana, odnosno pristanište za riječnu rimsku flotu na rijeci Savi, što dovoljno govori o strateškom značaju naselja u to vrijeme. Taj je cestovni put često služio kako bi se rimska vojska brzo prebacila iz luke u Saloni na riječne putove koji su vodili prema Sirmiumu i dalje prema Meziji.

Drugi put prema Savi išao je malo zapadnije preko Raetiniuma. Treći cestovni pravac je bio: Salona - Tilorik (Trilj na Cetini) - Bistua Vetus (Bugojno) - Bistua Nova (Vitez) - Arduba (Vranduk) - Aqua (Ilidža kod Sarajeva) - Argentaria (Srebrenica). Nazivao se i Via Argentaria odnosno Srebrna cesta.

Za vrijeme vladavine Rimskog Carstva Argentaria (Srebrenica) je bila glavni centar za kovanje novca i jedna od najvecih kovačnica Rimskog Carstva. Bistua nova je bilo važno trgovišno mjesto gdje su se križali putovi prema unutrašnjosti.

Četvrti pravac je bio najkraći: Salona - Bigeste (Ljubuški) - Narona (Vid u Hrvatskoj) - Asamo (Trebinje) - Epidaurum (Cavtat u Hrvatskoj). U današnjem Humcu na lokalitetu Gračine postojalo je vojno naselje s kupalištem gdje su boravile razne rimske legije i pomoćne vojne jedinice, kohorte. Inače, važnija mjesta toga doba u Bosni su bila središta rimskih jedinica, imanja zemljoposjednika i vikendaška naselja bogataša u području s ljekovitim vodama.

Osim navedenih to su još i ova mjesta: Recinium (Golubić na Uni), Salde (Brčko), Ad Salinas (Tuzla), Domavium (Gradina kod Srebrenice), Diluntum (Stolac) i Delminium (Duvno) koji je prije bio utvrđeni grad Dalmata. Rijeke Bosne i Hercegovine u doba Rimskog Carstva su imale latinizirana ilirska imena: Savus (Sava), Unus (Una), Sanus (Sana) Urpanus (Vrbas), Bosinus (Bosna), Drinus (Drina) i Narona (Neretva).

(Preporod.info)