Antonio Roma: Predstava “Markale” moj doprinos kulturi pamćenja
Pričamo o masakru na Markalama, a samim tim i opsadi, što je, u suštini, prerada svjedočanstava koja smo dobili - kazao je za Preporod.info Antonio Roma, autor i režiser predstave "Markale", kao i njen glavni glumac.
Naime, Roma je, želeći društvo u Italiji upoznati s historijom Markala, priredio predstavu. Kako je naglasio, bez pamćenja i bez znanja nema temelja za budućnost.
- U fokusu predstave Građanskog pozorišta (Teatro civile) je pijaca Markale, simbol sjećanja na civile ubijene i ranjene u Sarajevu u periodu agresije i opsade od 1992. do 1995. godine. Postoji duboka veza sa stanovnicima Sarajeva i s Bosancima. Naš rad je rezultat više od sto sati svjedočanstava, primljenih s empatijom i poštovanjem, od strane žena i muškaraca koji su s velikom otpornošću preživjeli opsadu i rat. Oni koji su htjeli da podijele s nama šta im se dogodilo dali su nam bolan dio svog života i naša je dužnost sada, kao i prije, da se o tome brinemo - ispričao nam je on.
Građansko pozorište, u kome se igra predstava, savremeno je pozorište, u kojem je, kako kaže Roma, “riječ – i glas koji joj daje tijelo – najvažniji instrument u rukama glumaca, jedini koji zna probuditi emocije i sa zatvorenim očima.”
- Pričamo o masakru na Markalama, a samim time i opsadi, s dva ili četiri monologa, zavisi od prilike, koja su vrlo intenzivna, koja su u suštini prerada svjedočanstava koja smo dobili. Priče s vrlo visokim emotivnim nabojem, sposobne da prenesu gledaocu raspoloženja i atmosferu koja je vladala tokom godina opsade. Pričamo ono što je bilo za stanovnike Sarajeva: Markale nisu bile samo mjesto gdje se tražilo nešto za jelo za vrijeme opsade, iako ga nije bilo mnogo; bilo je to i mjesto dijaloga i susreta, emocionalnog preživljavanja, ne samo fizičkog i isto tako mjesto nade, ljepote i dobrote. Na Markalama su i tokom rata prodavali cvijeće - kazao je on.
Prva pozorišna predstava je imala veliki odziv publike, preko dvije stotine.
- Mnogi su plakali i kontaktirali nas narednih dana da nam se zahvale - istaknuo je.
Nakon predstave kreirana je i web stranica na kojoj su prerađene i ponuđene informacije koje je autor prikupio kroz svjedočanstva. Na stranici je ponuđena i mapa Bosne i Hercegovine, kako bi čitatelji mogli pronaći dijelove koji su spomenuti u tekstu.
- “Kafa izvan zidova" je web stranica koju sam, zajedno sa sljedećom ekipom pripremio: Filippo Borgia, web dizajner i Matilde Dalla Piazza, lingvistički posrednik, prevodici Francesca Scivoli i Sara La Torre. Ovo nevjerovatno djelo je zaista jedinstveno sa sljedećim formatom. Preradili smo svjedočanstva koja smo dobili u obliku pozorišnog podcasta. Kroz rad historijskih i ljudskih istraživanja uspjeli smo stvoriti besplatni portal koji pruža ažurirane i korisne informacije o tome šta se dešavalo u Bosni između 1992. i 1995. godine. Uspjeli smo uključiti široku javnost i na taj način senzibilizirati mnoge ljude o važnim pitanjima vezanim i za našu historiju i svakodnevni život. Ono što se dešavalo i dešava u Bosni utiče na sve nas. Ukrajina nas podsjeća da se historija ponavlja - naveo je Roma.
Publiku portala čine ljudi iz cijelog svijeta. Kako je kazao Roma, iz tog razloga je prevod stranice i na engleski i na bosanski jezik bio važan, jer je omogućilo da dopru do šire publike i dobiju dodatne povratne informacije iz različitih perspektiva.
- Korisnici su imali priliku da pretražuju naš portal pronalazeći mapu Bosne na početnoj stranici sa gradovima koji su predstavljeni u našim pričama. Cijenili su historijski okvir koji im je omogućio da imaju historijske reference o događajima koji su se odigrali, ali su iznad svega izrazili veliko oduševljenje za podcaste. Ovim narativnim metodom, svjedočenja su slušana s velikim interesovanjem i učešćem - naglasio je Antonio Roma.
Obraćajući se stanovnicima Bosne i Hercegovine, poručio je kako će se truditi da historija nikada ne bude zaboravljena.
- Nadamo se da priče koje smo ispričali nikada neće biti zaboravljene i da mogu prevazići naslijeđe rata, zidove šutnje i zidove plača, za jednu Bosnu i Hercegovinu i Evropu koje će nam svima biti istinski dom - poručio je Antonio Roma u razgovoru za Preporod.info.
(Preporod.info)
