Kurra hafizi - pojam i značenje

"Hafizi Kur'ana - plemići Ummeta", naziv je tribine koja je, u organizaciji Muftijstva banjalučkog i Medrese Reis Ibrahim-ef. Maglajlić, a u povodu nadolazećeg mjeseca mubarek ramazana, održana u Banjoj Luci.

Na tribini se obratio i prof. dr. kurra hafiz Dževad Šošić, govoreći o kurra hafizima - pojmu i značenju.

Obraćanje prof. dr. kurra hafiza Dževada Šošića prenosimo u cijelosti:

"Postoji mnogo aspekata s kojih možemo govoriti o Kurʼanu. Budući da je ovaj skup posvećen banjalučkom kurra hafizu Ibrahimu-ef. Maglajliću, organizatori, na čelu sa našim uvaženim muftijom mr. Nusretom Abdibegovićem, smatrali su da je prilično govoriti o učenju hifza u našoj domovini, kao i o značenju pojma kurra hafiz s kojim se susrećemo kada čitamo, govorimo ili pišemo o istaknutim Bošnjacima i našoj ulemi. Znamo da je hafiz Kurʼana osoba koja zna napamet cijeli kurʼanski tekst od početka do kraja. Kurra hafiz, pored toga što zna Kurʼan napamet, on poznaje teorijski i praktično sedam ili deset kiraeta prema kojima se čita (izgovara) kurʼanski tekst. Riječ je o različitim načinima izgovora određenih kurʼanskih riječi, sintagmi ili rečenica koji su autentičnom predajom preneseni od Poslanika, s.a.v.s. Kiraeti su označeni imenima islamskih autoriteta koji su ih prenijeli od svojih prethodnika i dodatno ih popularizirali među muslimanima. Ti autoriteti se nazivaju kiraetskim imamima. Tako, kažemo: Nafiov kiraet, Ibn Kesirov kiraet, Ebu Amrov kiraet, Asimov kiraet i sl. Riječ kurra je arapska riječ i označava množinu od riječi kariʼ - učač Kurʼana. Kada kažemo za nekoga da je kurra hafiz, pod tim mislimo da pripada kategoriji, skupini, generaciji učača Kurʼana koji su se usavršili u učenju Kurʼana i primjeni više kiraeta.

Posvećenost Kur’anu oduvijek je bila prepoznatljiva odlika svakog muslimana i muslimanke. Ona se manifestira na različite načine, ali najčešće kroz učenje, čitanje, slušanje, pamćenje i razumijevanje kur’anskog teksta. Kur'an je naše duhovno vrelo, iz njega crpimo svjetlo upute, snagu vjerovanja, inspiraciju za svaki dobar i hajirli posao. Budući da je hifz jedan od najjačih pokazatelja posvećenosti Kur’anu, od hafiza Kur’ana se očekuje poseban angažman u izučavanju kur’anskih nauka. Uvidom u biografije velikana islamskog ummeta, od vremena prve generacije muslimana (ashaba), pa nadalje kroz povijest, zapazit ćemo da su mnogi od njih postali hafizi Kur’ana u ranoj mladosti, jer se hifz Kur’ana svojevremeno tretirao kao osnovni preduvjet za ulazak u svijet islamske nauke i obrazovanja.

Poslije hifza Kur’ana slijedilo je naučno pregalaštvo u jednoj ili više islamskih oblasti, tefsiru, kiraʼetima, hadisu, fikhu ili arapskom jeziku. Pošto su autentični kiraeti sastavni dio Kur'ana, u onoj mjeri u kojoj su zastupljeni u njegovom nazmu (jezičkom ustrojstvu), izučavanje kiraeta se smatralo prirodnim slijedom u stručnom usavršavanju hafiza Kur'ana. Hafizi Kur’ana koji su se teorijski i praktično bavili kiraʼetima na našim prostorima oslovljavani su kao kurra hafizi. Bili su nosioci idžazetnama za sedam ili deset kiraʼeta. Riječ je o tradicionalnim diplomama sa senedom (spojenim nizom prenosilaca kiraʼeta) do Poslanika, s.a.v.s., koje su im dodjeljivali njihovi učitelji (šejhovi). Bosna i Hercegovina je tokom svoje povijesti imala značajan broj kurra hafiza. Neki su bili renomirani imami, alimi, kadije, muderrisi i profesori, a neki su obnašali najviše vjerske funkcije, kao što je funkcija reisul-uleme i muftije. Naš banjalučki kurra hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, kojeg se ovom prigodom sjećamo s ponosom i dubokim poštovanjem bio je i imam, i muderris, i pedagog, a također je obnašao funkciju muftije te funkciju reisul-uleme IVZ u bivšoj Kraljevini Jugoslaviji.

U zadnjih sto godina broj kurra hafiza se rapidno smanjivao. Posljednji kurra hafizi koji su preselili na Ahiret bili su Ibrahim ef. Trebinjac (umro1982. god.) i Mustafa ef. Sahačić (umro 1999. god.). Ali, situacija se mijenja na bolje. Trenutno u BiH imamo desetak živih, pa i mlađih kurra hafiza, tako da se, Allahovom voljom, kontinuitet postojanja kurra hafiza u našoj domovini nije prekinuo i imamo pokazatelje da će, ako Bog da, trend izučavanja kiraeta i proizvođenja novih kurra hafiza rasti u narednom periodu.

Veoma je bitno kazati da postoji volja kod naših mladih hafiza da se bave kako teorijom, tako i praktičnom primjenom kiraʼeta, o čemu svjedoče magistarski radovi i doktorske disertacije iz te oblasti. Budući da sam u svojstvu rukovodioca Katedre za kiraʼet na FIN-u poduzeo određene korake u cilju daljnjeg afirmiranja kiraʼetske nauke putem nastavnog plana i programa, te da već neko vrijeme radim na izvođenju novih kurra hafiza, osjetio sam potrebu da napišem knjigu na bosanskom jeziku zasnovanu na komentaru Šātibijje kako bih olakšao svim našim hafizima koji žele savladati metodologiju primjene sedam kiraʼeta i tako postići časno zvanje kurra hafiza. Knjiga koja tretira osnove sedam kiraeta je, hvala Allahu, već štampana u izdanju FIN-a i El-Kalema. Ostaje još da uradim, ako Bog da, drugi dio komentara Šatibijje na bosanskom jeziku koji tretira pojedinačne riječi ili pravila u svakoj od kurʼanskih sura.

Kur'an je objavljen u formi govora, odnosno u formi specifičnog citiranja označenog pojmom kiraet ili tilavet. Njegov tekst je pomno zapisivan i pamćen u duhu kur'anskog ajeta: Mi smo, zaista, Kur'an objavili i Mi ćemo nad njim bdjeti. (El-Hidžr, 9) Poslanik, s.a.v.s., je dostavio Objavu svome ummetu prema uputstvima meleka Džibrila i na način koji je Uzvišeni Allah odredio. Sastavne komponente Kur'ana koje su pratile njegov izgovor bile su tedžvid i kiraeti. Tedžvid predstavlja pravilan izgovor kurʼanskih riječi i harfova, a kiraeti poznavanje različitih izgovora pojedinih kurʼanskih riječi kao i imena autoriteta koji su te raznolike izgovore prakticirali, sačuvali i prenijeli, neposredno ili posredno, autentičnom predajom od Poslanika, s.a.v.s. Pojedinci među ashabima i kasnijim generacijama koji su se posebno isticali u primjeni i poučavanju kiraʼetima označeni su u bibliografskoj, tefsirskoj i drugoj literaturi nazivom kurraʼ - učači Kurʼana. Među najpoznatijim karijama iz generacije ashaba bili su četverica halifa, zatim Abdullah b. Mesʼud, Ubejj b. Kaʼb, Abdullah b. Abbas, Zejd b. Sabit i Ebu Derdaʼ. Oni su bili i začetnici prvih kiraetskih škola koje su kroz povijest nastavile svoju tradiciju poučavanja do naših dana. Kiraetske škole su bile prepoznatljive po imenima imama, šejhova ili autoriteta koji su ih predvodili ili, pak, po imenima centara ili regija gdje su egzistirale. Prvotno je bila poznata medinska, mekkanska, kufanska, basranska i šamska škola, a kasnije andalužanska, bagdadska, kairska, istambulska, magribska, tunižanska i druge.

Ako pogledamo idžazetname naših kurra hafiza, vidjet ćemo da su one stečene u Mekki, Medini, Kairu, Istanbulu, Damasku, a neke su stečene i u našim gradovima, tako da je naša domovina bila i ostala stjecište različitih kiraetskih škola koje su kroz islamsku povijest egzistirale. Naš kurra hfz. Ibrahim ef. Maglajlić je izučavao kiraete u Istanbulu, a svoju idžazu je prenio trojici naših kurra hafiza: Idrizu Skopljaku, Mustafi Nurkiću i Salihu Begoviću. Koliko je samo umne, fizičke, duhovne snage posjedovao Ibrahim ef. Maglajlić! Predavao je, poučavao, odgajao, rukovodio Medresom i Muftijstvom, brinuo se, kao muftija i kao reisul-ulema, o IZ u bivšoj Kraljevini Jugoslaviji, borio se za nacionalni i politički položaj muslimana, vodio političku stranku, i pored svega toga, iza sebe ostavlja generacije talebe, hafiza i kurra hafiza, koji ostaju aktivni u islamskom radu nekoliko decenija. Zaista, ovaj velikan zaslužuje našu posebnu pažnju i divljenje te naše dove Allahu Uzvišenom da ga nagradi najvećom nagradom za sve što je uradio za naš mali bošnjački ummet.

Kiraeti su sastavni dio kurʼana pa su time uključeni u njegovu nadnaravnost, u nedostižnu ljepotu njegovog stilskog izraza, glasovnog milozvučja i semantičkog bogatstva. Kako to izgleda, vidimo na primjeru dva kiraʼeta u suri Fatihi: kiraet مالك يوم الدين, kako mi učimo na ovim prostorima, i kiraet ملك يوم الدين kako se uči u nekim dijelovima islamskog svijeta. Kada proučimo مالك يوم الدين, to znači da je Allah Gospodar Sudnjeg dana, u Njegovom posjedu, u Njegovoj moći je sve što je stvoreno, sve što postoji i egzistira u živoj i neživoj formi, pa time i Sudnji dan, i sve što će se događati toga dana. Brojni ajeti u Kurʼanu su u svjetlu ovog značenja (لله ما فى السموت والأرض) – Allahu pripada sve što je na nebesima i na Zemlji.

Drugi kiraet (ملك يوم الدين) – znači: Hvala Allahu, Vladaru Sudnjeg dana. Allah će toga dana imati svu vlast, niko neće smjeti ništa progovoriti niti se za bilo koga zauzimati bez Njegovog dopuštenja. Tada će se sravnati svi računi i biće uspostavljena apsolutna pravda. Značenje ovog kiraeta, također, potvrđuju mnogi ajeti u Kurʼanu. Na primjer, u ajetu sure el-Hadždž stoji (الملك يومئذ لله) – Vlast će tada samo Allah imati. Ili, možemo kazati da kiraet مالك يوم الدين sadrži kiraet (implicira) kiraet ملك يوم الدين. Zašto? Allah je kazao u ajetu sure Ali Imran: Reci: Allahu moj, Ti koji imaš svu vlast, daješ vlast kome hoćeš i oduzimaš vlast kome hoćeš..! (قل اللهم مالك الملك تؤتى الملك من تشاء وتنزع الملك ممن تشاء) Onaj koji ima svu vlast, On je i vladar Sudnjega dana.

Vidimo da značenja različitih kiraeta proizlaze iz sadržaja samog Kurʼana, njegovih kazivanja i poruka. Stoga, kada primijenimo bilo koji autentični kiraet, mi nismo ništa ni dodali, ni oduzeli, ni izmijenili u odnosu na cjelokupni, integralni kurʼanski tekst. Kiraeti su talasi istog, nepreglednog kurʼanskog mora."

(Preporod.info)